Svetište Majke Prirode pune milosti prema ljudima i tehnici

[Nikola]

Baš ti dobro ide, nadam se da neće više biti kakvih većih nevolja s nasipom!

[zemljak]

trenutna situacija: nasip je izdržao dva-tri tajfuna. Nadam se da ga neću ureknuti. pljuc-pljuc. Još da preživi poplavu nakon otapanja snijega.. kuc-kuc. Imam dvije RAM-pumpe, ali gornje jezero nije još spremno, jer je buldožer u kvaru, bagerista mi se glupira:(
Napravit ću i treću pumpu (2 cola, mrcina;), jer se stvorio nenadan pad iz cijevi. Voda je iskopala rupetinu (druga slika), a mislio sam da je kamenito dno na manjoj dubini... pa ćemo to malo prokopti kasnije.

Luk i češnjak nikli, pa sam ih dodtno pokrio sijenom. Grašak i bob su posijani. Sve u malčiranim gredicama.
Kad bude pogodno vrijeme, dio sadašnje šikare ću i izorati. Kupio sam nedavno traktorić, nije permakulturno, ali puno mi je već pomogao.
Izvlačenje drva i stupova, prijevoz gnoja, lišća i sijena... Teško je to ručno, a za konje i volove još nemam uvjete.

Za proljeće mislim urediti kuću za stanovanje (+ kompostni wc, RMH... sve po Nikolinim nacrtima:), pa će biti spremna situacija za stalnog djelatnika iz udaljenih krajeva. Lokalci su pomalo nestabilni, ali ne žalim se. Ako ima zaintresiranih, dobrodošli ste.
Namjeravam uzgajati kokoši u voćnjaku za početak stalnog nadzora.

Posadio sam 50ak crnih oraha u posječenoj šumi (sa počiniteljem se sudim), sve namazano Holcerovim smradom (nisam siguran da li djeluje na veprove).
20ak starih Veićevih jabuka (razne sorte) su početak šumskog vrta u formi suncohvata (suntrap), unutra ide pokušaj uzgoja povrća za pokrivanje većine osobnih godišnjih potreba moje obitelji. Držite mi fige.

i tako, još neke sitnice su urađene.. moglo se i više da je bolje orgnizacije. Učimo dok smo mladi...
 

[Nikola]

Kako planiraš s kokošima? Netko bi trebao biti svaki dan tamo?

[kad budu gorjeli gradovi]

Posadio sam 50ak crnih oraha u posječenoj šumi

misliš na iuglans nigra? šta misliš s njima? ja sam ih par puta skupljao, kvalitetni su ali se teško razbijaju. možda bi neki polumehanički način pomogao??

pročitao sam skoro da se od njega može dobit sok na isti način kao od javora i breze. probaću u februaru pa javim.

[zemljak]

Za kokoši- do proljeća bih želio postići 'nekog'. Najdraže bi mi bilo zaposliti 'upravitelja imanja' koji bi, koliko može i zna sam- radio na uzgoju (i flore i faune), uređenju, ograđivanju itd, te bio voditelj krupnijih i masovnijih radova.
Druga mogućnost je angažiranje susjeda za (povremeni) obilazak.
 U svakom slučaju bih pokušao ostaviti koke što samostalnijim, a dovoljno zaštićenim i sitim... po mogućnosti, uz sitnu pomoć automatike i video-nadzora.
O tome tko će biti 'taj', ovisi mi pozicija kokošinjca. U prvom slučaju, stavio bi ih dalje od sela- da čiste i gnoje voćnjak.
U drugom slučaju, bit će bliže odabranom susjedu, da mi bude jeftiniji i pouzdaniji... pa će na tom mjestu kasnije niknuti novi šumski vrt.. prilagodit ćmo se.

Iunglans nigra- kažu da je zdrav, da drvo i korjen puno vrijede, i tako to. Kad stignu plodovi, razmislit ću o načinu čišćenja, znam da je teško. Nisam čuo za sirup, ajde probaj.

Zaboravio sam se pohvaliti i da sam bukovače zasijao u trupce pored potoka.
I, vjerojatno ću registrirati OPG (obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo). Za tu odluku prevagnula je mogućnost uzgoja konoplje.
Iako, mislim si, vjerojatno se to liberalizira zato jer su korporadžije iskorijenile posvud domaće sjeme, pa prodaju hibride (a ne da mi se biti ovisan o njihovom sjemenu).
Ne znam puno, istražujem još.

Primam prijedloge za naziv OPG-a:) Ajde, da asocira na zdravlje, prirodu, eko-bio uzgoj, sklad itd.
  Hvala

[zemljak]

nešto se počelo micati, zaozbiljno raditi. Nekoliko honoraraca krči uokolo, a i ogromno đubre od traktora/malčera sam pustio da dere- čini mi se da honorarci češće potežu rakiju nego motorku. Gdje ne treba paziti na vrijedno samoniklo, neka radi stroj. Oporavit će se zemlja.
Eh, sad nemam vremena za detaljnije opise, a i nekako ne očekujem salve savjeta od forumaša.. tj. idem na ho-ruk. Što sam do sad naučio, svjesno i podsvjesno- dolazi do izražaja spontano na terenu- fino se sljubljuju moje željice, teorija te iskustvo i izvedba izvođača...
Rijetko što naprave kako sam im rekao:) Tako mi je i sa bageristom bilo, i sa malčeristom.. oni bi sve ogolili. Al, ajde, to je život.

Usporedno sa krčenjem i sadimo, sve u stilu vrtnih šumaraka formiranih u suncohvate.
Na nekim dijelovima granje trpamo u udoline koje će se kasnije zatrpati zemljom= kontrahugelkultur. Možete to imenovati 'zemljakova nekultura' Mislim, zatrpat će se ako bagerista ne smisli neki izgovor. A i krčitelji bi to najradije zapalili.

Nego, pojavio se čovo koji bi tamo živio i radio. Svidjela mu se stara drvenjara. Ja sam prije bio mislio početi sa uređenjem zidane, za osobne potrebe, jerbo je drvena kuća jeziva i meni i djeci.
Drvena može brže biti spremna (prozori, peć, krevet). Ali kad je već diram, pokušat ću je učiniti manje jezivom.
I tu molim vaše savjete. Slike u prilogu.

Unutra sam mislio, a vi kritikujte: štafle na pod, između stiropor, pa osb ploče pa laminat (ne zato jer su zdravi, nego ih imam viška a ne izgledaju loše i nije jako zapaljivo).
Na zidove gips ploče na udaljenosti 2-3 cm od zida (zbog izolacje, a i da mogu unutra strpati instalacije kasnije).
Na plafon gips-ploče, između gredi neka dišuća izolacija (možda vuna, možda konoplja. Kamenu vunu neću, jer nije po feng-šuiju).
Izvana na zidove do 1cm letvice, pa na njih neka ploča (npr. vlagootporna šperploča) da 'dihta' a na to okrajci od trupaca (natur, sa kvrgama, za dodatnu izolaciju i prvenstveno, nejeziv izgled)

Neke grede na kući su trule. Kako to sanirati bez rastepavanja kuće? Oguliti do zdravog pa zapuniti mješavinom piljevine i smole?

Imate kakav prijedlog za uređenje cijelog kompleksa (kuće + dvorište) sa slika?
Ja mislio napraviti u sredini bazenčić/akumulaciju vode sa krovova. Srednju zgradu obući u slamu (sniziti krov, jedna voda), to bi bio kokošinjac a kokoši iza u voćnjak).
U dvorište mogu termolabilne biljke (voda_akumulator + možda natkriti prozirnim nečim nekad)
Kako smanjiti opasnost od požara, itd?

Ajmo, ljudi, malo mašte na sunce.  Hvala

[Nikola]

Pa da, ovo dvorište ti baš formira neku povoljnu mikroklimu, pod uvjetom da zatvoriš prolaze između zgrada? Jezero onda ne u sredini, nego više prema jugu, kao 4. stranica četverokuta? Ne znam je li voda dovoljna barijera, ali dvorište bi moglo tada postati super igralište za kokice. Malo tu, malo u voćnjak, po potrebi.

Pročelje drvene kuće, ja bi to sve u lozu obukao. U par godina potpuno bi prekrila kuću do krova, štitila stanara od popodnevnog sunca, a uživala bi na ovoj zaklonjenoj poziciji.

Sa uređenjem interijera, što pametno reći, svatko ima svoj ukus pa je nezahvalno komentirati. Ja sam u svoju drvenu kućicu stavio pod od OSB ploča, i to izgleda dosta dobro, pogotovo dok je bilo novo. Trebalo je polakirati pa bi se i zaštitilo, ali i ovako se pokazalo dosta zahvalno. Bio sam u jednom hotelu koji je uređen tim pločama. Novi hotel, zid pokriven OSB-om obojanim u razne boje, i izgleda super. Meni i ovako, sa slika, kućica ne izgleda loše. Možda je dojam uživo drugačiji, ali bio sam u raznim seoskim kućama, zidovi potpuno neravni, ispucani, podovi od nabijene zemlje pokriveni npr. tepisonom, i svugdje mi je bilo super jer je u peći pucketala vatra a stol bio prekriven domaćim kobasicama. Na kraju je čovjeku najvažnije da mu je toplo, da je sit i da je kućica koliko toliko uredna.

Zašto te brine požar, pa neće cijelo selo izgoriti? Radi se o jednoj kući, a požari baš i nisu neka svakodnevna pojava. Uzrok vatre bi očito bila peć na drva. Ako je pod drven, peć ne smije biti na drvetu nego na nekoj negorivoj podlozi. Ja sam u svojoj drvenoj kućici to riješio tako što sam ispod peći stavio onaj lim kojim se pokriva štednjak (dobio džabe na otpadu). Peć isijava veliku toplinu, ali radi se zapravo o IC svjetlosti. Tu gdje je peć blizu drvenog zida, na zid sam zalijepio običnu aluminijsku foliju. Sad je taj zid uvijek hladan. Uvijek postoji mala mogućnost da nešto baš pođe po zlu, i vatra plane. Ne znam bih li ju uspio ugasiti, ako se to dogodi. Najvažnije da se ljudi spase, kuća se lako obnovi.

[andjelkoasa]

I meni se drvena kuća prilično sviđa, više nego one zidane uokolo. U takvoj su kući moji živjeli sretni i zadovoljni generacijama u Zagorju.
Podrum obavezno zatvori, stavi kakva god, makar i priručna vrata da ne ulazi hladnoća odozdola.
Sa toplinskom izolacijom se treba pozabaviti, tvoj plan mi se čini O.K. jedino bih ja odmah provukao kompletno novu električnu instalaciju. Sa strujom se ne zeza u drvenoj kući. Staviti nove vodiče u cijevi i smanjiti rizik na minimalno.
Što se tiče požara to se rješava vatrootpornim knaufom na zidu kraj kojeg će biti pećka i lim ispod i uokolo peći za zaštitu od žeravica koje će sigurno ispadati kad otvoriš vrata.
Krov od slame je atraktivan ali ne znam da li ima u selu ili okolici netko tko ga zna napraviti dovoljno kvalitetno. Iz pričanja bake se sjećam da su za pokrivanje koristili i stare sorte pšenice zbog duljine stabljike. Današnje sorte jednostavno ne odgovaraju svrsi. Sigurnije je upotrijebiti crijep. Ja glasam za običan glineni, ukoliko ga ima za nabaviti.

[Harp]

Ja imam informaciju da se za krovove koristila raz, i samo raz, valjda zbog duzine /debljine stapke i postojanosti. To su imale siromasnije kuce, bogatiji su imali crijepove.

[zemljak]

požara se bojim zbog slame najviše. Ljudi pale njive, pobjegne vatra i ćao. Ni meni se ne sviđaju zidane, zato ih oblačim u slamu itd.
Vrata dole idu, da, nije velik izdatak a koristi puno.
Raž mi je trebala niknuti do sad, ali je nisam stigao posijati:(

Struje sad ni nema, sve ustaše odnesli. Buduće instalacije su predviđene za između knaufa i zida, naravno u izolaciju.

1. slika: sve je prekrasno
2. slika: dolazi ogromno đubre na rikverc
3. slika: sad imamo pustinju. srce me boli. to nije malčer, to je feza. nisam ni znao da sam tako osjetljiv na golu zemlju. ali, neće dugo.

4. Poučen Nikolinim iskustvima: voćka posađena u trnovitom kavezu,i još povezana trakom na kojoj piše 'stop- policija'. tu ni vepar neće prismrdit:)
Osim toga, voćkica ima svoj suncohvat, mikroklimicu

[Nikola]

Možda bi pitanje zaštite od požara trebala biti tema za sebe, ali eto, za početak treba paziti na boje. Tamne naravno više upijaju toplinu pa se više griju, zato bi bilo dobro da je kuća izvana bijela, i unutra na mjestima koja su u blizini izvora topline. Trava u blizini kuće redovito pokošena, idealno bi bilo održavati zemlju vlažnom (vrt, navodnjavanje). Mislim da bi se moglo razmisliti i o plastičnim spremnicima s vodom u kući, možda kakve flaše, vrećice ili nešto veće, npr. u potkrovlju. Ako vatra plane u kući, voda će procuriti i smočiti cijelu kuću. Neće zaustaviti vatru ali bi moglo smanjiti štetu. Također, ako stolarija dobro brtvi, pa u kući nema prirodne cirkulacije zraka, vatra će se puno teže razvijati nego ako je kuća dobro provjetrena. Postoje termostatski ventili, ne znam bi li se mogao naći neki koji bi otvorio vodu kad temperatura dosegne recimo 50 stupnjeva. Vodena magla, kakvu rade ove moderne mlaznice za zalijevanje vrta, bi u trenu značajno ohladila prostor i uz malo sreće ugasila vatru, a ne bi potrošila puno vode tj. ne bi bila prevelika šteta ako je "lažna uzbuna". Još nešto?

#3: Stvarno je đubre, šta ti napravi od šumarka. Srećom, borba protiv prirode je najčešće uzaludna, pa ako zanemariš ovu zemlju samo na 2-3 godine izgledati će isto kao prije

[TB]

uf ogroman projekt, nadam se da će ići po planu

[Dzionik]

Zemljak nema apdejta od prošle godine? Šta se dešava???

[zemljak]

Zapravo sam piskarao u konkretnim temama, o nekim segmentima mog poljoprivredovanja...
A šta da vam kažem... bio sam 100% spreman za sušnu godinu. Alkaten cijevi, RAM pumpe (2 komada), benzinska pumpa, cisterne...
I jebiga, svaki dan poplava. Uglavnom, sve je išlo krivo. Poučno je. Pouka glasi- ne se previše zaigrati!

Rezime: Svaki stroj koji se mogao pokvariti, pokvario se više puta. Svaki susjed koji me mogao zajebati, je me. Svaki usjev koji je mogao podbaciti- istrunuo je. Svaka životinja koja je mogla krepati, krepala je u mukama....

Prosinac '13.
- Malčiranje velikih razmjera. Bio sam sretan što je konačno nešto krenulo. Traktorista me oderao. I izgleda da smo previše toga raskrčili- ove godine je opet naraslo, ne stigneš toliko kositi (između ostalog, i zbog kiše).
Osim toga- morali su ljudi ručno skupljati ostatke grana koje je nabio u zemlju, a ne samljeo.

- Uređenje drvene kuće. Imao sam kandidata za stalno zaposlenje, i život na imanju pa smo požurili urediti jednu prostorijicu. Stepli staru žbuku i plafon, stavili laminat i gips. Popravio prozore (bili bez stakla i truli). Nabavio rabljenu peć, dovezao stari namještaj od doma... Sve, kao, na brzinu da čovjek može useliti. Ali to na brzinu je radilo 6 ljudi i još nije gotovo.
U međuvremenu je 'čovjek' dobio otkaz zbog muljanja sa radnim satima. Ali radovi su se nastavili nevjerojatno sporo. Prespavljivao sam tamo ljetos, ali ženi se još gadi.

Zima '14. - ručno krčenje- piljenje i sječenje sitnijeg grmlja i panjića sa kopačama (krampica, budak).  Opet je sve naraslo na toj njivi gdje sam mislio da će susjed pustiti kozeda održavaju red. U međuvremenu je susjed rasprodao koze zbog više sile. Rezervni susjed sa ovcama je zaključio da bi mu ovce pobjegle, pa sam ga uvjerio da neće, pa i nisu ali je već porasla paprat i ostalo pa ga je bilo strah zmija... Zapelo je i na električnom pastiru- ima susjed struje, ali ne želi prodat'.

Presađivao sam tise i jele (i nešto čempresa i drugih zimzelena) iz pregustih staništa, do ceste za živicu. Malo koja se primila, treba uzeti što mlađe. Posadio par smokvi, iako su bile omotane smrzli im se gornji dijelovi stabljike.

Proljeće '14.
Češće sam na sudu (zbog srušene šume) i vještačenjima, nego na radovima.
Počele kiše. Skupi unajmljeni orač, spor. Svako malo mu plug zapne o kamen pa ga ravna. Ili pukne, pa ga vari.
I na mom Tomi Vinkoviću smo 2 puta popravljali getribu, varili kučište, 3 puta hidrauliku... Svaki kvar je par dana stanke, a treba hvatati povoljno stanje tla i nekišno vrijeme.

Kupio sam motokultivator od ZG susjeda, kleo se da je u super stanju, to mi potvrdio i serviser kod kojeg popavljam auto godinama...
I taj je više bio po servisima nego što je frezao i kosio. Po 2-3 puta za svaku vrstu kvara.

Izgorila su mi i 2 agregata (ne meni, nego radnicima) i tako dalje, ne želim se više ni prisjećati svega što je izgorilo.
Ali pouka: ne vjeruj trgovcu kad kaže da ide do 3kW, čak ni ako to piše na agregatu.  Agregat koji može goniti više od male brusilice košta 10000kn.

- Nismo stigli pripremiti u proljeće veće količine za povrće. A što smo i posijali, nije niklo.

- Registrirali OPG. Posijali konpolju, zob, lucernu (nije nikla, valjda staro sjeme), buče, raž (trava u mom slučaju guši nju, a ne obrnuto kao što svima funkcionira).

Ljeto- košnja. Više ručno nego strojno. E, da- i roto malčer koji sam kupio (naravno, od susjeda) se isprebijao sav...
Posijali heljdu- ona je divno uspjela. Primjećujem da ne treba gnoj, a na vlažnijem tlu (ili sjenovitijem) puno brže niče. Ali je pokisla nakon žetve pa je i ona istrunula.  U zob nije mogao kombajn, a onda su je povaljali vepri...

Za konpolju saznajem da ipak nije 'weed'. Treba puuno gnojiti za dobar rezultat. I ne guši baš korov (ambrozija guši nju, bolje da nismo orali). Osim toga, stručnjaaci su mi preporučili pregustu sadnju. Za sjeme ide jedna po kvadratu. 
Izrasle su nejednoliko, nepraktično za kombajn čak i da nije bilo blato.
Ptice su se najele, više nego smo je (ručno) pobrali.  Sad je malo po malo rešetam, odvajam zrno od lišća. Sve ručno, prava eko- proizvodnja. Ne isplati se to.

Jesen.
Još nisam zatvorio zidanu kuću. Za prizemlje imam već godinu dana vrata i prozore, ali nikad vremena.
Posadio sam još 100tinjak crnih oraha, sutra ide 200 lijeski.

Od prošlogodišnje sadnje kruška se jedna posušila, ostalo živi. Beskvama se frču listovi. Crni orasi neki se posušili, neki slabo napreduju (brže rastu oni koji se bore za sunce), neke iskopali prasci.
Ubrali smo nešto divljih lješnjaka. Sićušni su, i ne čini mi se bolji okus od istarskog..
Ubrao 200kg jabuka, octim ih.

Životinje:
Imao sam mladog psa i mačka. Mačka pojeo susjedov pas. Psića pojeo pijetao. Susjedov pas sad ganja kunića koji je neobjašnjivo izišao iz pokretnog kaveza (kunić-traktor). Kunićica neobjašnjivo krepala, a do sad su se trebali razmnožiti ohoho.
Od prve ture dalmatinskih kokoši, preživio samo pivac koji bi ih, po prospektu, trebao nadzirati i upozoriti na opasnost. To funkcionira svugdje osim kod mene. On prvi klisne kad vidi jastreba, a ljude napada (čak i advokate i suce).
Od druge ture, dvije je sredio jastreb, pa smo stavili mrežu na ogradu. Od namjeravanog slobodnog uzgoja- uzmičemo sve više u zatvoreno.
Dvije koze se za sad dobro snalaze, ali su mi premlade za parenje... Neće biti mladih kosaca u proljeće:(
Mislio sam nabaviti i par magaraca, patke guske... ali kako je krenulo, strah me.
Da, i 100tinjak riba sam pustio. Divlji šarani, babuške, karasi.. Ne vidim ni jedne.
Kolonija šišmiša u kući se dobro drži.

Žena ne doživljava kao svoje. Kćer koja obožava životinje, nije pokazala interes ni dok su sve bile žive. Šumarija vuče trupce kroz moje, iako ima državnu šumu na 10m, Upravitelj šumarije je i predsjednik lovačkog društva koje je stavilo čeku i hranilište u moju šumu, pa susjedi misle da je državna šuma pa sijeku...
Pojavili se medvjedi u susjedstvu...

to je više-manje to.

e, i jedan susjed, koji me upozorio na krađu drva se na svjedočenju nije ničeg sjećao. Ni bagerista nije došao završiti jezerce i terase...
Baš mi je drago da ste pitali, da se malo izjadam:)

[Nikola]

Zanimljivo, nije bas da mi je drago radi tvojih nevolja koje su mi dosta poznate, ali skupljaj materijal za kakav roman u stilu Seppa Holzera. Prije ili kasnije ce ti krenuti, zena ce zavoliti prirodu, djeca ce ti dovoditi prijatelje koji ce jedva cekati da dodju, a onda ce ti svi govoriti kako ti je bilo lako u zivotu i kako si imao srece.