Razmnožavanje reznicama

[Nikola]

Je li netko već postao ekspert u razmnožavanju drveća i grmlja reznicama? Kažu da se od sljedećeg mjeseca mogu uzimati zelene, ljetne reznice kojima se većina drvenastih biljaka može razmnožiti.

Mene prvenstveno zanimaju jestive biljke, uglavnom grmovi, koji mi trebaju u većim količinama i ne mogu toliko kupiti. Jedne godine sam probao sa reznicama ali negdje sam pogriješio pa nije bilo baš uspjeha.

[m2]

Samo sa Oleanderom imam iskustva
ali možda ti bude od koristi za biljke koje se stavljaju u vodu da puste korijen ali ne uspije svaki put...
Kad se reznica Oleandera stavi u vodu (tegla i sl.) da pusti korijen, treba spriječiti rezani dio da dotakne dno.
Sa ovim se reznice Oleandera primaju rekao bih 99% ....

[Nikola]

Pogledao dosta video uputa i pročitao neke tekstove. Uglavnom kažu:

- reznicu odrezati oštrim nožem (kako ne bi došlo do nagnječenja tkiva škarama)
- skinuti nekoliko donjih listova, a ako su listovi veliki onda preostalima možemo odrezati polovicu
- poželjno je uroniti reznice u hormon za ukorjenjivanje (može domaći, od vrbe)
- supstrat da bude mješavina humusa i perlita
- temperatura da bude iznad 20 stupnjeva
- vlažnost održavati oko 80%

Dakle, reznice se mogu ubosti u veće posude sa zemljom, prekriti folijom, držati u stakleniku ili u toploj prostoriji. Nakon par tjedana bi se trebale ukorijeniti. Onda se može svaka posaditi u svoju posudu. Za one koje se lakše primaju, kažu da se može odmah posaditi na trajno mjesto, po mogućnosti prekriti odrezanom plastičnom flašom, ili staklenkom, da zadržava vlagu i toplinu.

Ja sad imam grmove ribiza i aronije koji su se dosta raširili i s kojih mogu odrezati poprilično grana, tako da ću si pripremiti posude sa zemljom i sve držati u stakleniku. Pa šta bude. Ako ne uspije ovog ljeta, probati ću na zimu sa drvenastim reznicama.

[m2]

Dali si probao varijantu zarezivanja kore na graničici, stavi se mješavina mokrog komposta i zemlje u krpu (i sl.) oko tog mjesta i onda sve u foliju (održavanje vlažnosti ?) , kad pusti korijen odreže se grančica i posadi se (bez ovitka...)...
Margotiranje?

[Harp]

Bok Nikola!

Evo ja imam nekih iskustva s time, mozda ce ti pomoci ili te barem usmjeriti u daljnje istrazivanje.

Ribizl, kao grmovita biljka, isto kao i ogrozd, razmnozava se "reznicama" na jednostavan nacin, i to tako da iskopas plitku rupu u zemlji odmah do grma, i _jednogodisnje_ grane koje se nalaze iz rub grma oblikujes tako da sredina grane bude u rupi. Kako bi osigurao da se grana sama ne izvuce iz zemlje, prije zatrpavanja rupe, fiksira se s komadom zice kao naopako slovo U ili J, ili komadom drveta koje se racva, oblika naopaki Y ili 1.
Ukoliko biljka na tom mjestu ima zelene djelove, list ili pup, to se prije zatrpavanja otkine. Nakon cca 3 mjeseca bi trebalo pustiti korijenje okolo, i tada presjeces 'dovod' i presadis. Uputno je tada skratiti vrh biljke, od 1/3 do 1/2 ukupne visine, kao i kod svakog presadjivanja.

To je sto se ribizla tice... nadalje, ukorijenjivanje drveca, prema kojima se ne moze provest gornja ideja, ali je princip isti, naziva se "margotiranje" od (mislim) talijanske rijeci 'margota'. Na engleskom ces naci to pod pojmom "Air Layering".

Navedena metoda umjesto savijanjem grane prema zemlji, priblizava zemlju grani. Postoje dvije glavne metode koje se vrlo cesto koriste u Bonsai tehnici, buduci da su oni zaludjeni instant rezultatima.

Prva metoda je da se na jednogodisnjoj grani zareze prsten sirine (duzine?) cca 2-2.5cm, s time da se na sjevernoj strani ostavi tanki 'most' koji povezuje te dijelove. Treba se biti vrlo pazljiv, da taj most ostane neostecen, jer je sirok svega 2mm. Treba odstraniti i koru i liko (meko tkivo ispod kore), a ne samo koru, dakle doci do tvrdog dijela grane.

Potom se uzme prozirna vrecica (da se kasnije lako vide rezultati) i pricvrsti se vrlo cvrsto kao tuljac na donji dio grane nekom zicom ili spagom. Tuljac se ispuni smjesom suhe mahovine i komposta, po mogucnosti s dodatkom usitnjene cjelozrne psenice koja ima hormon rasta. Potom se isto zicom tuljac cvrsto zaveze na gornji dio. Uzme se sprica i ubrizga se vode, a potom se cijela izbocina omota aluminijskom folijom kako bi korijenje ostalo u tami. I to je to, nakon 3 mjeseca (nema naknadnog zalijevanja!), samo maknes foliju i ukoliko kroz prozirnu plastiku vidis bijelo korijenje, proces je uspio, i biljka je spremna za presadjivanje, odrezes tik ispod donje zice.

Drugi nacin margotiranja je da se kora ne skida, vec se grana zareze 3/4 debljine, i u procjep se ubaci nesto sira (ne sir!, radi se o pojmu geometrijske velicine!) plasticna plocica od polietilenske ili polipropilenske plastike PE-HD, PE-LD, PP, moze i poliamid ako imas, PTFE... u biti "masna" i cvrsta plastika. Ostalo je sve isto kao i sa tuljcem od gore.

Razlika izmedju metoda je ta, da je za bonsai tehniku mnogo prihvatljivija ova potonja, jer se prilikom presadnje grana odreze u nastavku zapocetog, tako da je korijen mnogo mnogo plici za one njihove plitke vaze No, kod nje se mora paziti na cvrstocu grane, da ne pukne uslijed vjetra, ili naknadno pricvrstiti, ojacati.

Evo par linkova koje nisam proucio (mozda pise drugacije?), kako to izgleda:
http://www.instructables.com/id/Propagating-Plants-by-Air-Layering/?ALLSTEPS
http://aggie-horticulture.tamu.edu/earthkind/landscape/air-layering/

[Nikola]

Hvala, probat ću.

[andjelkoasa]

Ja nemam prakse sa 'jestivim' grmovima ali sam razsadio ligustrum (živicu). Dobio sam savjet da kod njega vrijedi ista stvar kao kod ružmarina: raznice se u zemlju stavljaju početkom 11. mjeseca.
Skinu se 4-5 listova a iznad zemlje se ostavi maksimalno 3 lista. Do proljeća će mirovati a kad krenu pupovi i listovi onda je dobro zaljevati, pogotovo za ljetnih vručina kako bi se napravio razgranat korijen. Imam nekih 10 metara živice koja je izrasla iz šiba 'zapiknutih' u studenom.