http://www.novosti.rs/dodatni_sadrzaj/clanci.119.html:416302-Zemlja-sisla-sa-orbiteU traktatu „Zagonetke najdrevnije istorije“ objavljenom 1966. godine, ruski naučnik, istoričar nauke, dr Aleksandar Gorbovski prvi put je postavio hipotezu da je na Zemlji u istorijsko vreme, postojala visoko razvijena, ali malobrojna civilizacija, razvijenija od naše i da je znala da će Zemlju pogoditi nedaća kosmičkih razmera.
U svom delu „Mi nismo prvi“, Endrju Tomas, poreklom Australijanac, takođe multidisciplinarni naučnik, poput Gorbovskog, ali naučno potpuno nezavisno i nešto kasnije od njega, postavlja hipotezu da je pre nas na Zemlji živela neka visoko razvijena civilizacija. On sam svoju knjigu ovako predstavlja:
„Ova knjiga je o penicilinu pre nego što ga je u naše vreme pronašao Fleming, o avionima pre braće Rajt, o Jupiterovim mesecima pre nego što ih je za savremenog čoveka otkrio Galilej, o atomskoj teoriji pre nego što je u naše vreme formulisao Radeford, o električnim baterijama pre nego što ih opisao Volta, o nauci pre ove nauke koju poznajemo“.
Grčki filozof Platon zapisao je u delu „Timaj“ priču o Solonovoj poseti Egiptu i o njegovim razgovorima s egipatskim čuvarima znanja, često pogrešno prevođenih kao sveštenicima što ih, takođe pogrešno, uklapa u savremeni pojam religije. Pored Platona, a mnogo kasnije od njega, zapis o Solonovoj poseti Egiptu ostavio je i grčki biograf i istoričar Plutarh. Solon se u Saisu, gde je kasnije izrasla Aleksandrija, ponajviše družio sa najmudrijim čuvarima znanja Psenofisom iz Heliopolisa i Sonhisom iz Saisa (Plutarh, „Solon“, 26).
„Mnogobrojna uništavanja sustizala su ljudski rod na najrazličitije načine“, govorili su sveštenici Solonu, „ali su najmanje pogađale Egipat i otuda je, i s tog razloga, najstarije upravo ono što je u Egiptu sačuvano“. Sve to o čemu govore, rekli su Solonu, „zapisano je u egipatskim hramovima i sačuvano od najstarijih vremena“
Jedan od sveštenika ispričao je Solonu, a Platon je zabeležio: „od vremena ustanovljenja našeg grada proteklo je, prema svetim zapisima, osam hiljada godina“.
Nažalost, nijedno delo iz tih egipatskih hramova nije sačuvano. Kada su kohorte Julija Cezara 47. godine pre hrišćanske ere zapalile egipatsku flotu u aleksandrijskoj luci (Helioplois i Sais u Solonovo doba) vatra se prenela na grad i uništila jednu biblioteku. Za vreme vladavine Dioklecijana i u godinama posle njega, neuke gomile su provalile u drugu biblioteku i spaljivale su dragocene rukopise. Osvojivši Aleksandriju, arapski muslimani su okončali uništavanje. U jednom od tih pogroma stradale su i obe Ptolomejeve biblioteke. Jedna je sadržala 40.000, a druga 500.000 papirusnih svitaka, uglavnom unikata.
Koliko su bili stari?
Poznat po svojim tačno zabeleženim događajima, istoričar Herodot je zapisao da su egipatske hronike zadirale u doba od pre 17.000 godina.
Žrec Manefon je u IV p.h.e. zapisao da hronologija koju su vodili egipatski žreci zadire u prošlost staru 30.000 godina.
Prema vizantijskim istoričarima hronike koje su vodili egipatski žreci počinjale su pre 36.000 godina.
Grčki istoričar Diogen Laerćanin zapisao je u trećem veku da su egipatski žreci čuvali istorijske zapise o događajima od 48.000 godina pre Aleksandra Makedonskog.
Sa druge strane okeana, tamo gde su živele Maje čiji nas je kalendar Dugi račun mučio i zbunjivao pred početak nove 2013. godine, ima vrlo malo sličnih podataka.
Starost ruševina otkrivenih u Gran-Pahatenu, regionu današnjeg Perua, procenjena je na 20.000 godina.
Neko je tamo, preko okeana, postojao, živeo i gradio mnogo pre nego što se narod Maja pojavio.
----------------------------------
A o žrecima, koji se puno pominju u knjizi koju sada čitam, pored ovoga iznad evo i na hrvatskom forumu malo o tome:
http://www.zagreb-forum.com/1335/kdb-kurs-drustvene-bezopasnosti/wap/Globalizacija kao proces je vrlo star. Zapravo cijela ljudska povijest može se promatrati kao proces globalizacije. Neki, tamo davno, princ jednog kraljevstva poševio princezu iz drugog kraljevstva, oženili se i ujedinili kraljevstva. Poslije zametnuli rat s sudjednom zemljem, proširili kraljevstvo itd. No, ipak prvi koji su planski započeli globalizaciju i ovladali upravljanjem nad ljudima bili su staro-egipatski žreci. Znači, žreci su isto što i svećenstvo, fratri i popovi, a žreci su štovali više bogova.
Hrvati su u vremenu o kojem govorim živjeli u Rusiji. Zašto su prvi globalisti bili staro-egipatski žreci, a nisu npr. naši hrvatski ili ruski žreci? Zato jer je društveno socijalna situacija u Egiptu bila različita od one u Rusiji. Zamislite Egipat, rijeka Nil i ona uska riga plodne zemlje uz Nil, a dalje pustinja. U tome leži kvaka! Namnožilo se pučanstvo uz rijeku Nil, svi hoće jesti, ali nema dovoljno hrane ni mjesta za sve. Takva situacija dozvolila je svećenstvu da manipulira s ljudima. I ne samo što su manipulirali običnim ljudima, već su manipulirali i s faraonima. Faraoni su u biti bili glupsoni, a realni upravitelji starog Egipta bili su uvijek ŽRECI koji su iza kulisa vladali Egiptom, a to im je uspijevalo zahvaljujući monopolu nad znanjem i manipuliranju znanjem.
Ima jedan film koji ovo lijepo prikazuje, upravo ovo što sam rekao o vladanju Egiptom. Film se zove Faraon, snimljen 1966, režirao ga je poljak Jerzy Kawalerowicz, a napravljen je po noveli Faraon, poljskog pisca Boleslawa Prusa. Mislim da se ovaj film može naći i na Youtube, ako tko želi. Žreci su već tada pratili nebo i imali zavidno znanje o planetama. U ovom filmu, faraon pobunio raju protiv hrama i planirao ga napasti i opljačkati. Kad su žreci čuli za taj faraonov plan, dali se i oni na posao da ubrzaju stvari i da napad bude točno određenog dana u podne. A znali su da će upravo tog dana u podne nastupiti totalna pomrčina Sunca. I tako, žreci izmanipulirali da je Bog Sunca poslao tamu na Egipat, zbog napada na sveti hram. Faraonova vojska polomila vratove i noge od pustog straja, kasnije su žreci ubili i Faraona itd.