Praktične sitnice

[fazy]

Pri priključivanju ručnog elektro alata na produžni kabel, susretao sam se sa problemom isključivanja istog, sve dok nisam počeo koristiti ovakav način priključivanja:

[fazy]

Ako želimo namotati električni priključni kabel nekog ručnog alata (bušilica, kutna brusilica ...), ili fena za kosu na isti, najbolje je to napraviti namotavanjem u obliku osmice (jedan namotaj u jednom, a drugi namotaj u suprotnom smjeru).
Na taj način izbjeći ćemo uvrtanje priključnog kabla.

[Harp]

Pomagalo za nanosenje gustih materijala na tesko dostupna mjesta


Ponekad je potrebno ispuniti s silikonom, masti i sl. neki prostor koji je vrlo nepristupacan na uobicajeni nacin. Ova jednostavna spravica moze posluziti da se olaksa i izvede inace nemoguci posao.
Treba obratiti paznju na debljinu plastike - sto je omjer ulaznog i izlaznog otvora veci, veci je i pritisak, pa time valja koristiti i deblju plastiku. Plasticni tuljac se moze napraviti i duzi nego na slici, tako da ga se nakon umetanja aluminijske folije s materijalom moze potpuno zataliti na kraju, cime je ovaj alat pogodan i za transport, koristenje na udaljenom mjestu.

[Nikola]

Prije dosta godina naivno sam kupio "pivski set" u kojem su bili sklopivi stol i dvije klupe. Kasnije sam izradio čvršći namještaj i ovo sklopivo čudo samo zauzima mjesto.

Sada sam ogradio vrt i krenuo raditi vrata. Stigao sam do one kukice koja bi trebala držati vrata. Razmišljao sam da od jače žice i čavla napravim kuku, ali sjetim se da ovaj pivski set ima praktičnu sitnicu. Odrezao, učvrstio za gredice i radi odlično. Vrata se samo zalupe i zatvorena su. Laganim pritiskom onog osigurača mehanizam otpušta vrata, ali na silu se ne mogu otvoriti.

[fazy]

U nedostatku berača smokava, koristim soboslikarski štap, na čiji konusni vrh sam nastavio grlo plastične boce (od ispijenog piva), kojoj sam prethodno, skalpelom odrezao dno.

Ukoliko koristite neku drugu bocu (koja nije od ispijenog piva), pa ista spada sa konusnog vrha štapa, možete je učvrstiti malim vijkom za ivericu.

[Nikola]

U nedostatku berača smokava, koristim soboslikarski štap, na čiji konusni vrh sam nastavio grlo plastične boce (od ispijenog piva), kojoj sam prethodno, skalpelom odrezao dno.

Ukoliko koristite neku drugu bocu (koja nije od ispijenog piva), pa ista spada sa konusnog vrha štapa, možete je učvrstiti malim vijkom za ivericu.

Kako se time beru smokve? Razumijem da odrezanu bocu natakneš na plod, i što onda, kako otkineš plod?

[fazy]

Zrela smokva lako otpada sa grane pri laganom ljuljanju unutar boce, dok se nezrela smokva ne da odvojiti od grane, osim ako se otkine.
Na taj način beremo smokve van dohvata ruke i ujedno imamo "separator" zrelih smokava, jer nezrelu smokvu nećemo moći ubrati.

[Nikola]

Aaa, super 

[Harp]

plocica brisi-pisi


Sjecam se iz djetinstva sam imao neku plocicu za saranje, kao igracka, koja se mogla pobrisati potezanjem jedne rucice sa zicom. To je bila obicna tamna ploca premazana kakvom smjesom voska u tankom sloju, preko koje je bila postavljena mat bijela kruca poluprozirna plasticna folija. Kada bi se pisalo po tome, vosak bi se zalijepio za foliju na mjestu pritiska i time promjenio prozirnost prema crnoj podlozi na tom mjestu... odlicna ideja Plocica se brisala naprosto odljepljivanjem te folije sa voska, na nacin da je ugradjena zica prosla izmedju njih...
Mana je sto se nije moglo selektivno brisati, vec samo od jedne strane prema drugoj, po cijeloj sirini.

Trazio sam tako sto za kupiti, ali jedino sto sam nasao su ogromne ploce za djecu s nekim plasticnim figurama ugradjenim u okvir... nista diskretno poput male A5 plocice...

Cesto mi je potrebno nesto zapisati na kratko vrijeme, pa oko sebe imam masu papirica... no primjetio sam da se olovka dobro hvata na aluminij, i da se moze pobrisati ako jace trljamo prstom... pa eto, moze zgdno doci, mozda i ispod vode

Pločica briši - piši #2335

[Harp]

Jedna od prakticnih sitnica je svakako i zadrzavanje zeljene kolicine vode u vazi.
Mnoge vaze se koriste s podmetacem da radi tu funkciju, no voda se moze zadrzati i na drugacije nacine... evo jednostavan primjer modifikacije:

Modifikacija balkonske vaze #2408


Ukoliko pak imamo vazu bez rupa, odnosno onu na kojoj rupe tek trebamo probusiti, dobro razmislimo prije da li cemo busiti po dnu kako je predvidjeno i ustaljeno ili negdje po bocnoj strani vaze...

[Nikola]

Da, dobra stvar!

Ja sam na jednom većem betonskom spremniku tako ugradio fleksibilnu cijev na samo dno, ali drugim krajem cijevi reguliram visinu vode u spremniku. Kada cijev polegnem skroz na tlo, spremnik se isprazni do kraja. Kada slobodni kraj podignem na recimo 5 cm od tla, točno toliko vode može biti u spremniku. Također, ako je cijev prozirna, na njoj se može očitati i razina tekućine. Jer naravno, ne znamo što je ispod sve te zemlje, treba li zaliti ili ne treba.

[Nikola]

Imate li ideju za označavanje malih posađenih biljaka na livadi? Biljke su visine 10-20cm i uskoro će ih trava prerasti. Ima ih stotine, svakih 2-3 metra. Ja sam uz neke zabio štap visine 1m ili kraći, to je ok ali tko će napraviti stotine takvih štapova. I nisu baš jako vidljivi, ako bi recimo bili od trske ili tankog bambusa. Preslično je to travi.

Razmišljam da napravim "zastavice" od onih blokova u boji, "post-it" naljepnice. Tanki štap kao za ražnjiće, pa vrh štapa označiti tom trakom, naljepnicom.

Na internetu postoji pojam "biodegradable marking flag" koje funkcioniraju tako nekako. Ne nalazim sličan gotov proizvod na našem jeziku, a i zabavnije je nešto sam izraditi.

Nisam siguran za visinu. Ako je visoko i tanko, vjetar će srušiti. Ako je visoko i debelo, onda je i skupo i nepraktično. Ako je kratko, dakle označavanje baš pri tlu, funkcionira dobro kada je trava kratka. Kasnije, tko zna. Treba se saginjati i razmicati travu, ali to ionako radim sada bez zastavica. Znam gdje bi otprilike trebao biti grm, pa ga tako tražim i onda srpom pokosim travu oko njega. Zastavica bi pomogla.

Papir mi se čini taman dovoljno trajan. Ne bih nikakvu plastiku, lim, ništa tako. Baš me vuče da probam sa štapićima za ražnjiće, papirom u boji i ljepilom za papir. Ljepilo je valjda razgradivo?

[Harp]

Mozda veci kamen na npr juznoj strani biljke poluukopan, eventualno pofarban/posprejan u narancastu jarku boju, kao oni radni prsluci... on bi grijao/hladio mladu biljku, stitio od vjetra da ne polegne i cuvao vlagu ispod. Mislim da bi najbolje kamenje bilo velicine 15-20cm zaobljeno, iz neke rijeke /rjecice /potoka kada presusi. Gotovo besplatno, mozes ga malo po malo dovuci, i kada ti vise netreba nije problem.

[fazy]

Možda štapovi od orezanog lješnjaka?!
Dovoljno su dugi i dovoljno debeli.

Ja koristim dva štapića između kojih je štićena sadnica (zbog lakšeg pronalaženja u travi koja u proljeće naglo izraste i sakrije mlade biljćice).

Ako Ti kiša razmekša papir, a vjetar ga otpuše sa štapića, onda si na početku, kao da papira nije ni bilo.

Nije razgradivo, ali za izradu zastavica može poslužiti platno kakvog starog kišobrana, koje nije topivo na kiši.

(Žice od tog istog starog kišobrana, ne želim Ti predložiti, Nikola, kao ni žice od starog kotača bicikla od 28", jer veliš da "ne bi metál", pa Tebi i Tvojoj obitelji želim ukusan roštilj sa puno ražnjića!
Dobar tek vam želim!)
 

[Nikola]

Hvala. Razlog što ne želim ništa nerazgradivo, je što smo godinama takve stvari dovlačili na imanje i vizualno dobili dojam smetlišta. Jest to jeftino i održivo (smeće je nepresušan resurs, nažalost) ali deprimira pogled na zelenu livadu sa komadima željeza i plastike razbacanima posvuda. Lijeskini štapovi, ima smisla. Samo razmišljam kako da ih učinim vidljivijima. Možda zamiješati vapno i vodu, pa umočiti vrh svakog štapa?