Orezivanje ili neorezivanje?

[Nikola]

Pročitao sam vrlo dobre argumente onih koji su skloni redovitom i stručnom orezivanju voćaka, kao i onih koji maksimalno izbjegavaju orezivanje. Sepp Holzer kojeg iznimno cijenim ne orezuje voćke. Dopušta da razviju svoj prirodni oblik koji je nekako sličniji piramidi nego lizaljci.


Kaže, donje grane su oslonjene na tlo pa je stablo stabilnije, ne treba ga privezivati da se ne prevrne ili slomi. Donje grane zasjenjuju područje korijenja pa oko stabla raste manje korova i manje je osjetljivo na sušu. Zec ili srna kad dođu do takvog stabla grickaju ono što im je najdostupnije, a to su obično te najniže grane, dok deblo i vrh ostavljaju netaknutim. Stablo ne trpi ranjavanje pa je zdravije i otpornije.

Protuargumenti govore recimo da na kraju imate stablo koje rodi samo na vrhu, a do vrha je teško doći. Iako praksa govori da su prinosi neorezivane voćke često veći nego prinosi orezivane voćke. Prinosi orezivane voćke su stabilniji, plodovi veći.

Što mislite? Ja bih rekao da ovisi o kojoj se voćki radi, i s čime čovjek raspolaže, konkretno mislim na raspoloživ prostor.

[kad budu gorjeli gradovi]

moje mišljenje je da je argumenata protiv orezivanja bar što se permakulturne proizvodnje tiče mnogo više nego za. prvo trena reći da je orezivanje relativno skorija praksa, nastala za potrebe intenzivne komercijalne proizvodnje voća, zbog lakšeg branja plodova i mehanizacije. orezivanje predstavlja veliki stres za biljku, čak toliki da su ljudi nekad to uspoređivali sa odsijecanjem prstiju i odbijali da to rade (recimo kod nas posle II sv. rata kad su ljudi prisiljavani radit na zadrugama)...
prvo, neke vrste voća se uopšte i ne orezuju (lijeska, orah, kajsija, pitomi kesten....).
ove koje se orezuju postaju zavisne od te prakse koja ako izostane biljka zapada u takav šok da najčešće skoro uopšte više i ne donosi plodove....
orezivanje zajedno sa kalemljenjem skraćuje prirodni životni vijek biljke i do tri puta (recimo u prirodi  vinova loza raste preo 150 god. dok je prosječan period komercijalnog iskorišćavanja vinograda 40-50 god.).
orezivanje je jedan od faktora lošijeg kvaliteta plodova komercijalnih vrsta u odnosu na autohtone i vrste bliže divljim srodnicima...
preporučio bih knjigu masanobu fukuoke the natural way of farming koja dosta govori o ovoj problematici....

[branimir]

teoretski - ja sam za prilagodbu ... za i protiv me previse podsjecaju na teme dana i djetinjastu potrebu drustva da biraju strane .. nebitno o svrsi .. gubi se smisao onoga bitnog


u praksi - orezujem rezem (unistavam) po svom misljenju uz najmanju stetu a da opet imam korist od unistavanja, da mogu naci stare sorte jabuka i posaditi ih nebi ih nikad taknuo, jedino bi ih zastitio od srna dok su mlade .. jednu jabuku su mi fino "obrezale" 


mislim da sa kultivarima bas i nemate previse izbora .. 

[Fliper 777]

Orezivati - Da.ali ko zna kako.U mom kraju voćarstvo je da se jednom godišnje priđe i omlati šljiva i ispeče rakija 

[branimir]

znaju ljudi koji imaju iskustva ... treba ti malo znanja o biljkama (vockama - stablasicama) kako rastu - rodne grane vegetativne . malo maste i puno iskustva ..

nebi se hvalio posto jos nemam toliko iskustva ali malo sto sam nasao u literaturi i na internetu .. par skica puno mi je pomoglo

ovo ce mi biti tek treca godina .. vocke polako napreduju a kako srne "kroje" vocke na svoju sliku i pšriliku nemogu reci da sam ja tu glavni :D .. vise pokusavam spasiti sto se spasiti da :P .. hvala neukusu da im ne pasu kruske .. z asada samo stradavaju jabuke .. kruske visnje i tresnje im nisu po volji :D)

[Fliper 777]

Vidiš šta znači iskustvo.Gdje bi se moglo pročitati o srnama i šta vole da grickaju.Hvala.

[branimir]

za iducu godina se spremam napraviti im hranilicu pa cu pripremiti sjena i malo kuruze za zimu .. nadam se da ce ih to odvuci od jabuka jer ako jos jednu godinu krenu u "obrezivanje" nece puno ostati .. ove godine je jedna stradala gadno .. (ogulile su koru sa debla .. tak je i prosle jedna stradala ..)

treba paziti divljac .. najbolje pitati nekog lovca koji kuzi ne nekog rumenog u birtiji :P .. po zimi im je probava zeznuta posto u prirodi nema bas puno toga pa treba paziti da ih se ne zezne ....

[andjelkoasa]

Imam nekih iskustava sa voćkama jer sam 'naslijedio' u dvorištu jednu trešnju i krušku.
Trešnja je u potpunosti nezahtjevna, jedino ju znaju u lipnju napasti lisne uši koje malo usporim sa koprivom.
Kruška je međutim nova sorta, mislim wiliams i kad nisam prvo proljeće orezao prošlogodišnje izboje od krušaka nije bilo ni k.
Sad ju redovito obrezujem i prilično je rodna za uvjete u Zagrebu.
Osim toga, kruška tjera izboje kao luda u visinu i nakon 3 godine ne bi se moglo uopće do plodova. A kad su zreli i padnu na tlo od njih ništa
U međuvremenu sam posadio marelicu i izrasla je breskva na vrtu. Njima također redovito skraćujem vrh jer inače se istegnu skoro kao jablan u visinu i opet ništa od berbe.
Kupinu (bez bodlji) sam posadio prije 2 godine i tek je prošle godine rodila prvi puta. Naslanja se na ogradu koja odvaja vrt od prostora u kojem boravimo i za sada sa njom nema problema osim lisnih uši.

[Fliper 777]

Sa srnama kod mene nema problema,nema ih.Zečeva ima,ali rijetkost da će glodati voćke.Ima mnogo voća divljeg po šumarcima.Nema ovdje neke šume,a i seljaci znaju posao.Svak u svoj šumarak zna (kako oni to kažu) zavitlati kukuruz.Kada je snijeg jednostavno bace koji klip kukuruza u šumarak.
Ima ono da se jaja razmute u vodi i da se time pršću stabla za odbranu od glodanja.Koliko je to efikasno ne znam.Pretpostavljam da se usmrdi i životinje neće da jedu takva stabla.


Za Andjelkoasa:"U međuvremenu sam posadio marelicu i izrasla je breskva na vrtu. Njima također redovito skraćujem vrh jer inače se istegnu skoro kao jablan u visinu i opet ništa od berbe." -jabučaste i koštičave voćne vrste se drugačije orezuju,zato ti breskva i marelica i tjeraju u visinu.Jabuke,kruške se prikrate.Kod Breskve vrši se prevođenje,jer ako je prikratiš dobiješ upravo to da potjeraju još jače u visinu.Kada je budeš prikraćivao ne sječeš provodnicu već prevodiš na neku nižu granu,tj.granu koja se razvila na toj osnovnoj.Na taj način ćeš smanjiti rast u visinu.Osječeš provodnicu tik iznad te bočne grane i da ti ta grana zauzme mjesto provodnice.Samo ćeš tako moći da se izboriš sa rastom u visinu kod koštičavih voćaka.

[Zelena Vila]

Ne znam orezivati i imam osjećaj da nikada neću naučiti. Listam knjige i ništa ne kužim. 

A ne sviđa mi se kako se ponašaju neorezane voćke - stare jabuke koje sam dobila s vrtom su sve u "vještičjim metlama", a breskve i višnje koje sam posadila idu u visinu kao da nikada neće stati.

[kad budu gorjeli gradovi]

nije lako al nije ni tolko teško ko što zamišljaš. na žalost ne mogu ti objasniti ovako baš sve, samo na praktičnom primjeru. imam i neke knjige ako ti pomažu. prva stvar kod orezivanja je da se orezuje zbog olakšanog branja, znači radi kako tebi odgovara. ako ti neka grana bode oči dok bereš il ti smeta sa se penješ na voćku normalno je da ćeš je odstraniti. grane koje su na visini većoj od 4 metra takođe nemaju neku poentu. zatim ide prorjeđivanje - ako jedna grana zaklanja drugu to isto nema poentu jer donja neće dobijat dovoljno svjetla a mogu se i razvijati bolesti znači uklanjaš i nju. izdanci koji rastu direktno sa stabla uglavnom nisu rodni pa i njih režeš. većinu grana skraćuješ tako da ostavljaš do 4 prošlogodišnja pupa al prvo moraš skužit dio koji je izrastao prošle god. grane koje su se osušile režu se do živog dijela. to bi bile osnove.
od alata trebaju ti voćarske makaze i pila, i kalemarski vosak.

[zemljak]

Molim brzi savjet, budući da uskoro ističe rok za orezivanje itd. možda se radi čak o pomlađivanju voćaka.. iako sam skloniji neorezivanju.
Od danas sam ponosni vlasnik mnogih zaraslih (15-20god. nedirnutih) i obraslih lišajevima. Krošnje su im gusto nakrcane kratkim grančicama... Oko mi je naviknuto na orezano, možda mi zato bolesno izgleda. Stavit ću sliku kad se dogovorim sa mobitelom.
Većino šljive i trešnje te jabuke.
Intervenirati i kako, ili čekati urod da vidim što je uopće od toga perspektivno?

[kad budu gorjeli gradovi]

daj prvo slike

[zemljak]

slike su mi neobjašnjivo uginule u telefonu.
ali kaže K. Petranović u knjizi 'Voćarstvo' da u mom slučaju treba pričekati ljeto da se vidi što je suho, pa odrezati grane.
A ponekad i prorijediti stabla.
'Prikraćivanje se vrši u podnožju grane, gdje se račva. Inače bi istjeralo mnogo izbojaka'
Uz to, ljeti brže zacijeli rana.

Što se tiče lišajeva, nije tema, ali ako netko zna koliko utječu tj iscrpljuju li stablo ili ne... molim informaciju.
Ako lišaj nije pretežak nametnik, ne bih ih silom odstranjivao (preporučaju zelenu galicu (ferisulfat), par godina tretirati)
Radije ću proizvoditi sirup protiv kašlja:)

[kad budu gorjeli gradovi]

prvo ne znam zašto bi uopšte čekao ljeto za tako nešto, suve grane se mogu bilo kad jasno raspoznati.

osnovne ideje orezivanja sam već napisao gore.

za lišajeve - poprilično iscrpljuju stablo, što je klima vlažnija a voćnjak zapušteniji više ih ima. plavi i zeleni kamen ne preporučujem jer to čak ni ne spada u org. preparate. ribaj četkom dok ih ne skineš, može i čelična samo pazi da ne oštetiš kambrijum, znači samo do površinskog sloja. zatim pripremi kreč u koji ćeš dodati malo soli i sumpora. posle 2 god. tretiranja trebalo bi da ih suzbiješ.