Svetište Majke Prirode pune milosti prema ljudima i tehnici

[zemljak]

Iako sam više od godinu dana ganjao ovo (i slična imanja), dizajn mi je u povojima, nisa se usudio planirati ozbiljno... Ni ne znam čime raspolažem zapravo.
Ali ne mogu izdržati a da vas ne žicam poneku ideju, bubu u uho. Evo otprilike o čemu se radi:

Crveno: granice središnjeg dijela imanja.
Svjetloplavo lijevo: potok koji ponire i slab izvor preko puta.
k- kuća katnica, cigla
malim slovima- postojeće stanje; VELIKIM- planirano
Plavi kružni oblici: potencijalna jezera (točan položaj odrediti nakon utvrđivanja 'ključne linije').
Točkice izmđu jezera: cirkuliranje vode
Svijetloplavo kod jezera: pročiščavanje otpadne i potočne vode.
Tamnoplave mrlje uz cesticu: vjerojatno vlažno područje, budući da je najniža točka terena.

 MOJ POKUŠAJ SURADNJE SA PRIRODOM, TEHNIKOM I LJUDIMA

-LOKACIJA: Centar svijeta. . 120km od doma. 1,2h jurnjave
-cca 200mnm. Brdo između dvije neplovne, čiste i relativno hladne rijeke .
-Relativno blizu autoceste, i 2 magistrale te željezničke pruge.
-Blizu je turističko naselje (apartmani), i kartirane biciklističke staze.

-Imanje u 3 cjeline. Sjeverno: 1 hektar šume i pašnjaka, graniči sa državno šumom, između šumskog puta i makadamske ceste.
Sredina, glavnina: 14ha svega
Jug: 4ha šume i pašnjaka. 500m od rijeke (40m visinske razlike)

-POSTOJEč†E STANJE: 20 god. zapušteno (ali i netretirano kemikalijama).
4 kuće (1 katnica, novija. 1 drvena, trula. 2 prizemnice napuklih zidova i plafonom od trske) + 1 štala/svinjac (betonski kvadri) + 1 štagalj (drveni)
Ne pretjerano zarašteno zemljište. Susjedi kosili teškim strojevima.
Divlje životinje (zec, lisica, srničica..)
-Potok koji ponire. Jak zimi, slab ljeti.
- Izvor vode preko ceste (makadamske), dva potencijalna izvora na sjeveroistočnom dijelu imanja. Arteška voda na 80m dubine.
-HEP električna mreža prelazi preko imanja, ali nema priključak. -Vodovodne mreže nema. -Telefona nema. -Kanalizacije nema.
-Društveno zapušten kraj. Posljedice rata. Pretežno starije stanovništvo. Ljubazni ljudi, kažu- i pošteni. Imaju dobru rakiju.-


Negativnosti: Sjeverni (uzvodni) susjed konvencionalni poljoprivrednik. Treba češće analizirati vodu iz potoka, i pročistač.

KORISNICI: Obitelj sa 2 djece (kćer 10god, sin 1,5 god). Kćer voli jahanje. Sin voli sve, čak i traktore. Mama voli trčanje. Tata bi se hitno preselio na imanje, mama ni čut'.

ZLU NE TREBALO: sakriti se od propadajuće civilizacije, nužna samodostatnost.

ŽELJENO STANJE tj. PLAN:
U roku 1-2 godine: Analiza tla i vode. Posaditi najsporijerastuće i uzgajati nezahtjevne jednogodišnje biljke za osobne potrebe. Ako kuća za stanovanje ostaje, staviti stolariju i obložiti slamom. Kompostni wc, i biljni pročistač otpadne vode. Skupljanje kišnice. Riješiti struju (fotonapon, vjetrenjača i/ili turbina u potok).
Legalizacija nelegalnih objekata koji ostaju. Rušenje suvišnih (?)
Znatan uzgoj biljaka za zelenu gnojidbu, uz nešto začinskog, repelentnog i ljekovitog. Zbližiti se sa susjedima i upoznati okolinu i prirodne pojave.
Jedno polje izorati i posijati djetelinu, jedno pokušati kultivirati bez oranja.
Pokušati naći lokalca koji može održavati i nadgledati.
Uzgoj gljiva?
Kompost u sjenovitom dijelu, relativno blizu kuće? Koristiti za grijanje kuće.
Pri dužim boravcima na imanju, iskombinirati druženje sa prijateljima uz eventualno pokoje predavanje za susjede (pokušati utjecati na konvencionalca da se okrene ekološkom uzgoju).
Možda organizacija permablitza.
Izgradnja barem jedne akumulacione raketpeći za  stambeni objekt. Treba još i za gostinjsku kuću, salu i radionicu/skladište.


U roku 5-6 godina: pretežno po permakulturnim načelima uređena barem polovica središnjeg dijela imanja, uključujući izgradnju 2-3 jezerca i protok vode između njih (williasmove pumpe?). Barem jedno jezero prikladno za uzgoj riba, barem jedno za plivanje.  Predvidjeti mogućnost natkrivanja dijela ili cijelog jezera (plastenik?), uz (prirodne) grijače plićih dijelova.
Zasađena živa ograda svud okolo.
 Daljinsko upravljanje navodnjavanjem, video-nadzor?
Uređeni postojeći voćnjaci. Moguće prorjeđivanje postojeće 'plantaže' divlje lijeske, kako bi se napravilo mjesta uz lijevo jezerce za zahtjevnije biljke.
Zasađeni prikladni vrtovi i 'šume hrane' u zoni 1 i 2.
Barem jedna terasa-vrt i nekoliko uzdignutih gredica.
Zatrpavanje donje tri zgrade do razine iznad krova tj. do razine ceste. Te zgrade u podzemnom dijelu služile bi kao skladište hrane, spremište alata, preradionica, radionica... A iznad njih podignuti staklenike?
Smokve, bademi i sl. na južnu stranu novonastale padinice, ili uz jezerce, ili svuda pomalo?
Uzgoj sve biljne hrane za osobne potrebe, eventualni višak prijateljima i familiji..
Nepravilan drvored kestena i sl. + niže raslinje uz južnu stranu cestice koja dijeli imanje. Eventualni zaklon/ vjetrobran za životinje na pašnjaku, hrana, sjenilo za parkirni prostor, zaklon od istočnog sunca zbog mraza, a da ne baca sjenu na gornji dio zemljišta.
Zasaditi živu ogradu koja stvara posebe odjeljke unutar imanja (npr za kokoši itd).
Pčele.
Možda koncert/festival normalne glazbe ili poučnih filmova... Društveno obogatiti kraj. Knjižnica / otvorena zbirka knjiga i časopisa ekopoljoprivredne itd. tematike.
Korištenje izdvojenih zemljišta kao pašnjaka, za ogrijevno drvo, pobiranje humusa, kamp?
Egzotično voće uz srednje jezero, u zavjetrini

U roku 5-10 godina: (ako bude prikladan 'lokalac' i ranije) uzgoj životinja: perad, svinje, koze, kunići (?) Uzgoj eko hrane za tržište. OPG ili zadruga. Prerada.
Prodaja el. energije. Iskorištavanje ponora kao dizalice zraka za grijanje/hlađenje.
Možda održavanje prezentacija itd. za školsku djecu?

U roku 10-15 god.: zaslužena penzija, preseljenje, konji vrani..
Ostaviti dovoljno "neiskorištenog" prostora za buduće vrtlarske eksperimente itd.

Nesvrstane mogućnosti:
-Ostaviti jednu kuću za goste, ili štalu koja je na dvorištu preurediti u neku salu.
-Sportsko (travnato i sa drvenim podom za npr košarku) + dječje igralište
-Trim poučna staza oko imanja, šetnica,
-Botanički nazivi i opis uz biljke
-Natkriveno dvorište izeđu gornjih zgrada (staklenik?)
-Komuna?
-Dio šuma ostaviti nedirnuto i dostupno divlji životinjama, a nedostupno pitomim. A negdje obima dostupno?
-Oko staklenika listopadno drveće, zbog ljetne sjene
-Na dijelovima udaljenih šuma polu-plantaže oraha i sličnog
-Jama u koju ponire potok- klima uređaj (ljeti hladi, zimi grije, temperatura zemlje?)
...
U prilogu je PDF, sa još par slika itd.
Molim savjete.
PERFORUMAŠI SU DOBRODOŠLI UŽIVO NA LICE MJESTA (uz pravodobnu najavu, da stignemo nešto ispeći:)

[Nikola]

Opa, ovo je nešto prilično ozbiljno, i zahtjeva takav pristup...

Treba mi vremena da sve pročitam i razmislim, i naravno, rado bih vidio to uživo. Za sad jedino savjet da ne žuriš s nekim trajnim intervencijama. Ja sam recimo posadio voćke dok još nisam znao što bih, sad bih ipak volio da nisam.

[Nikola]

Puno mi stvari pada na pamet ali neću sve odjednom, da te ne zatrpam. Tereni nam se dosta razlikuju veličinom, ali su nam zajednička udaljenost, klima, a najviše obiteljski odnosi.

Ja bih se za sad zadržao na ovom posljednjem, jer se sa svojom damom borim već 2-3 godine, i smekšala se tek kad sam joj izašao u susret. Moraš smisliti zašto bi tvoja željela doći tamo. Možda zbog cvjetnjaka, recimo maksimalno dekorativni vrt oko kuće? Saune, solarija, možda jaccuzija u dnevnom boravku? Ako nađeš detalj koji ona nema u gradu, a mogla bi imati na selu, onda si na konju. Dalje sve gradiš oko tog zajedničkog odlaska, recimo već kad dođete na welness, što ćete jesti? Nećete valjda svako jutro u trgovinu? Itd. Moja se uključila u dizajn tek kad sam krenuo s te strane, sad i sama ima ideje što bi gdje posadili, a prije je samo mislila na more.

Drugo što bih volio preporučiti, je da se čim više zadržiš na vlastitim potrebama (tj. potrebe cijele obitelji), pa onda razmišljaš kako te potrebe zadovoljiti. Ovo zvuči prilično glupo, ali što sam više u permakulturi, više mislim kako ovdje većina griješi. Pogledaju što imaju i odmah vide gdje će smjestiti kompost a gdje vrtnu spiralu, a nisu se prethodno zapitali jesu li kompost i vrtna spirala baš ono što im treba, ili su to samo negdje vidjeli pa im se svidjelo kako izgleda.

Ne mislim da si na tragu ove greške, bar mi tako ne izgleda, ali evo po meni bi recimo bilo pogrešno gledati cijelo imanje, pa pokušati odmah naći funkciju za svaki komadić terena. Tako možeš dobiti da neke elemente uopće ne trebaš a namučio si se da ih stvoriš. Radije bih na tvom mjestu recimo krenuo od potreba koje imaš sada u gradu, vidio kako ih zadovoljiti terenom na selu (to može biti i odmor, edukacija, zabava... ne mora odmah biti hrana ili ogrijev), pa onda zamislio odlazak na selo i vidio koje potrebe imam tamo, kako ih zadovoljiti, itd. Znači potreba može biti i novac, može čak i ugled u društvu, itd. Kad tako postaviš stvari, mogao bi drugačije gledati na ono što ti teren pruža, nego ako se koncentriraš na to što bi se gdje moglo posaditi.

[zemljak]

Hrana je prvenstveni cilj, iz zdravstvenog i ekonomskog aspekta. Pa koristan odmor, i odgoj djece u prirodi. Pa odvraćanje misli od aktualno-političke situacije..

Da, hvala na sugestijama, moram se suzdržati od žurbe i megalomanije. Na jesen kreće sadnja trajnica, valjda ću se do tad opametiti. Za gospođu se ne bojim, odrasti će i ona:)

No, volio bih da u ovoj temi pustite mašti na volju i koješta mi predložite (ali, naravno, da ima nekog smisla:)...

[m2]

Paulownia elongata
Stočna hrana, građa, gorivo...

[zemljak]

Hvala, stvarno zanimljiva biljka. Stavit ćemo na popis.

A imate li preporuku za brzorastuće zimzeleno drvo ili visoki grm? Jedan od prioriteta mi je sakriti se od makadamske (prašnjave) ceste i pripadajućeg sjeverozapadnog vjetra... Ne mora biti jestivo, ili u drugom smislu višefunkcionalno, ali ne škodi ako je:)

[andjelkoasa]

Ligustrum - Kalina
Raste izrazito brzo, lako se razmnožava i nije zahtjevna.

Ljeska
Lijeska je rasprostranjena na različitim tlima, no najviše voli laka, vlažna propusna tla.
Kao bonus, daje ukusne plodove.

Obje  vrste stvaraju guste grmove koji mogu dobro poslužiti kao zaklon i zaštita od prašine.

[zemljak]

Ligustrum je zimzelen, hvala. http://pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Ligustrum+vulgare veli da srednje brzo raste. A i nisko mi je 3m.
Za sad i se čini da je najpametnije piknuti drvored Paulovnije, eventualno u društvu neke brze zimzelene penjačice.
A ispred njih neka srednje brzo rastu , Berberis darwinii (3m, staviti ga na povišenu gredicu), Elaeagnus Ebbingei (5m, dušik) -.  Arbutus unedo zbog visine i jestivosti.  Pokoja Tuja, Čempres, zbog visine,  Lovorvišnja... sve ispremiješati..

Pa za par godina prorijedit' Paulowniju, pa sasvim posjeći za narednih par godina.

Očekujem hrpu prijedloga nakon 1.4. od kad vam se broje hvale:))

samo da si pribilježim:
Elaeagnus multiflora (listopadna, dušik) koristiti za sjenu kupusnjačama? A dok ne prolista, može i sunceljibiva (pret)kultura.

[Nikola]

Samo da spomenem, Martin Crawford preporuča da je vjetrobran potpuno vertikalan na strani okrenutoj vjetru. Kad sam ja smišljao svoj, imao sam na umu prvi red od nečega niskog, pa iza toga nešto više. Kao da i ti nešto slično razmišljaš?

Crawford kaže da u tom slučaju nastaje puno turbulencije iza vjetrobrana, i da je puno bolje da je visoko bilje u prvom planu, a nisko popunjava rupe iza njega. Si shvatio? Ne da mi se crtati...

Također, Crawford ističe korist kad su dva vjetrobrana na terenu. Recimo, u mom slučaju, to bi bili sjeverni i južni rub imanja. Kaže, kod vjetra iz bilo kojeg smjera, i jedan i drugi vjetrobran štite vrt. Znači, nije da sa juga štiti samo južni vjetrobran.

[zemljak]

ako nekog zanima- imaju Caraganu u Jastrebarskom, HŠ Institut.

Posadih uz rubove (uz dosta mjesta za naknadno drveće), i par čempresa uz cestu. Mislim da ne mogu puno pogriješiti.
I već sam naišao na podsmjeh susjeda, em da ne treba vjetrobran, em mi nije u ravnini ni jednoliko:))

Našao sam i mjesto za drugi 'šumski vrt'- na sjevernom rubu, uz šumu, tu ću dugoročno... najprije sekvoja i ginkgo pa kasnije niži primjerci. Baš mi se prohtjelo imati 9 katova:) Imate nešto protiv? Ili znate nešto jestivije/ljekovitije od sekvoje ili thuje plicata-e? (za tu thuju mi je gospodična u rasadniku rekla da je niska, skoro puzava, a pfaf kaže da raste do 60m??)

[Nikola]

Hvala za karaganu. Kolike su sadnice i koliko koštaju?

Za taj "overstory", kako ga zove Crawford, ja bih svakako nešto ne-jestivo. Što će ti jabuka 50m iznad tla? Očekuješ ledeno doba, pa padne snijeg 48m, a ti onda sa "tla" bereš plodove? Da imam veći vrt možda bih razmišljao i ja o tom najvišem sloju, i tada bih možda razmišljao o jeli/smreki. Stalno im kresao donje grane tako da ne bacaju uopće sjenu na vrt ispod njih. Rušenje takvog stabla bi možda napravilo dosta štete u vrtu? Crawford kaže kako je dobro da su fiksatori dušika tamo gore, jer kad bacaju lišće, pokriju veću površinu.

Susjedi ko susjedi

[zemljak]

Karagana 5,5kn sa pdv, visina oko 1m

Inače, istovarili smo kamion komposta od šampinjona na buduću oranicu uz cestu. Nabavit ću još razne gnojeve, pa oranje, frezanje i djetelina + heljda za početak (dok ne stavim ogradu protiv srni, zečeva i veprova).

Prije toga puštam malčer, pa bagerista iskopa jezero uz potok, da ulovim vodu dok je još ima.
Žao mi je koristiti tolike teške strojeve, ali nema baš raspoložive radne ljudske snage, a ja sam već izranjavan i iznemogao:) Oporavit će se zemlja.
Otkrio sam još dva izvora, ali ljeti vjerojatno presuše.

pH metar pokazuje oko 7 na svim dijelovima (i u paprati i u jelovoj šumi)

Zaslužio sam još malo podsmjeha kad sam složio potpornje uz put, i podigao kupine. Oni se, kažu, cijeli život bore protiv njih, a ja ih dižem. Možda sam i bedast, i ima većih prioriteta ali to mi se čini najbržom živom ogradom (čak i jestivom sa južne strane).

[Nikola]

5,5? A ne 55? Kad ideš prema Ogulinu?

Kaži i ti da se boriš protiv kupina, jer ako ih sječeš, one opet rastu. Ako ih digneš, onda se ne mogu širiti

[zemljak]

javno se ispričavam Majci Prirodi što mi je kroz neku polutku primozga prošla ideja da betoniram nasip.
Naime, bager od 8 tona je ugazio 4m širok nasip na potoku. Bio sam ponosan kako sam procijenio protok, i stavio odgovarajuću cijev 1m niže od vrha nasipa. Nasip je bio cca 2,5m visok. Napravio sam preljevno korito na vrhu 0,5m široko (daske), i posijao bilje za stabilizaciju.
Napravilo se lijepo jezero (zahebavaju me mobiteli pa nemam slike). Nisam očekivao toliko vode sad, po svim pravilima bi potok sad već trebao polako presušivati, a ja imati vremena za doradu. Ali napadalo kiše...
I, po kazivanju susjeda, oni su nizvodno bili radili (lopatama) puno uži nasip koji je izdržavao godinama.

Moja teorija je da se nasip razmočio i skinulo mi ga je 2m širine, 0,5m dubine (tako kaže susjed čuka). Odnijelo komad cijevi.. čuka misli da je krivo korito, jer da ga nije bilo, voda bi se ravnomjerno prelijevala..

U drugom pokušaju namjeravam staviti širu cijev, možda niže, i zaštititi nasip nečim kao ter-papir (smola ili bitumen, ono za terase). Na to naslagati kamenje, pa nabacati zemlju, možda i nikne nešto između...

Imate li, molim, kakvih savjeta?

Inače, sjeverni susjed, 'konvencionalac' iz naše priče mi je posjekao veliki komad hrastove šume, nije jadan znao gdje je međa, čuka procjenjuje štetu na 100-200000kn, taj se razumije u međe i drveće. Nije mi toliko ni do hiljada, koliko do drveća i sjevernog vjetrobrana.
Čime da ga gađam? U pravosuđe ne vjerujem

[Dzionik]

Napravi odliv u drugo jezero ili kanal u zavisnosti od konfiguracije terena.
Gadjaj ga da ti vrati drva pod 'pretnjom' suda. Možda i dobiješ nešto...
Može da postane veliki problem ako se siledžije po okolini navuku da mogu da ti rade šta hoće. Teško je tu naći granicu, pokazati da nisi jajara a opet ne ući u neku trajnu zamornu zavadu.