Svetište Majke Prirode pune milosti prema ljudima i tehnici

[zemljak]

taj potok  je najniža točka terena, ali mislio sam pumpati vodu u drugo jezero (srednje, vidi se na slici gore. To jezero bi trebalo hvatati i svoju 'keyline' vodu), pa iz njega kanali za močenje...

Na tom potoku sam bio namjerio samo iskopati rupu, ali na dan D je bagerista zagrebao po kamenju na pola metra dubine, i nema dalje. Pa smo natabali nasip. Podcijenih i Prirodu i inžinjersku struku, dobro sam i prošao.

P.S. jedva čekam da jebem mater siledžijama. baš se veselim tome, možda nije permakulturno, ali baš mi se nakupilo kroz život...

[Nikola]

Prelijevno korito možda nije trebalo ići preko nasipa, nego pored, preko "starog" tla tj. livade, ako je moguće. Tako bar tumači Lawton. Slažem se da bi u tom koritu mogao biti uzrok problema, voda mora prelijevati preko čim šire, čim horizontalnije površine tako da nema brzinu koja radi štetu.

Mislim da si mogao i umjesto prelijevnog korita staviti širu cijev. Pretpostavljam da je funkcija one 1m niže od vrha da pomalo ispušta vodu iz jezera i navodnjava tlo ispod? Sa dvije različite cijevi bi možda postigao da u sušnim mjesecima donja, koja je tanka, pomalo ispušta vodu iz jezera, a u kišnim gornja, do koje se maksimalno voda smije dignuti, vrlo brzo ispušta vodu u nastavak potoka, i ta mora imati kapacitet veći od brzine kojom se jezero puni.

Možda sam krivo shvatio kako to izgleda? Slike bi bile od velike koristi...

[zemljak]

nemam što navodnjavati ispod jer su sva polja i vrtovi iznad.
Za preljev po staroj zemlji mi je bilo palo na pamet, ali sam zanemario ozbiljnost posla.
Cijev je trebala služiti za usmjeravanje  jakog mlaza na turbinu i eventualno RAM pumpu.
Korito sam bio obložio sa svih strana daskama i zabio... mislio sam da neće proderati. Žurba i nepromišljenost!

U drugom pokušaju dolje (na pola metra visine, tj. na 'staru zemlju') ide debela cijev koja se zatvara tek kad se očekuje suša, da se spremi zaliha.
Hidroelektrana može biti i protočna. U sredini ostaje uska cijev za mlaz. Preljev okolo.
Bagerista nudi neku rabljenu armiranobetonsku, relativno tanku ploču.. možda bih to stavio da mi ne moči zemlju.. pa to je reciklirani materijal, to može, ne?

[zemljak]

Na slici je Gornje jezero- koje će hvatati vodu iz okolice, dobivati višak kišnice sa krovova, pročišćenu sivu vodu, i višak iz donjeg jezera.
Služit će kao akumulacija vode za navodnjavanje nižih polja i vrtova, kao akumulator topline, ribnjak, pojilo za stoku, a možda i kao kupalište/klizalište.

Istočno je šuma (Lipa, brijest, cer..) koja će se uz obalu vjerojatno posjeći.
Južno će biti nasip- masivni hugelkultur, niže raslinje , da ne ometa 'suntraping'
Sjever-Zapad ide u terase sa kanalima za usmjeravanje viška vode u jezero i sa humcima- uzdignutim gredicama.

Većinu drveća u sredini jezera (plavo pofarbano) -hrastovi, divlje jabuke i trešnje- namjeravam spasiti presađivanjem, a ostavio bih jedan otočić gdje je drveće najgušće.

Na sjeveroistoku unutar jezera (ovisi o vodostaju) imam hrpu mladih lipa. To će se presaditi, možda kasnije, i produbiti jezero.
Ako je netko zainteresiran za sadnicu lipe- tu sam.

Iskapamo humus, premještamo ga na terase.
Nejednake dubine. Na jednom dijelu ćemo pokušati iskopati 2 m dubine- nadam se nalazištu gline.
Voda bi trebala cirkulirati i prozračivati se po kamenju nizvodno, možda se vraćati u donje jezero... vidjet ćemo još.

Molim primjedbe, prije nego mi se i ovo sruši:) Slobodno dođete i uživo na uvid, pogotovo Nikola koji je vizualni tip:)

Nisam još siguran u redoslijed akcija... da li prije angažirati bager za terasiranje, i kako bi to išlo.. ili da kasnije možda i ručno kopamo. Eh, da mi je Lawtonov iskusni bagerista...

Za brtvljenje/ojačanje nasipa bih volio isprobati onu predloženu metodu sa jutom i lanenim uljem

[zemljak]

Vijesti sa imanja: Po metodi 'problem je rješenje' srušenu šumu pretvaram u prednost: izvući ću novce, a baš sam bio mislio gdje bih mogao zasaditi orahe, kestene, paulovnije.. eto mi mjesta.

+ulovio sam golim rukama srničicu (bila je valjda 1 dan stara:) pa je pustio.
+pojavili mi se medvjedi u okolici

evo jedna slikica propalog jezera, samo za našeg Nikolu, ne vidi se baš puknuće- ali i bolje jer me sramota.
I trebat ću utabati mulj kojim je obloženo, sve je raspucalo i sastrane po obalama.
Lijevo je 'uzdignuta gredica'- zatrpano drvlje.
imam i sliku laneta ako vas zanima:)

[khan]

DAAAA!!!

[Nikola]

Meni ne pada na pamet što je moglo poći po zlu, osim dvije mogućnosti:

1. Voda je punila jezero brže nego je mogla oticati kroz cijev, pa je došla do vrha, preljevala se preko brane i tako ju probila

2. Tlo nema dovoljno gline, odnosno nije toliko nepropusno, pa se cijelo raskvasilo, i branu pretvorilo u puding

Možda samo nisi imao sreće s vremenom, kad vegetacija prekrije ovu branu pretpostavljam da će biti puno otpornija, samo nikako se ne smije dogoditi da višak vode prolazi preko ruba. mislim da je Mollison u svojoj knjizi prikazao betonski preljev koji bi funkcionirao sa raznim vodenim tokovima. Ili je to bilo negdje drugdje. Na brani je bio betonski procjep u obliku slova V. Kad je niska razina vode, ona može otjecati prilično sporo, kroz uzak procjep. Kako se diže razina vode, tako je sve veći presjek otvora kuda voda prolazi.

Ova tvoja cijev mi izgleda popriličnog presjeka, samo ne mogu procjeniti kojom brzinom voda dolazi kad je najjača kiša, i je li cijev dovoljna.

[zemljak]

znate onu izreku: 'kad na vrbi rodi grožđe'... e pa rodilo je:) imam grožđa i na lipi i na jeli (slika u prilogu).
Rodile su i trešnje na trešnji, i višnje- to sam zakasnio pobrati.
Šljive one žuto-crvene (ciburi, džanarike.. kažu da obične šljive ne uspijevaju tamo) su u rodu.
Imat ću i viška jabuka (neka srednje rana stara sorta, čini mi se. zaboravih slikati)- pa ako nekom trebaju, slobodno si dođe nabrati.
Neću stići to sve preraditi.

Krećemo u sređivanje kuća. Rabljeni prozori i vrata (potražujem sa izo-staklima).
Prvi put sam prespavao sad, bez prozora, smrzo se. Našao na katu kutiju 'trenutnih mina' i miša. Nisam prije ni provirivao tamo.
Ispalo je da su sve zgrade prije '68 slikane, nije trebalo ništa ni legalizirati.
Naručio sam tvrdo baliranu slamu, ide kao fasada. Omotam je mrežicom. Horizontalne rubove četvrtastih bala učvrstim daskama, mislim da ću ipak uobičajeno žbukati (vapno, pijesak). Ne da mi se sad gubiti vrijeme/igrati sa glinom (tražiti pravu vrstu, čistiti, miješati, istraživati kako to nanositi uopće, a kuća ima kat+potkrovlje , krpati napukline... to ću drugom prilikom, obećajem.)

Zvao sam HEP da mi puste struju. Treba samo prikopčati odrezanu žicu. Kažu da sm novi vlasnik, pa se ne priznaje da je tu instalacija od prije. cca 10000kn za priključak 5,8kW (što bi trebalo biti dosta ze neki cirkularić).
Zvao sam i one nove ponuđače elektrike, ali to je neka prevara, ti ništa ne proizvode to mi je jasno.. ali da ne mogu ni prikopčati žicu...
Inače, solare i vjetrenjače stavljam u svakom slučaju, ali sam im se nadao prodavati struju. A želim si i trofaznu da mogu tiho frezati itd.
HEP ima 15ak stupova posred moje zemlje, sad ću ih lijepo zamoliti ili da ih maknu, ili da me spoje uz neku normalnu naknadu.
Ili sam spojim. Imam i ja probirštift. Pa neka se čude koliki su gubici, i gdje. Da ne znam kud to vodi, veselio bih se 'liberalizaciji tržišta'.

Slijedeći mjesec idemo kopat novo i produbljivat/popravljat postojeće jezero (na nasipu raste grah, iz zdravice uz malo šampinjonskog komposta, slika dolje)- pa ako je netko na godišnjem, može doći po iskustvo, ili snimiti filmić ko Lawton.
Izvor i potok presušili, vode u jezeru ima ali se bojim da će se umočvariti uskoro. Žabe sretno skaču.

I izdvojeni komad šume su mi napali štetnici- susjedi. Samo 6 bukvi za sad. Nisu znali da sam i to kupio, mislili su da kradu od bivšeg gazde- njihovog rođaka. Gorenavedene trenutne mine će poslužiti za preventivu:)

Približava mi se asfalt, i iako ga ne volim, bit će koristan za smanjenje prašine. Turisti masovno jure na Mrežnicu tuda, iako je tu hladna i zabačena.

Na hugelkultur gredici imam takv megamix svačega u djetelini, da ni srne nisu ništa našle (još). Najbolje uspijevanju tikvice i karfiol. 2 slike dole.

Karagane su mi većinom pocrnile (stabljika), 10% mi se posušilo. U ZG mi se dobro drže sve koje nisu pojedene. (??)

Zahvalan na konstruktivnim primjedbama!



 

[kad budu gorjeli gradovi]

super ti je taj komad zemlje, nemoj puno čupat korov jer štiti povrće od gubitka vlage po ovakvom čelopeku. to za šljive, iz kojeg to razloga ne uspjevaju? šljiva raste svuda osim na nekim zabarenim terenima i totalnom kamenjaru. ja sam nedavno našao samoniklu trnošljivu, kojoj nikakva njega ne treba nit je šta napada.

[zemljak]

ne znam zašto ne uspijeva šljiva (raste ali ne rodi), kažu- zbog mraza, ali nije mi to baš vjerojatno. Posadit ću par komada i na nagnutom otvorenijem terenu, da se mraz spušta slobodno. Trnjine ima posvud, prava napast, izvući ću ih koliko mogu i uklopiti u živu ogradu.

E, i za te ograde- dok mi ne naraste živa, mislim staviti i 'električni pastir' da mi veprovi ne ruju. Imate kakvu preporuku?
Dio u elektriku, dio obična pletena žičana koju mogu kasnije premjestiti za kokošinjac i dajljna osvajanja terena, a dio ograde će biti drven (bagremovi stupovi i lijeska i svibovina horizontalno+ otpadno granje u podnožju)

 

[Nikola]

I ja razmišljam o električnom pastiru, samo preskupi su mi kupovni, možda budem sam radio ove zime.

Karagane koje si mi dao izgledaju lijepo. Nije baš da nešto ludo rastu, ali izgledaju zdravo. A među nama zračne udaljenosti možda 50 km, ako i toliko. Izvuci koju, da nisu voluharice pojele korijen.

[kad budu gorjeli gradovi]

ne znam zašto ne uspijeva šljiva (raste ali ne rodi), kažu- zbog mraza, ali nije mi to baš vjerojatno.

pa to nema veze sa mozgom, šljiva bez problema preživljava zimu, a što se rađanja tiče, pa ni jedno drvo nije retardirano pa da ne zna kad treba da cvjeta, tj. ima biološki sat koji mu nepogrešivo govori kad je opasnost od mrazeva prošla (to što smo mi ljudi zajebali klimu to je druga priča). 

evo ti tablica osjetljivosti šljive na mrazeve:

                 10% kill  90% kill

First swell   -11.1    -17.2    Side white   -8.9    -16.9    Tip green   -8.1    -14.8    Tight cluster   -5.4    -11.7    First white   -4.0    -7.9    First bloom   -4.3    -8.2    Full bloom   -3.1    -6.0    Post bloom   -2.6    -4.3

[Nikola]

Obojaš stabla u bijelo da malo odgodiš cvatnju, pa bi trebalo biti u redu, ali i bez toga, postoje bolje i lošije godine za šljivu.

[andjelkoasa]

Ovog je proljeća bilo dosta problema za neke voćke.
Marelica , trešnja i šljiva su stradale od promjene vremena i hladnoće koja se potrefila taman kad su cvjetale. To je vjerojatno omelo pčele pa nije bilo oprašivanja.
Lani smo imali marelica toliko da je žena i džem radila, trešnji je bilo preko nekoliko a i šljive su se iskoristile kao dodatak pekmezu od drenjina.
Ove godine je jedino kruška pristojno rodna i grožđe je za sada odlično.
Naravno, kupina je standardno rodna, berba je već lagano počela.

[zemljak]

Prvo jezero/drugi pokušaj (slika dole). Sad se nadam da sam precijenio Prirodu. Cijev je fi 800. Prošli put sam je podcijenio, i sad kad smo izvadili prijašnju plastičnu cijev uvidjesmo da ju je bager nagazio i još smanjio protok. Uzeo sam sad betonske cijevi (4 kom 900kn), a možda sam mogao užicati ostatke onih rebrastih, od kanlizacije.
Smjestili smo ih mrvicu poviše 'stare zemlje' tj. na 10ak cm friško nasute iznad utabane nekopane i sad opet strepim od bujice.
Nisam tako planirao, sad je gornji rub cijevi nekorisno previsoko, jer ne bi smjela razina vode biti mnje od 70ak cm do ruba.
Bagerista je još manje sad sabijao zemlju, bojeći se da ne slomi i ove cijevi. Uvijek me nešto dekoncentrira, pa neka žurba...

Odustao sam od onih rabljenih betonskih ploča, i pokušat ću sa jutom. Slika dole. Ali nisam je natopio lanenim uljem, jer sam se sjetio da imam viška laka za parkete. Na to ću još nametati paprat, i nadati se da neće probiti par godina, dok se ne slegne i stvrdne nasip, pa postupno zatvaramo cijev...
Lucerna već niče i stabilizira površinu. Nabacat ćemo kamenje u nizvodno podnožje, i posaditi par vrbi. Drš'te fige.

Osim rekordnih tikvica u džunglastoj visokoj gredici, iznenadila me lubenica. Nism ni znao da smo i nju posijali.. Slika priložena.

Kućim se pomalo. Prespavao sam par puta (dečki iz susjedstva su očistili kuću za nemale novce, ali su se i nagutali prašine).
Nedavno sam spavao na Zavižanu u šatoru, bez frke. Ali ovdje sam u kući, u šatoru i vreći za spavanje, debelo obučen, i još se pokrijem preko glave da izdržim zimu! A po noći je tišina savršena. Ležim ti ja tako u opisanim prilikama, i tiho se nakašljem- a susjedovi psi udaljeni 1km počnu lajati zbog iznenadnog zvuka:)

I zadnji Ginko mi je uvenuo, ali zbog suše. Nisam ga posjetio u kritičnim trenucima, i ode. Uvijek žurba... a mislio sam da tamo vrijeme sporije prolazi...

Susjedove koze sve češće navraćaju (lizat opeku), to je neki znak više sile... on je objavio da ih prodaje, možda ih stignem kupiti tj. staviti ogradu oko štale, nabaviti sijeno, psa i angažirati pastira... Ali to bih radije iduće godine (a tad bi možda i štala bila po Holzerovim nacrtima- ukopana itd;)