Zajednički uzgoj sadnica/sjemena

[m2]

Paulovnija (Paulownia elongata) - ima li tko iskustva sa uzgojem iz sjemenki?
Trebali ih prije sadnje namočiti, izložiti hladnoći ili nešto slično?
Hvala

[Nikola]

Navodno ne, znam ljude koji su ju posijali samo tako i niknula je.

[m2]

Izgleda da Paulovniju vole i pčelari...
http://spos.info/forum/index.php?topic=2762.40

[zemljak]

i stoka ju voli, čak je siju i kose kao travu pa opet niče... Ako je vole koze, vole je i srne. A ne mogu je tako brzo mazati holcerovim smradom, kako bi brzo trebala rasti. Hja, vidićemo.

Ja sam dio namakao u domaćem kozjem mlijeku, dio u kamilici, dio u koprivi, pa ću i dio bez tretmana.
Jutros sijao. Nisu još nikle, valjda sam opet nešto krivo shvatio:)
Baš sam mislio pronjušiti po forumu, imamo li temu sa tim poticateljima klijanja... Ako ne, trebalo bi staviti one fore od Hildegard Von Bingen.
Čuo sam i da ima neki preparat od kojeg topola raste 110% uspješnije (valjda brže, ne znam da li su i opsezi rekorderski)
Ako to skužim, nalit ću malo i ovim drvcima.

[kad budu gorjeli gradovi]

to ti je giberelin - biljni hormon rasta. sigurno ima nekih novih preparata s tim.

[kad budu gorjeli gradovi]

ima firma iz beograda, proizvodi jedan takav preparat, agrostemin. skroz na prirodnoj bazi, bez hemije. neću da kačim linkove jer ne bih da se forum pretvori u još jedan facebook al kontam da kome treba lako će nać. o preparatu se svašta priča al većina ljudi kaže da je djelotvoran.

[zemljak]

hvala. od kukolja ga rade... čini mi se da imaju i link na znanstveni rad, pa bi se to dalo proučiti...

Nego, ako mi je na nekim reznicama uvelo ono malo lišća što sam ostavio- mogu ih otpisati? Ili je korjen pobrao hranjiva iz lista?

[kad budu gorjeli gradovi]

kažu da ulazi u sastav 39 biljaka il tako nešto. jedna od njih je kukolj kako samo ime i kaže.
za te reznice, najlakše je znat jesu žive ako malo zarežeš koru pri dnu. ako je suva znači gotovo.

[Nikola]

Ja sad reznice držim u plastičnim vrećicama i ne suše se. Prije su mi se dosta sušile. Ima dva tjedna da sam iz odrezao i ubo u zemlju, i lišće je još čvrsto i zeleno kao kad su bile ubrane.

[kad budu gorjeli gradovi]

upravo čitam za gljivu mliječnicu (lactarius piperatus) da sadrži stimulatore rasta pa se može u tu svrhu primjenjivati naročito kod lješnjaka.

[andjelkoasa]

Dosta davno sam već čuo za vrbu.

Ako otkinete granu vrbe i piknete je u zemlju ona će rasti. A znate li zašto ? Puna je hormona rasta. Sada čista logika. Imate reznicu koju želite zasaditi stavite je u vodu da pusti korijenje. U tu istu vodu stavite narezanu grančicu vrbe da pusti svoj hormon i vaša reznica će biti ubrzo spremna za sadnju.

U povrtlarstvu, gavez,kopriva,bazga,vrba su univerzalni i snažni folijarni stimulatori.
Kod bazge se koristi zeleni (ne drvenasti) dio grane, a kod koprive čitava biljka.

Kad smo već off topic da dodam i jedan pronađeni recept za prihranu biljaka:
Nasjeckati 1 -1.5 kg. vrbinih grančica, iste grančice natopiti sa 10 l. vode. Ostaviti na tamnom mjestu minimalno 5 dana. Nakon toga pomiješati 10 litara vode sa jednom litrom otopine i sa tako pripremljenom vodom zalijevati maksimalno sa 2 decilitra samo uz korijen biljke. Osobno je provjereno kod krastavaca, paprike, paradajza i cvijeća. I sada imamo već pripremljenu otopinu ali nismo zalijevali prije nego se biljka primila nakon presađivanja. Isprobajte, nećete požaliti ali zaljevajte samo jednom da ne dođe do kontra efekta.

[kad budu gorjeli gradovi]

U povrtlarstvu, gavez,kopriva,bazga,vrba su univerzalni i snažni folijarni stimulatori.

tačno, i ne samo folijarni, a tom spisku se može dodati i gljiva mliječnica.

jedino za koprivu nisam siguran dal djeluje na istom principu tj. dal ima ovih stimulatora, znam da ima jako puno minerala koji su neophodni biljkama u fazi rasta i razvoja, zato se i koristi npr za rasad.

[zemljak]

Gorući- u kom obliku se ta gljiva (u mom kraju 'mliječ', masovno raste) koristi'? Pretpostavljam nasjeckana u vodi dan-dva pa zalit'?

Paulovniju sam bio tretirao na razne načine. Prije sijanja 1dan namakao u čaju od kupovne kamilice, domaće koprive i kozjem mlijeku.
Stavio sjeme u stiropor pojedinačno i u dugačku plastičnu teglu, 2 vrste kupovne zemlje i jedan domći humus od orahovog lišća.
U koprivinom čaju sam imao viška sjemena pa sam ga rasipao u orahov humus, u teglu - ako nike-nikne.
 18.7.'13. posijah i sad to od čega nisam puno očekivao- neke biljke imaju 15ak cm i široko lišće.
Drugi najbolji rezultat drži sjeme namakano u kozjem mlijeku. Zemlja za reznice, sa virmakulitom. Te biljke imaju 2,5cm ujednačene su i razlistane.
Kamilica je bila kupovna (mislio sam da nemam domaće, a imao:) možda je to razlog što su kasno nikle i imaju 0,5 do 1,5 cm visine. Isto zemlja za reznice, ista osunčanost.

Najgora je kombinacija 'kamilica+kupovna zemlja za cvijeće itd'. Nema ničeg. Ali ta zemlja je duže stajala, možda su mikroorganizmi pokrepali. A možda treba nastaviti istraživanje..

E, sad-nešto onih koprivino-orahovih viškova sam izlagao raznim uvjetima- neke umjetnoj rasvjeti (dnevno na prozoru ne na udaru sunca + noću plavo-crvene led diode) a neke sam stavio na terasu (ljetna žega). I to je sve u jadnom stanju. Većina biljki su izdužene i mršave, nerazlistane. Par ih je cca 5 cm visine sa lijepim listićima.

Ako netko iz ovog nešto zaključi, svaka mu čast:)

[zemljak]

Ako nekom trebaju posudice- nabasao sam na cvjećarku koje ih je odlagala pokraj kioska. Hrpu toga sam odnio, a uzeo bi i više (uz dozvolu djelatnice) da se nije pojavila gazdarica i, više reda radi, rekla da ostavim one najljepše višeredne kontejneriće koji su fino upadali jedan u drugog:(
Eto, pitajte cvjećarke za viškove.

[Harp]

Ili ovako nesto... DIY
How to Create Seed-Starting Pots From Newspapers