Vježbam dizajnirati svoje imanje

[zemljak]

Imam neku zemlju (2900m2) trokutastog oblika, glasi na pokojnog dedu. 20km od doma (a deda je sa konjećom zapregom tamo putovao okapat kukuruze). 600m sjeverno od Save, 90m od 'shit-rivera', kanala kojim putuju govna cijelog Zagreba.
Čuje se smrad. Cigani pale žicu na nasipu, građevinari dovoze šutu, sve puno otpada uz rijeku... A susjedi su i na moje istovarivali kojekakvo smeće.

Zemljište je bilo zapušteno 20ak godina. Još prošle godine nisam imao pojma o PK, pa platih oranje  (i zato da se sitni ostaci smeća strpaju pod zemlju).
Vidi se i na slici, sa svih strana u zemljište se proširili što susjedi (pogotovo lijevi, zapadni) i utabaše dva puta.

Posijah proljetos kukuruz, ječam, zob, buče, gorušicu i grah. Više da se vidi da tu netko postoji. Sve loše rodilo (orano a ne gnojeno).

Sad ću postaviti ogradu, drvene stupove. Unutra ide lijeska pa ostalo (nastavak slijedi)

[m2]

Napravi si živu ogradu... trnovitu....

[zemljak]

da, ograda. sad stupovi i granje, oko stupova ću omotati lozu, bršljan i tako nešto drvenasto da mi drži i nadzemni dio stupa i poprečne grane kad uzemni istrune. Predviđena je živa ograda i od trnja (ruže, kupina, glog..) i od onih eleangusa...
Trebaju mi vjetrobrani i zaklon od jutarnjeg sunca u mrazovitim periodima. Al za to treba vremena.

Neće biti baš šumski vrt sa svim razinama, ne želim zasjenjivati susjedne njive.
Uz rubove lijeska, bazga i još ponešto slično (+ one egzotike amule, jarebike itd.
U zaštićenom pojasu jabuke, marelice i sl.
Prizemni sloj: lavanda i ostalo miomirisno/ljekovito/začinsko bilje, da stvorim miomirisnu mikroklimu (mikromiris;).
Ako pobijedim šit-river i cigane, čestitat ću si.  (pogotovo ako istreniram susjede da koriste pomaknuti put)
U sun-trap zonu, središnji dio: žitarice + zeljarice i sl. za prvo vrijeme, kasnije ćemo vidjeti.

Ograda ide sad, da mi ne pokradu lijesku i ostalo. I da susjed traktorom ne trasira novi put, što je već počeo.

Na dio zemlje ću staviti karton, dio pod djetelinu i heljdu pa da vidimo uživo na vlastitoj koži što je bolje za korov i koliko koristi dušik itd.

Ne znam koliko je fer prema šumi i prema izbjegavanju transporta na duge staze, ali skinut ću doma sloj lišća i humusa pa tamo razasuti, usput posijem i gljive...

Ako uspijem u miomirisima, te ako dopisi i predstavke građana urode čišćenjem nasipa i pokrivanjem kanala... za 20ak godina možda tamo i zaroštiljamo kod kućice za alat.

Ovo mi je za vježbu, brijem na hektare po kojima možeš pustiti konje vrane, ali dok se ne riješi stvar sa financijama i porezima... Cijenim svaki komentar i savjet za vježbalište.
Hvala

[zemljak]

nemam baš tipičan istok i jug, pa bi na sjeveru i do pola istoka stavio višu ogradu, a južnije i zapad da stavim niži vjetrobran?

zaboravih: u budućnosti bi možda iskopao bunar a zemlju iskoristio za hugelkultur. Tamo je sve ravno, nemam gdje skupiti vodu u jezerce.
Stigne li se otpadna voda iz kanala filtrirati u tih 90ak metara podzemlja? Drek mi i ne smeta, ali kemikalije?

[Nikola]

Uzgoj aromatičnog bilja je super ideja, a na terenu bi možda mogla biti i sušionica? Miris cvijeća je nešto što očito želiš čim dulje zadržati na terenu. Ako prostor za odmor pozicioniraš negdje na terenu, ja bih u njegovoj neposrednoj blizini držao izvor lijepih mirisa.

Je li izvor smrada iz nekog određenog smjera ili je posvuda? Ako je iz smjera oko sjevera, možda da formiraš vjetrobran samo u tom smjeru, a pustiš južni vjetar da slobodno puše preko terena? Ako je obrnuta situacija, onda treba odlučiti isplati li se zasjeniti vrt kako bi se blokirao vjetar.

Ne bih se ja igrao sa podzemnim vodama kad je izvor onečišćenja tako blizu. Po meni, nije se moglo dovoljno isfiltrirati i bunar bi mogao biti izvor zaraze. Sa bunarom trošiš energiju za navodnjavanje, s jezerom ne. Ne vidim zašto ravan teren ne dozvoljava gradnju jezerca. Kako kopaš jezerce, tako dobivaš "povišenu gredicu" oko njega. Ako ju pozicioniraš na među, onda susjed neće tuda ići traktorom. Jezerce/bara ima jako puno primjena koje ne bih posebno isticao. Pretpostavljam da se radi o relativno nepropusnoj glini na terenu?

Što raste samoniklo u blizini? Kao da baš i nema drveća? Ima li ptica, gdje se zadržavaju? Ako je velika čistina, a tako mi izgleda, ptice vole sletiti na nekakve stupove i gnojiti ispod njih. Nije baš neka količina gnojiva, ali to je ono što će samo doći kad napraviš ogradu. Vodena površina, hranilice za ptice, cvijeće koje se u jesen osjemeni i ostane nepokošeno i još sličnih stvari bi mogli privući veći broj ptica koje bi gnojile cijeli teren.

Krenuo sam od tvrdnje da ti je ovo vježbalište permakulture, pa želiš izvući maksimum iz tog terena. Zapravo bi naj-permakulturnije bilo analizirati sve sa čime raspolažeš i vidjeti je li ovo baš pravo mjesto na kojem se želiš redovito zadržavati. Ako nije, onda ga proglasiš zonom 4, posadiš šumu za ogrijev pa dođeš jednom godišnje u sječu, ili zonom 3 gdje uzgajaš kulture koje se rijetko obilaze, poput žitarica. Možda i klasičan starinski voćnjak koji možeš obrati u par dana.

[kad budu gorjeli gradovi]

Imam neku zemlju (2900m2) trokutastog oblika, glasi na pokojnog dedu. 20km od doma (a deda je sa konjećom zapregom tamo putovao okapat kukuruze). 600m sjeverno od Save, 90m od 'shit-rivera', kanala kojim putuju govna cijelog Zagreba.
Čuje se smrad. Cigani pale žicu na nasipu, građevinari dovoze šutu, sve puno otpada uz rijeku... A susjedi su i na moje istovarivali kojekakvo smeće.

koji horor. ne vidim poentu ulagati sredstva i energiju u to mjesto. a i 0.3 hektara je stvarno premalo. imaš li mogućnost da to prodaš i kupiš nešto na boljoj lokaciji tj. dalje od ljudi i svih blagodeti civilizacije??

[zemljak]

je, Nikola, zamišljeno je rijetko navraćanje, lijeska ne traži neku rodovitost, mislim. I žitarice, da.
Samoniklo: kopriva, puno nekog korova koji naraste visok pa splasne zimi (zagubih slike), i svilenica (našao je u Ljubiši, Asclepias syriaca L.) bojao sam je se dok nisam vidio da su izdanci jestivi:)

Tlo je pjeskovito više, ne bi držalo vodu. da je podno brdašca, još bi i napravio neku hvataljku.
Ne može baš prava šuma, da ne radi sjenu susjedima. Ptice: fazani idu na kukuruz

Gradovi: sad je neisplativo prodavati, i tržište slabo a i zemlja je loša i na lošoj poziciji. Ako je oplemenim, vrijedi više. A možda mi se i svidi. A možda svojim primjerom pokažem susjedima (onom lijevom zemlja baš izgleda mrtva ovako na slici).
A taj nasip tamo je potencijalno prekrasan, kao neka rekreacijska zona u budućnosti, i grad će se širiti ako sve ne ode dođavola za 20ak god

[kad budu gorjeli gradovi]

u tom slučaju bilo bi dobro da zasiješ suncokret prvih godinu-dvije. suncokret se koristi u bioremedijaciji terena, jer usvaja neke toksične materije iz tla, npr. teške metale. naravno ne koristiš ga u ishrani nego kad se sasuši baciš ga negdje dalje. za to vrijeme moreš posadit neku živu ogradu. izaberi nešto što je trnovito i neprobojno ali se ne širi dalje kao što se širi npr. kupina. recimo poncirus bi bio idealan, možda i maclura pommifera čije drvo je jako kvalitetno, moreš ga koristit za izradu drški za alat i slično. može i koja divlja ruža.

[zemljak]

hvala. postupit ću po naređenju.
inače, nosio sam zemlju na analizu, ali kad su mi rekli da za 300kn određuju samo pH faktor a ne i toksične tvari i ostali sastav, odjeboh.
Prije 30ak godina, veli stara, je šitRiver poplavio polje i bio je rekordan urod kukuruza (a nitko se nije zarazio:)

Majstori, jel' znate neku metodu kako da natjeram drvene stupove da traju dulje?
Ima ona neka seoska metoda da se stavi u vatru donji dio... al ne znam detalje

E. da u roku tjedan-dva posijem djetelinu i suncokret... ima li smisla ili bi istrunulo a ne niklo?

evo, da si pribilježim, ako je to to : http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Poncirus+trifoliata
http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Maclura+pomifera
i, jel ima tog bliže od praškog botaničkog vrta?

[Nikola]

Poncirus je podloga za cijepljenje agruma kod nas, pa sigurno netko prodaje same podloge? Maclura raste u primorju na više mjesta, ali ne znam kako ju razmnožiti? One kugle su ogromne, možda razbiti ju u potrazi za sjemenom? Ili je to sjemenka?

[kad budu gorjeli gradovi]

hvala. postupit ću po naređenju.

nije nikakvo naređenje samo prijedlog.

Prije 30ak godina, veli stara, je šitRiver poplavio polje i bio je rekordan urod kukuruza (a nitko se nije zarazio:)

ovo i dalje ne znači da zemljište nije zagađeno. danas se u prosječnom domaćinstvu koristi na stotine toksina, a dobar dio toga završi u kanalizaciji.

Majstori, jel' znate neku metodu kako da natjeram drvene stupove da traju dulje?
Ima ona neka seoska metoda da se stavi u vatru donji dio... al ne znam detalje

stubovima oguliš koru, zašiljiš vrh i držiš donji kraj u vatri nekoliko min. dok ne sagori najmnje 0.5 cm površine, na onolikoj dužini koliko ide u zemlju + 30 cm. ovo će im produžit vijek trajanja zavisno od vrste i uslova, bar 5 god. možda i duže.
još jedna učinkovitija metoda je nanošenje katrana na donji dio, ali nije besplatna kao prva.
što se vrsta drveta za stubove tiče, definitivno kolko ja znam maclura pommifera traje najduže, i do 50 god. i to netretirana. slična svojstva ima i kleka ali od nje se teško mogu napravit stubovi jer ne raste pravo niti ima dovoljno debelo stablo... druge vrste, koje će netretirane trajat bar 20 god. su hrast, tisa, bagrem, jela, dud, čempres i bor.

Poncirus je podloga za cijepljenje agruma kod nas, pa sigurno netko prodaje same podloge?

vidio sam jedino da se prodaje neki dekorativni kultivar i košta 5 evra. ja sam nabavio sjeme i razmnožiću je na proljeće. uostalom, zar ti ti ne bi trebalo bolje da znaš, ti si u primorju??

Maclura raste u primorju na više mjesta, ali ne znam kako ju razmnožiti? One kugle su ogromne, možda razbiti ju u potrazi za sjemenom? Ili je to sjemenka?

ne to je plod. pun je sjemenki, sad je baš vrijeme kad su skroz zreli pa ih moreš pokupit. mislim da može i reznicama da se razmnoži. maclura je invazivna vrsta, ne treba joj puno, raste i sama ko blesava.

[zemljak]

Da javim rezultate: Parcela je po rubovima okružena lijeskom i karaganom. Nisam još stavio ogradu skroz, pa su susjedi nešto i pogazili. Nešto lijeske je bilo stradalo i pod teškim snijegom.

U špicastom dijelu je 30ak stabala jabuke, šljive (razne), marelice.
Nisam očekivao divljač tu na proljeće, nisam namazao voćke i karagane holcerovim smradom, i jelenko im je zgulio koru.
Namazana lijeska nema tu vrstu oštećenja.

Nisam dugo mogao naći bageristu da mi pomakne put, tek danas idemo... pa sam zapostavio ozbiljnije povtlarenje tu. A i meteorologija mi nije bila naklonjena za sijanje djeteline, pa su mi korovi opet preuzeli...

stavili smo taj špicasti dio pod karton, slike u prilogu. Kutije od bicikla. Malo mi je neugodno što ima boje, ali valjda me neće otrovati (čujem da je žuta najgora)

[GricGric]

recimo poncirus bi bio idealan

Ajme ti si genijalan, mjesecima tražim kako se zove ova biljka... Raste uz ogradu Hotela Kolovare u Zadru, ja ju gledam svaki put kad prođem, fasciniraju me njene grane okovane ogromnim bodljama... Hvala ti na postu, uskoro će ova biljka niknut i u mojem vrtu 

Zemljak, oprosti početniku što ću možda pitati glupost, pratim ovu tvoju temu sa velikim zanimanjem , vrlo zanimljivo, no stvarno ne znam zašto si stavio taj dio zemljišta pod karton?

[khan]

jer je karton izvrstan kao sloj malča. ubija korov i postepeno se pretvori u humus. treba mu samo dodati malo komposta ispod ili iznad i granja/trave/lišća po vrhu. moj prvi sloj kartona stavljen u veljači na većini mjesta se već razgradio.

[m2]

jer je karton izvrstan kao sloj malča. ubija korov i postepeno se pretvori u humus. treba mu samo dodati malo komposta ispod ili iznad i granja/trave/lišća po vrhu. moj prvi sloj kartona stavljen u veljači na većini mjesta se već razgradio.

kao što je gore opisano - drži vlagu, imam presadnice pomidora "malčirane" kartonom (manji komadi), navečer svaka dobije veliku čašu (od jogurta) vode i slijedeći dan je još uvijek vlažna zemlja ispod kartona (nemam ništa trave ili grančica nabacanih preko kartona)...