Plotanje (a ne na A1 printeru)

[divergent]

Eto jedne brilijantne ideje iz Divergentske škrinje ludila. Potencijalno brilijantne, pa ju dajem na testiranje. I uglavnom vrijedi sam za moju parcelu, a možda dio ideja netko primjeni na svoju, ako se složimo da je ideja dobra.

Svi znamo prednosti južne strane kuće za biljke koje nisu toliko otporne na hladnoću. Međutim, meni je 12 metara južne strane kuće potpuno neiskoristivo. Razlog je što je cca 12 metara od moje kuće prema jugu susjedni objekat dužine cca 20 metara. Dakle, imam livadu koju gledam kroz staklenu stijenu. E sad, kako je livada otvorena u smijeru istok-zapad, a iza kuće kreće padina u istom smijeru, mikroklimatski uvjeti na parceli su takvi da u tom "klancu" briju vrlo jaki vjetrovi po hladnijem vremenu. Dakle, nema šanse da tu uspije recimo smokva, dud, punica...

Ideja je da od ruba jedne i druge strane kuće potegnem prema susjednom objeku - PLOT! Jedno dva-tri metra visine i time napravim sun-trap livadicu 12x12 metara na kojoj (u teoriji) onda mogu saditi što god mi padne na pamet. Po susjednom objektu već raste bršljan (dakle sjeverna strana zida), a po plotu i po kući može ići svašta jestivo. S vanjske strane plota nešto što podnosi hladnije vrijeme, ili sezonsko, a s unutarnje nešto što slabije podnosi hladnije vrijeme i trajno. A okolo stabalca...

Mišljenja?

[Dzionik]

Neka slika sa google earth bi valjalo više od puno objašnjavanja...

[divergent]

Taman posla... 

12 metara od moje kuće prema jugu je susjedov ex svinjac (sada nitko tamo ne živi, a akobogda će postati uskoro moja parcela). Livada između ta dva objekta je otvorena znači s istočne i zapadne strane preko koje briju vjetrovi, jer još malo istočnije kreće nizbrdica, pa mikroklima tako funkcionira. Kako je livada omeđena s južne i sjeverne strane zidanim objektima, ja bi tu livadu zatvorio s istočne i zapadne strane plotom.

[Nikola]

Plot može, samo bi trebao propuštati oko 1/3 vjetra, i morao bi dozvoljavati da hladan zrak "curi" niz brdo, tj. da ne stvara neku mikro mrazovitu kotlinu.

[divergent]

Zašto 1/3 vjetra da propušta?

I kako bi ti to izveo? Ok, 1/3 vjetra vjerojatno s razmacima između dasaka, a hadan zrak da propada nizbordo? Tako da plot krene jedno 10 cm od tla na strani padine, pa da ispod plota curi?

[Dzionik]

Zavisi sa koje ti strane dolazi vetar, u svakom slučaju ne treba da napraviš kocku 12x12 već da ti vetrobrani budu lučni ili bar pod nekim uglom u odnosu na kuću da ne bi izgubio rano jutarnje zimsko sunce. Idealno bi bilo kada bi imao vetrobrane postavljene 45 stepeni u odnosu na južnu stranu kuće ali to može da bude kontraproduktivno ako ti vetar dolazi sa severa.
Kod mene hladan vazduh-mraz dolazi odozdo iz doline, koja je na južnoj strani i to je još pospešeno strujanjem toplog vazduha od južne strane kuće pa se tu mraz podigne i na veću visinu nego na susednoj parceli. Ali opet to važi samo kada su duži periodi hladnog vremena bez sunca pa se taj deo ohladi. Ukratko:-) treba posmatrati duže vremena......

"Taman posla...  "

Nisam tražio kordinate:-)

Zašto ne bi zasadio nešto brzorastuće??

[Nikola]

Zašto 1/3 vjetra da propušta?

I kako bi ti to izveo? Ok, 1/3 vjetra vjerojatno s razmacima između dasaka, a hadan zrak da propada nizbordo? Tako da plot krene jedno 10 cm od tla na strani padine, pa da ispod plota curi?

Tako struka kaze, ako vjetdobran propusta 1/3 vjetra, onda je ucinkovit na udaljenosti 10 puta vecoj od visine. Ako je plot visok 1m, stiti 10m od plota. Ako je potpuno zatvoren, dolazi do turbulencije iznad plota i vjetar se spusta puno prije, dakle stiti puno manji prostor.

Na donjem plotu moras napraviti ili prolaz na dnu (samo hoce li prolaz zarasti u travu?) ili dva kraca plota koja se ne dodiruju na sredini, nego preklapaju. Slicno kao ona sigurnosna ograda na pruznom prijelazu, koja pjesake usporava jer moraju ici amo-tamo.

[divergent]

Hvala obojici, dobre ideje. Mada mi je ovo s 1/3 malo sumnjivo. Čini mi se kao preotvoreno za sun-trap ideju. Ja sam mislio jedno centimetar između dasaka ostaviti slobodno, eventualno dva, a na dnu jedno 10 cm. Istina, trava će zatvoriti to, ali urednom košnjom se to rješava.

[Nikola]

Mada mi je ovo s 1/3 malo sumnjivo. Čini mi se kao preotvoreno za sun-trap ideju.

Možda sam ja krivo upamtio, ali na mnogo mjesta se govori da vjetrobran ne bi smio biti potpuno nepropusan. Npr. vjetrobran uz autocestu je prilično propusan. Istina da namjena i namjera nije ista kao kod tebe, ali valja ovo malo bolje istražiti.

Evo jedan kratak tekst:

http://nfs.unl.edu/documents/howwindbreakswork.pdf

[divergent]

Hmmm... zanimljivo. Plot se samo jedino spominje, ali svejedno ima korisnih informacija. Međutim, kaže čak da u takvim područjima je u rano proljeće i kasnu jesen veća vjerojatnost mraza u zaštićenom području. Što je u potpunosti kontraproduktivno.

Mada, možda kod mene ne bude. Kod mene mraz dolazi poput vode, ili poplave. S istočne strane gdje je padina. Ako sa zapadne strane kuće smrzne sve na visini od 10 cm, onda sa istočne strane stradavaju krošnje desetgodišnjih oraha, jer su na istoj visini kao i 10 cm sa zapadne strane kuće. Točno skužiš "nadmorsku" visinu na kojoj je opalio mraz. I kako ideš od zapadog dijela parcele prema istočnoj, tako su biljke stradale na sve većoj visini stabjike.

U teoriji, kad bih stavio plot, onda se mraz ne bio mogao "popeti" do zapadnog dijela kuće.

Kad bi se mraz tako kao poplava stvarno penjao...

[Dzionik]

Tako se mraz i kod mene ponaša, niži krajevi se pune hladnim vazduhom po tihom vremenu pa voće koje je niže slabije radja. S tim što je meni padina okrenuta jugu pa se još javlja i problem ranog zagrevanja stabla, pucanja i ranije kretanje vegetacije. Ali ima i prednosti jer je boljeg kvaliteta kada uspe da preživi rane mrazeve jer je bolje osvetljeno i ima dužu vegetaciju.
Ako već nameravaš raditi sa plotovima onda ih napravi privremeno, odnosno skucaj table i prišrafi na stubove pa posmatraj...

[divergent]

Kako privremeno? To će me koštati oko 1.000 € u materijalu. Ne planiram to napraviti baš za privremeno, kao ajmo testirati, pa ak ne valja - u smeće. Treba to dobro razraditi prije nego krenem u to, ako krenem...

Proučavao sam dosta videa na YT, ali su u pitanju samo žive ograde. Nisam još pronašao kako se mikroklima ponaša na 100%-tnoj zaštiti od vjetra. Sudeći kako je ovima u gradskim dvorištima, čini se da ove spomenute zakonitosti ne vrijede. Ne znam...

Eh, sjetio sam se, bilo je pitanje zašto ne posadim živu ogradu. Zato što nemam prostora za nju, a ako bi bila neka uža, a s dobrom zaštitom (npr. kalina), opet neću, jer ništ koristi od nje, osim što brani od vjetra, a samo iziskuje održavanje (a i dosta vremena da naraste). Na plotu, kao što već spomenuh, možeš saditi jestive penjačice i s jedne i s druge strane plota.

[Nikola]

Mislim da mraz uzrokuje hladan zrak koji se iz visih slojeva atmosfere spusta na zemlju. Zadrzava se u kotlinama, ali ne nastaje u njima. Dakle, mraz dolazi odozgo, i klizi prema najnizem terenu, ako nema izmedju neke prepreke. Zato bi bilo dobro da gornji plot slabo propusta hladan zrak, a donji da ga slobodno propusta.

Zasto je vjetrobran los za pojavu mraza? Pa vjetar otpuhuje mraz. Ako nema vjetra, mraz se lakse zadrzava.

[divergent]

A možda je kuća (pogotovo bez termo fasade) termalna masa koja zagrijava sun-trap livadu i ne dozvoljava pojavu mraza, a u slučaju tih otvora za vjetar upravo dopušta hlađenje livade i protok hladnijeg zraka na livadu?

[Dzionik]

Privremeno nisam mislio da se poigraš pa baciš nego da je možeš lako rasklopiti i pomeriti ako se prvi položaj pokaže lošim. Naprimer stubove ne moraš potpuno ukopavati nego ih samo učvrstiti kosnicima ili nekako drugačije ali da bude lako za demontažu. Jer samo posmatranjem možeš da vidiš šta se dešava u odredjenim situacijama a ogradu možeš da postaviš u hiljadu položaja i oblika koso, lučno, smaknuto....