Morska permakultura?

[Nikola]

Što mislite, je li realno očekivati razvoj sustava po uzoru na mjesta iz filma "waterworld"? Znači permakultura koja ovisi isključivo o moru i onome što more nudi. Recimo veliki brod, splav, podmornica ili nešto slično za smještaj jedne zajednice, i sav život je organiziran na način da se koristi samo ono što se može dobiti iz mora ili uzgojiti na samom objektu.


Mislim da bi i u sadašnjim uvjetima razvijanje takvih ustava imalo nekog smisla. Recimo more grije i hladi, odličan je izvor hrane, a biti pokretan ima mnogih prednosti.


Svako stanište ima svojih prednosti i nedostataka, a život na plovećem objektu nudi po meni sigurnost u slučaju sljedećih rizika:
- poplave, na moru ih nema
- potresi, recimo tsunami razara obalu ali površina mora malo dalje od obale ostaje sigurna
- požari, vode ima u izobilju, požar je lako lokalizirati i gasiti
- rat, ako je jedno područje ugroženo ratom, objekt se premjesti u sigurniju zonu
- ekstremne temperature, kratkoročno more odlično stabilizira temperaturu, a dugoročno objekt se može premještati u toplija ili hladnija mora


Očekivani problemi:
-  održavanje plovnog objekta može biti zahtjevno, možda i nemoguće bez dopna
- nedostatak sirovina, recimo treba zamijeniti ili dograditi neki dio, odakle dolaze materijali?
- problemi sa zakonom, recimo u sadašnjim uvjetima netko napravi splav poput grada, u međunarodnim vodama. Prolazi li to?
-

[branimir]

vise nego realno, ljudi zive tako vec stoljecima (na malim otocima i slicno  )

mislim da ti je perspektiva kriva .. nabrojani razlozi .. ko da iz tkalče sa iPhona pises o toj viziji .. sori al tak mi se cini  .. opet ta je perspektiva meni totalno strana pa ..

kakav takav odgovor je 

[Nikola]

Sviđa mi se ova veza s otocima. Ok, padaju mi na pamet dva pitanja. Prvo, je li bolje biti na otoku ili brodu/splavi jednake površine? Drugo, kako bi danas organizirali permakulturni sustav na jednom otočiću? Ali zaista malenom, jer kad ljudi dizajniraju PK sustav, obično se radi o malim površinama, do nekoliko hektara. Kako bi to izgledalo da jedna obitelj pokušava živjeti na nekom otočiću takve površine?

Koji bi bili izazovi za tog PK dizajnera? Kako bi recimo osigurao stvaranje tla, ako tla nema? Hvatanje algi, malčiranje stijena, sadnja bilja koje može crpiti morsku vodu? Što bi odabrao kao najpouzdaniji izvor energije, recimo na moru je uvijek više vjetra, a i vedrije je nego u planinskim krajevima. Kako bi osigurao pitku vodu, destilacijom morske, pretpostavljam? Što je sa zaštitom od nevremena, kakav tip gradnje bi odabrao? Kamene zidine oko cijelog otočića? Ribnjaci ili ribolov?


Zašto potežem pitanje otoka/brodova/splavi... kad se počne pričati o ekologiji, permakulturi ili nečemu sličnom, brzo se dolazi do obradive površine Zemlje i broja stanovnika, te potrebama po broju stanovnika. Ukratko, puno nas je, gazimo jedni preko drugih. Istodobno, 71% površine Zemlje pokriva slana voda, i ta površina uglavnom služi kao izvor hrane i odlagalište otpada, nešto malo za promet. Zašto ne dizajnirati sustave koji bi se uglavnom oslanjali na te površine? Više ih je, manje su istražene, možda nude bar podjednake mogućnosti kao one na kopnu?

[branimir]

Prvo, je li bolje biti na otoku ili brodu/splavi jednake površine?

ista stvar, zar ne?

Kako bi to izgledalo da jedna obitelj pokušava živjeti na nekom otočiću takve površine?

pa kako i danas ljudi zive

jer kad ljudi dizajniraju PK sustav..

mislim da ti je dizajn vazniji od smisla (definicije ) .. ili se varam?

[Nikola]

mislim da ti je dizajn vazniji od smisla (definicije ) .. ili se varam?

Varaš se. Kad je riječ o mom sustavu (stvar koju dizajniram) onda mi je važan rezultat. To je ono zbog čega radim nešto. Dizajn je ono što tek učim i izgleda mi kao dobar alat da se postigne neki cilj.


Kad je riječ o drugim sustavima, pa i imaginarnima, onda kroz proučavanje zadovoljavam svoju znatiželju. Kao dijete, zanimao me život na drugim planetima. Sad me zanima život na ovom. Najobičnija znatiželja.

Prvo, je li bolje biti na otoku ili brodu/splavi jednake površine?

ista stvar, zar ne?

Kako ista? Otope se polovi, razina mora se digne, ljudi na otoku nemaju više tlo pod nogama dok oni na brodu i ne primjete dizanje.

Kako bi to izgledalo da jedna obitelj pokušava živjeti na nekom otočiću takve površine?

pa kako i danas ljudi zive

Žive kao ovisnici. Tako zamišljaš budućnost čovječanstva na otocima? Ja sam postavio pitanje u kontekstu permakulture, znači ajmo eliminirati struju i vodu koju dobivaju s kopna, naftu kojom pokreću brodove, možda i turiste koji sljedeće ljeto neće doći jer se puca u blizini. Meni se čini da bi u takvom scenariju svi vrlo brzo odmaglili s otoka, ili bi počeli jesti jedni druge.

[kad budu gorjeli gradovi]

moken narodi iz jugoistočne azije provode veliki dio života na moru...

Kod: [Odaberi]

http://en.wikipedia.org/wiki/Moken_people
čak su im se vremenom neka čula adaptirala na takve uslove recimo djeca im imaju 4puta bolji vid nego druga djeca, da bi mogli bolje vidit u morskoj vodi koja je prozirna samo nekoliko metara....
polinežani su takođe kad su tražili nova ostrva da bi se na njima naselili znali mjesecima ostat na svojim čamcima...
ipak, meni se ova ideja čini totalno nerealna i neodrživa. na otvorenom moru moguće je preživjeti samo kraće vremenske periode. takođe ovi gore pomenuti narodi svi žive u tropskoj klimi. kod nas na jadranu zimi i nije baš prijatno...

[branimir]

e to to .. mislim da su uvijek ljudi imali izbor i uvijek će imati .. ako čovjek nema izbor jeli on čovjek?

[Nikola]

Ovaj tip je sakupljao plastične boce i napravio otok:

Richie Sowa's man made island

[branimir]

Gorillaz - Plastic Beach Orchestral Trailer (HD)  nije bas topic al pogledajte/poslusajte

[kad budu gorjeli gradovi]

naletio sam na sajt nekog "seasteading" instituta:

http://www.seasteading.org/?intro=close

čiji je cilj izgradnja plutajućih gradova na moru... po me ni i dalje malo uvrnuta ideja al ko voli nek izovli...

[kad budu gorjeli gradovi]

još jedan sajt na koji sam naletio: anarchist yacht clubb. tu možete naći neke savjete u vezi low-budget d.i.y jedrenja i navigacije na moru....

[m2]

Što mislite, je li realno očekivati razvoj sustava po uzoru na mjesta iz filma "waterworld"? Znači permakultura koja ovisi isključivo o moru i onome što more nudi. Recimo veliki brod, splav, podmornica ili nešto slično za smještaj jedne zajednice, i sav život je organiziran na način da se koristi samo ono što se može dobiti iz mora ili uzgojiti na samom objektu.


Mislim da bi i u sadašnjim uvjetima razvijanje takvih ustava imalo nekog smisla. Recimo more grije i hladi, odličan je izvor hrane, a biti pokretan ima mnogih prednosti.


Svako stanište ima svojih prednosti i nedostataka, a život na plovećem objektu nudi po meni sigurnost u slučaju sljedećih rizika:
- poplave, na moru ih nema
- potresi, recimo tsunami razara obalu ali površina mora malo dalje od obale ostaje sigurna
- požari, vode ima u izobilju, požar je lako lokalizirati i gasiti
- rat, ako je jedno područje ugroženo ratom, objekt se premjesti u sigurniju zonu
- ekstremne temperature, kratkoročno more odlično stabilizira temperaturu, a dugoročno objekt se može premještati u toplija ili hladnija mora


Očekivani problemi:
-  održavanje plovnog objekta može biti zahtjevno, možda i nemoguće bez dopna
- nedostatak sirovina, recimo treba zamijeniti ili dograditi neki dio, odakle dolaze materijali?
- problemi sa zakonom, recimo u sadašnjim uvjetima netko napravi splav poput grada, u međunarodnim vodama. Prolazi li to?
-

Kod nas sa zakonom svakao jer je zabranjeno unošenje "stranih" organizama
(nema veze što je taksifolija ovdje i mogla bi se možda zasjeniti/ubiti kelp-om http://en.wikipedia.org/wiki/Kelp),
trebala bi veća površina
i ovo zadnje postoji, napuštena topovska/protivavionska postaja iz II sv. rata, čak su imali svoju "valutu", osobne dokumente ...

Izglednije je imati "parcelu" uz more na koti +0,8m i napraviti "bazen" kroz koji struji morska voda => problem povećavanja slanosti bazena/lagune - zasjeniti
možda kod dubrovnika http://en.wikipedia.org/wiki/Mangrove bi uspjevali.

[m2]

https://vimeo.com/100474262
Farming the Sea: why eating kelp is good for you and good for the environment

[Nikola]

Jedna "vizija" budućnosti koja malo podsjeća na ovu temu:

Međunarodno natjecanje "Redesign the World" potaknulo je dizajnere diljem svijeta na osmišljavanje inovativnih rješenja za spas planeta. Kako bi se priroda oporavila, a šume prodisale, Justinian Khoo poslao je zanimljiv projekt gradova budućnosti na vodi.

Skupovi gradova koji bi prebacili život s kopna na vodu, nazvani "The Whales", odnosno "Kitovi", trebali bi biti samoodrživi – u potpunosti bi se napajali obnovljivim izvorima energije mora, sunca i vjetra.

Riba kao izvor proteina budućim stanovnicima bila bi tako na dohvat ruke, a otpad bi se koristio kao gnojivo na plutajućim farmama. Za prirodno čišćenje vode iskoristila bi se vegetacija.

Izgled plutajućeg grada nadahnut je "nježnim divovima", odnosno kitovima, koji putuju u grupama, a moderna tehnologija u skladu s prirodom i depopulacije kopna doprinijele bi usporavanju klimatskih promjena.

Izvor: https://punkufer.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/plutajuci-gradovi---682493.html

[andjelkoasa]

Od kojeg bi materijala oni gradili te 'kitove'?
Kako bi ih održavali po pitanju strukturne čvrstoće?
Kako bi rješavali podvodni izrast - alge, školjkaše, koji s vremenom mogu postati poveći uteg?

Priličan sam pesimist po pitanju trajnosti takvih objekata u tako erozivnom okruženju kao što je slano more.