Tehnika gradnje nadkrivenog prostora

[Nikola]

Chromos Svjetlost - Ultraton + Ultratop. Možda se radi o kombinaciji više čimbenika, recimo vrlo vlažno podneblje. Ili su grede jednostavno bile toliko loše kvalitete, inokulirano gljivama već negdje u pilani. Plus to što su prilično debele. Najdeblji komadi su korišteni za stupove, oni su bili u najgorem stanju. Mrvicu bolje su bile najduže horizontalne grede, pa onda što su tanje, sve su bile bolje. Ove najtanje, debljine 5 cm, bez straha koristim ponovno. Kao nove su. A sve iz naizgled istog komada drveta.

[Nikola]

Da, meni je to isto zanimljiva pojava, jer gradio sam drvetom i ranije. Štoviše, imao sam jednu drvenu klupu građenu prije više od 10 godina koja je stajala povremeno na kiši, zaštićena dobrim premazom, i 10 godina nije bilo nikakve promjene na njoj. Ali, morao sam je rastaviti jer mi je smetala. Letvice iz te klupe sam onda koristio kao poprečne letvice na brajdi ispred kuće (ne ova koju sam rušio, nego ona koja još stoji) i te iste letvice su u roku od par mjeseci dobile gljivice, i nakon 2-3 godine su potpuno istrunule, komadi su samo padali dolje.

Ako uzmem u obzir samo te letvice, jedino što se kod njih promijenilo je bilo što sam ih donio iz Rijeke u Gorski kotar. Moguće da uslijed razlika u temperaturi, smrzavanja i odmrzavanja, visoke vlažnosti zraka skoro cijele godine, drvo navuče neku vlagu koje se onda ne može riješiti jer je zaštićeno premazom. A isto takvo drvo koje nije ničim mazano mi uredno stoji na kiši i ništa mu nije. Jelove daske kojima sam gradio objekte od najmanje vrijednosti se uredno nose sa istom klimom.

Dok tu misteriju ne riješim, vjerojatno ću drvo koje mora stajati na kiši ostaviti bez zaštite, ubuduće.

[Harp]

Ja sam cuo da se kod farbanja drvenih barki jedna strana daske ne farba... inace daska strune. Neznam kako to u praksi izgleda, kako se to izvodi, ali ocito da funkcionira.

[Nikola]

Gradim jednu malu jednostavnu građevinu. Služiti će kao ostava za pčelarstvo. Pčele su veoma čista bića, med je besprijekoran proizvod. Za potrebe pčelarstva se koristi uglavnom drvena oprema: Nastavci, okviri, podnice, poklopne daske... Ta oprema je nekad "na terenu", u pčelinjaku, pčele žive u njoj. A nekad se treba i skladištiti, recimo tijekom zime se priprema oprema za sljedeću sezonu, sastavljaju se novi okviri, postavljaju satne osnove...

Imam podrumski prostor koji nije baš dobro mjesto za čuvanje tih stvari. U podrumu nema dovoljno cirkulacije zraka. Vlažna drvena oprema uhvati plijesan. Mogla bi navući miris drugih stvari, npr. alata, povrća, štajaznam. Tako sam odlučio napraviti zasebni prostor samo za čuvanje pčelinjih stvari, i ništa drugo. Gradim na isti način kako se grade košnice. Jelove daske, bez "umjetnih" materijala. Daske su same po sebi prozračne. Nisam ih razmicao jer su sirove, vlažne. Kada se osuše, ostaviti će neizbježne procjepe, dovoljno za prirodnu ventilaciju.

Nisam planirao ničim štititi drvo. Nemam dobrih iskustava sa zaštitom u mojoj klimi. Najbolje se ponaša potpuno nezaštićena daska. Pokisne, osuši se i traje godinama i godinama. Izuzetak su naravno daske koje dodiruju zemlju. One brzo trunu, tu nema puno pomoći. Zato je cijela platforma podignuta na betonske stupove. Blizu je tla (ali ne dodiruje) jedino tu gdje će se ulaziti. Tu planiram malo otkopati zemlju pa nasuti šljunak, da bude čisto i suho.

Radovi su u tijeku, nije još gotovo.

Veličina objekta: 2x2m

[Nikola]

Ovo je plan gradnje kojeg se za sad više-manje držim. Sve gredice su 6x6 cm, daske obične "colerice". Najjeftinija dostupna građa sa dosta kore u građi. Lokalna pilana šalje premium građu u izvoz, a ovo što je drugorazredna roba prodaje lokalcima. Meni upravo odgovara.

[TB]

Možeš daske bočnih stranica staviti i vertikalno da se ne zadržava voda na spojevima. Ili ako su horizontalno onda na preklop.

[Nikola]

Možeš daske bočnih stranica staviti i vertikalno da se ne zadržava voda na spojevima. Ili ako su horizontalno onda na preklop.

Ja sam ih ovako preklapao, jedva se vidi ali mislim da neće biti vode na spojevima. Malo sam oblanjao oba ruba daske pod kutem, tako da mi ravnije sjedaju jedna preko druge.

[TB]

To bi trebalo funkcionirati, možeš testirati s malo vode pa vidiš da li kapljica pada ili se razlijeva u procjep.

[Nikola]

Bilo je dosta kiše proteklih dana, i snijega, vjetra, svega. U kućici sam našao sve suho, tako da, rekao bih da će biti ok.

Sad me jako vuče da uz kućicu postavim spremnik kišnice, pa hvatam kišu sa krova.

[Harp]

Kod vecih "valovitih" crijepova primjecujem da je rupa za montazu uvijek busena na najvisem dijelu, meni bi bilo logicno da su i ovi trapezni limovi tako pricvrsceni da se smanji kolicina vode koja ce kad tad proci uz vijak i vremenom zavrsiti u drvu?

[Nikola]

I ja sam o tome razmišljao. Valovite površine je dosta teško zabrtviti jer podložna ploćica vijka ne naliježe dobro na zakrivljenu površinu. Mislim da je to osnovni razlog što je rupa na vrhu. Dalje, valovita površina je mnogo čvršća od ravne kakvu ima trapezni lim. Vijak koji pritišće na vrhu "vala" neće deformirati površinu. Kada bi isto napravili na trapeznom limu, tu je lim dosta ravan i fleksibilan. Čvrsto stiskanje vijka bi deformiralo lim. Ostaviti vijak labavo, to ne bi zabrtvilo rupu. I tu moram još dodati da su valoviti materijali  znali imati prilično grubu površinu, poput crijepa ili cementno-azbestnih ploča. Lim je prilično gladak, podložna ploćica sa gumicom dosta dobro prijanja uz lim.

Znači vijak se zavrne prilično čvrsto, da zgnječi gumicu. Mislim da je teško postići bolje brtvljenje.

Lim se naravno orošava ujutro. Donja površina će sigurno biti mokra, čak i da kap nikad ne prođe kroz rupu. Ispod lima se obično stavlja vodonepropusna folija. Ja to nisam radio, ne treba mi baš toliko dobar objekt. Meni će ta rosa kapati u objekt, ništa zato. A mislim da eventualna kap kroz rupu ispod vijka nema značajan utjecaj na ukupno vlaženje kroz lim.

[andjelkoasa]

Kakva je situacija sa vjetrom? Jedna dobra zimska oluja bi to sve mogla izčupati sa krova.

[Nikola]

Kakva je situacija sa vjetrom? Jedna dobra zimska oluja bi to sve mogla izčupati sa krova.

Način pričvršćenja lima za grede - rogove je isti kao na kući. Rogovi su prilično čvrsto vezani uz zidove, vijcima i čavlima. Mislim da je cijeli objekt prilično kompaktan, jedino su vrata uhvaćena na tri točke. Kao najslabiju točku vidim mogućnost da vjetar cijelu kućicu prevrne, digne od temelja. Radi se o relativno uskom objektu u odnosu na visinu. Kao kad bi postavili toi-toi wc nasred livade. Za sad me ta mogućnost najviše zabrinjava.

Ipak, mislim da je mala mogućnost da vjetar napravi takvu štetu. Objekt je napravljen na najzaklonjenijem kutku imanja. Razorni vjetar uvijek puše sa jugozapada. Ovaj objekt je sjeveroistočno od kuće, mnogo niži od kuće. Uz njega je masivno grmlje pasjeg trna, a u nastavku je posađeno još takvog grmlja. Ako preživi godinu-dvije, a vjerujem da hoće, onda će kasnije biti sve sigurnije.

Ali ako ga vjetar ipak zakotrlja po livadi, biti će smiješan prizor (samo da netko ne nastrada). Gdje ga vjetar odnese, traktorom ću ga uspraviti i ostaviti tamo. Nekad treba poslušati i prirodu što kaže.

[Harp]

 

[Nikola]

Hehe, a nije bilo u blizini nekog kamena da sagrade planinarsku kućicu kako spada?