Breza (Betula pendula) nekoć je bila na glasu kao stablo koje štiti od duhova i čarolija, a od davnina su poznata i njezina ljekovita svojstva. Listovi breze upotrebljavaju se za liječenje lakših infekcija mokraćnog trakta, kao što su uretritis i cistitis, te za liječenje bubrežnih kamenaca i oteklina (edama). Zbog velike količine flavonoida listovi breze su ne samo vrlo učinkovito diuretičko i protuupalno sredstvo nego i antiseptik za mokraćni trakt i bubrege.
Zahvaljujući protuupalnom djelovanju, breza se rabi u liječenju reumatskih bolova, pri čemu se često kombinira s koprivom ili končarom (Filipendula). U vanjskoj primjeni mast od breze može smiriti ekceme i psorijazu.
U narodnoj medicini breza se rabi i za liječenje bradavice - komadić namočene svježe kore stavi se na bradavicu i mijenja svaki dan. Drugi je način stavljanje obloga od čaja pripremmljenog od mljevene kore breze. Smatra se da su za taj učinak zaslužni antivirusni sastojci breze, betulinska kiselina i njezini salicilati. Istraživanje o svojstvima betulinske kiseline i njezinih salicilata, objavljeno 2002. godine, pokazalo je njihovo učinkovito antivirusno djelovanje u slučajevima HIV-a.
Lisni pupoljci ili sasvim mladi listovi breze mogu se upotrebljavati za jelo, pripremu variva, salata i juha. U vrijeme oskudice i brezova je kora služila za hranu jer se mljela kao brašno. Osušene i samljevene brezine rese također se mogu dodavati brašnu.
Breza uspijeva i na suncu i u hladu, a razmnožava se reznicama. Ljepljivi mladi listovi beru se u svibnju, nakon što breza ocvate, a kora se skuplja s posječenih stabala.
Breza može izazvati alergije, osobito kod ljudi koji su osjetljivi na pelud celera i pelina. S uporabom
breze trebaju biti oprezni ljudi koji pate od peludne alergije. Djeca ne smiju uzimati brezu zbog prisutnosti metil salicilata.
Tema: Breza (Betula pendula) (Pročitano: 4769 puta)
