Čitam zadnjih dana earthship-ove i gledam filmove o njima, i moram priznati da hvatam jako puno ideja iz njihovog koncepta. Ne mogu doslovno preslikati projekt, ali sama rješenja su jako zanimljiva. Evo kako ja planiram riješiti neka od pitanja na svojoj gradnji.
Topla vodaDva spremnika, jer su kuhinja i kupaonica udaljene, pa da se ne vuku nepotrebno cijevi. Tako spremnici idu točno iznad potrošača. Kako su spremnici visoko, a špine nisko, dugo bi se čekalo na toplu vodu... Solarni kolektori su nisko, a cijevi idu od kolektora do spremnika. Ako se zajedno vuku cijevi od kolektora i špine, pa se zajedno zamotaju izolacijom, vjerojatno bi se lijepo zagrijala i voda u cijevima. Dapače, cijev od kolektora mogu baš namjerno vući blizu potrošača tople vode. Tako bi topla voda tekla čim se pusti, što ujedno znači uštedu vode općenito. Zimi možda solarni kolektori neće grijati, nego je grijanje vode na drva, pa i te cijevi mogu proći uz prethodno spomenute, pa bi onda postojao vod sa 3 cijevi jedna uz drugu. Slična slika bi bila za kupaonicu i kuhinju.
Kuhanje
Smišljam koncept peći koju mogu sam izgraditi, a da je odlična za kuhanje, pečenje, brzo kuhanje kave, i grijanje kuće, pa dolazim do ovakvog rješenja. Peć je između dnevnog boravka i kuhinje. U kuhinji se nalazi vrući dio peći. Zrak se diže u «heat riseru» koji je toplinski izoliran do horizontalnog kanala. Taj je kanal s donje strane izoliran, a s gornje je spojen s metalnom kutijom koja služi kao pećnica. Pećnica je sa svih strana toplinski izolirana, a s prednje su staklena vrata kao na svakoj pećnici. Donja ploča je najtoplija i služi kao kuhalo, a na njoj je i jedna mala pregrada kako bi se formiralo mjesto za brzo kuhanje kave ili čaja. Cijela pećnica je metalna pa vodi toplinu po cijeloj površini. Toplina se može regulirati otvaranjem vrata. Na vrhu je spojena cijev koja je toplinski izolirana cijelom duljinom i vodi van kuće. Ona služi kao napa da izvuče paru od kuhanja. Vrući dim od peći zimi ide prema podu kako bi grijao kuću. Ljeti se najkraćim putem ispuhuje van iz kuće.
Otpadne vodeCrnih voda nema jer se koristi kompostni wc. Sive vode se tretiraju odvojeno, nema zajedničkog ispusta kao u klasičnim kućanstvima.
UmivaonikNajčišća voda je ona iz umivaonika. Zato ona ostaje gdje i nastaje, u kupaonici. Kupaonica ima veliki južni prozor i ispod njega trombov zid. Trombov zid može biti jedna posuda sa zemljom i vodom i zasađena biljkama, uglavnom ukrasnim. Ispred trombovog zida nalazi se umivaonik. Dok se peru ruke, zubi i sl. gleda se kuda ide voda. Ide u cvijeće koje je odmah iza umivaonika. To natjera čovjeka da se zamisli prvo koliko vode troši, a i što sve miješa s vodom.
Staklo od poda do stropa. Na pod postavim posudu (tj. izgradim je) širine prozora, visine umivaonika. Posudu napunim šljunkom, pa zemljom, i posadim nešto tropsko unutra. Na jednom mjestu jednostavno oblikujem umivaonik i postavim špinu. Ispust naravno nije kroz staklo kao na slici, nego ono samo prikazuje visinu do koje maksimalno može biti voda. Sad sam dobio posudu koja je istodobno trombov zid, dakle grije kupaonicu, u njoj uzgajam tropsko bilje, filtriram vodu i perem ruke u njoj. Bonus, kod pranja ruku koristim toplu vodu koja ostaje u spremniku, znači grije kupaonicu. Biljke imaju funkciju pročišćavanja vode i stvaranja oku ugodne barijere prema vanjskom svijetu, tj. zaštitu golog tijela od pogleda.
SudoperU kuhinjskom sudoperu nastaje puno više otpadne vode nego u umivaoniku, i više je nečistoća u vodi, ali nečistoće su zapravo hranjiva za biljke.
Zato se sudoper ispušta u staklenik. Staklenik je uređen kao gredica za uzgoj hrane i staze za pristup toj gredici. Staza bi trebala biti zasipana šljunkom i zasađena trskom. Znači, onaj staklenik ranije prikazan dobiva novu funkciju biološkog pročistača vode iz kuhinje. Sudoper se izlijeva u stazu, koja je na dnu vodonepropusna. Staza se puni vodom, trska pročišćuje vodu i voda se prelijeva u gredicu s jestivim biljem. Trska služi kao zanimljiva barijera između dnevnog boravka i vrta u stakleniku, i smanjuje toplinske gubitke kroz staklenik. Redovito se kosi, otkos se koristi kao malč na gredici iza nje, a kad se pokosi onda se i pristupa vrtu. Trska može i u peć koja je odmah do nje. Bujnost se može ograničiti nekim većim kamenim pločama na stazi, kroz koje trska ne može rasti. Pročišćena voda navodnjava kuhinjski vrt, koji nema vodonepropusno dno tako da se višak vode cijedi u tlo prema vanjskom svijetu.
SUdoper se najvjerojatnije nalazi na mjestu zamišljenog trombovog zida, što znači da ih moram nekako povezati, također tu je i peć na drva, dimovodne cijevi itd.
Kroz trombov zid prolaze nekakve ventilacijske cijevi koje nisu ovdje prikazane. Ulaz za hladniji zrak je ispod kuhinjskih elemenata, a izlaz je kroz rupe u radnoj ploči. Gornje rupe se po potrebi otvaraju ili zatvaraju. Kroz toplinsku masu prolazi dimovodna cijev zimi, pa se dio topline preda na tu masu koja je toplinski izolirana. Otvaranjem rupa u radoj ploči može se pojačati grijanje kuhinje, ili zagijati kuhinju i kad nema sunca a peć ne radi, recimo ujutro. Na vrhu peći je pećnica s vratima. Ako se otvore vrata, brže se grije kuhinja. Ako se zatvore, u pećnici se razvija viša temperatura. Gornji dio pećnice je toplinski izoliran i nije vruć, ali je vruća cijev za ventilaciju koja izvlači paru iz pećnice. Na toj cijevi postoji ventil koji je zatvoren ako se pećnica ne koristi.
Perilica rubljaProizvodi puno otpadne vode koja može biti zagađena raznim kemikalijama, pa se ta voda ispušta van iz kuće, u posebnu gredicu s dobrim biološkim pročistačem.
TušTuširanjem se ispusti puno vode koja nije zagađena ako se pazi koja se sredstva troše. Voda se ispušta u nekakvo jezerce, možda uz prethodnu filtraciju.
WCKompostni wc odvaja mokraću, koju treba isprati. Također, uz školjku bi trebao biti i pisoar da muškarci ne moraju sjediti. Šteta je za ispiranje koristiti čistu vodu, pa ispada da je potreban još jedan umivaonik za pranje ruku nakon nužde. To znači da je potrebno odvojiti kupaonicu od wc-a, što je također i praktično kad je više ljudi u kući. Ta voda od pranja ruku pomiješana s mokraćom ide u biološki pročistač. Vjerojatno se može spojiti s vodom od tuširanja pa sve zajedno na pročišćavanje, pa onda u jezero. Sad bi bilo zgodno tu vodu filtrirati na način da imam čim veću korist od nje, pa se na ulazu u to zamišljeno jezerce može zasaditi ona velika trska koja se odnedavno koristi kao ogrijevni materijal. Što više vode ispuštam i što je prljavija, to mi trska više raste pa je i radost veća.
Hladna vodaVoda se sakuplja s krova. Kod prve kiše nakon duljeg vremena, krov je prljav. Tom se vodom prvo puni mali spremnik za «prvu kišu». Kad je on pun, smatra se da se krov oprao pa voda ide kroz mehanički filter u spremnik u podrumu.
Iz spremnika se voda troši u kućanstvu te za navodnjavanje vrta ako je potrebno. Kako bi se uštedjela energija, vrt se navodnjava samo gravitacijskim tlakom, dok se za kućanstvo koristi pumpa tj. hidrofor/hidropak. Ako je spremnik vode pun, gravitacijom se može pokriti gotovo cijelo imanje. Trebalo bi odrediti koliko se maksimalno smije ispustiti vode u vrt, pa od te minimalne razine vode po izohipsi povući cijevi u udaljene djelove vrta. Po potrebi na krajevima i ukopati šahte, iz kojih se u kantama može hvatati voda. U podrumu je pumpa koja je stalno potopljena, tj. na najnižoj je točki spremnika. Ako pumpa zataji, pored nje se na ventilu može ispuštati voda. U spremnik se može ući iz kuće, vjerojatno kroz kupaonicu. Tako se iz kupaonice i kantom može hvatati voda. Hidrofor stvara tlak za potrošače hladne vode: sudoper, umivaonike, kadu, te perilicu rublja. Perilica rublja troši uglavnom toplu vodu koju miješa s hladnom ako je na ulazu voda pretopla.
Otpad iz kuhinjeOtpad se kompostira u podrumu. U kuhinji je jedan otvor u podu, koji se kroz cijev diže na visinu kuhinskih elemenata gdje je poklopac. Sav otpad se riješava tako da se digne poklopac i unutra pobaca kuhinjski otpad. U podrumu je komposter u koji redovito treba bacati ugljičnu komponentu, možda trsku iz staklenika, radi pravilnog kompostiranja. Ovaj se otvor koristi i za prozračivanje kuhinje.
VentilacijaProstor se ne ventilira kroz prozore, koji su možda i trajno zatvoreni, odnosno samo staklene stijene. Na podu i stropu svake sobe nalazi se otvor. Hladan zrak se vuče iz podruma, a topao odlazi na tavan. Otvori se mogu koristiti i kao izlazi u opasnosti, recimo ako kuća plane. Tavan se prozračuje prozorčićima koji se mogu po potrebi zatvoriti, recimo zimi. Također, cijev vodi iz podruma na tavan kako bi se vukao ugodniji zrak iz podruma a kroz prozore samo izbacivao. Kupaonica ima puno vlažniji zrak pa se ispuhuje van iz kuće, možda kroz rupu u zidu ili cijev koja vodi kroz tavan. Kuhinja treba dobar usis zraka dok se kuha, napu. Cijev se nalazi iznad kuhala, vodi van iz kuće, a u njoj je grijač koji grije paru kako bi je učinkovitije izbacio iz kuće. Grijač je sama peć na drva, odnosno napa i peć su nekako povezani da su u isto vrijeme topli. U blizini kuhala je otvor za kuhinjski otpad. Ako se on otvori, u kuhinji se javlja dosta hladnog zraka. Zrak se miješa s vrućom parom od kuhanja, dolazi do usisa koji je također vruć. Zrak se zagrijava i kroz toplinski izoliranu cijev izlazi iz kuće. Možda cijev mora imati neku visinu da bi stvar funkcionirala. Vodi kroz tavan i van iz kuće. Sadržaj kompostnog wc-a treba što bolju ventilaciju. Spremnik je čvrsto povezan sa školjkom i između ne može ući ni izaći zrak. Na spremniku je jedna cijev koja vodi kroz staklenik. Cijev je crne boje kako bi se u njoj zrak čim bolje zagrijao, i cijev nastavlja kroz tavan kroz koji izlazi iz kuće. Wc se ventilira kroz školjku. Hladan zrak ulazi kroz otvor na podu. Otvaranje bi se moglo čak povezati s otvaranjem poklopca školjke. Kad se otvori poklopac školjke, zrak iz wc-a ide dolje. To je zato što spremnik ispod wc-a vuče zrak. Dakle, zrak iz podruma ulazi u wc, pa u školjku, ide dolje u spremnik, vuče mirise kroz cijev koja ide kroz staklenik i izlazi kroz tavan iz kuće. Zato u wc-u ne smrdi, jer zrak nikad ne ide iz spremnika gore, nego uvijek iz wc-a u spremnik. Na kraju, u podrum ne ulazi zrak kroz prozor ili vrata. Podrum na podu ima ventilacijski otvor koji je ujedno i drenaža za slučaj da nešto procuri. Od tog otvora vodi cijev s blagim padom do nekog udaljenog mjesta, po mogućnosti u šumi. Tako se u podrum stalno vuče zrak iz šume, koji je ugodnije temperature, te prolazi kroz cijev ukopanu u zemlju kako bi se temperatura još malo popravila. Ako se radi o toplom zraku koji nosi puno vlage, u cijevi će se ohladiti i kondenzirati vlagu koja će teći niz cijev, pa u podrum ulazi suhi zrak.
RasvjetaMaksimalno se koristi dnevno svjetlo. Kuhinja, dnevni boravak i kupaonica imaju velike južne prozore i nema nedostatka svjetla tijekom dana. Spavaća soba ima male istočne i zapadne prozore te visoki prozor prema kupaonici. Dječja soba ima veći istočni prozor na kojem je dovoljno svjetla prije podne, gdje je radni stol. Ima i visoki prozor prema kuhinji. Wc ima visoki prozor ili cijeli stakleni zid prema kupaonici. Podrum ima istočni prozor pa je rad u podrumu moguć prije podne. Tavan ima prozorčiće na zabatnim trokutima. Hodnik se osvjetljava staklenim vratima prema dnevnom boravku. El. rasvjeta postoji u dva paralelna sustava. Istosmjernom strujom niskog napona pokreće se LED rasvjeta za cijeli stambeni prostor, i to funkcionira i ako ne radi izmjenična el. mreža. LED rasvjeta je noćna rasvjeta, koristi se kod odlaska u wc i sl. i kući stvara dojam mjesečine. Izmjeničnom strujom 220V pokreće se štedna rasvjeta jačeg intenziteta, poput neonskih lampi, i to se koristi u ograničenom vremenu, kad je recimo potreban rad noću ili za oblačnih dana.
El. energijaEl. energija se proizvodi u fotonaponskim panelima, vjetrogeneratoru te benzinskom agregatu. Paneli i vjetrogenerator neprestano pune baterije koje su na tavanu. Isti napon se koristi sa sve istosmjerne potrošače. Na tavanu je i inverter koji pretvara struju u 220V za određene potrošače. U podrumu je benzinski agregat koji se pali samo po potrebi. To je u slučaju da se radi sa kakvim jačim el. strojevima. Agregat može preko ispravljača puniti baterije pa tako osigurava el. energiju za kućanstvo i kad nema dovoljno sunca ni vjetra.
Tema: Vikend - kifla (Pročitano: 55416 puta)
