Šumski vrt a la Nikola

[Nikola]

Rado bih dobio čim više materijala bez plaćanja, zato i pokušavam stalno nešto uzgojiti iz sjemena, ili ukorjenjujem reznice, uvijek iza kuće stoje neke posude sa zemljom. Do sad baš nisam imao puno sreće, izgleda da puno stvar ipokušavam odjednom pa sve površno napravim. Ovo sa vjetrobranom i fiksiranjem dušika mi je ipak toliko važno, a sadnice toliko jeftine, da ne znam jel se isplati. Već sam pomišljao iščupati ih negdje, na više mjesta znam da rastu kao šume, a na nasipima gdje grade ceste isto posvuda niču, tu bi ih možda bilo najlakše izvući. Ali onda bih volio to napraviti čim prije, a znam da ne mogu. Recimo da u jesen već znam koliko mi se primilo, pa samo kupim što nije. Ili odem u šumu po još sadnica. Možda bi ovdje funkcionirala Holzerova šok metoda, poskidati lišće na mladom bagremu pa ga sad presaditi.

Koliko brzo raste bagrem nakon klijanja? Znam da jako brzo raste iz postojećeg korijena, ali nigdje nisam pročitao koliko mu recimo treba od sjemenke do 2m visine. Ako i to ide brzo, možda bih mogao posijati direktno na mjesto za sadnju? Umjesto sadnice, ubacim u rupu šaku sjemena, pa poslije počupam sve osim jednog.

[kad budu gorjeli gradovi]

dosta brzo raste. ja donosim zemlju za biljke koje gajim u saksijama iz bagremove šume - sjemenke bagrema vrlo brzo niknu. mislim da za dvije god. bagrem iz sjemena može prešišati 2 m.....

[branimir]

Počeo sam sastavljati plan sadnje za jesen. Ovako za sad izgleda.

1. Bagremi, 50 kom. Kako su johe totalno podbacile, i siguran sam da nije problem u sadnicama nego u tlu, moram preći na bagreme koji me malo plaše, ali nadam se da će proći u redu, tj. da će od njih biti više koristi nego štete.

2. Kesteni (pitomi), 1-2 kom. Prošle jeseni sam posadio 4 sjemenjaka, i nisu se baš pomakli u ovih godinu dana. Možda je isto problem u tlu, ali rekao bih prije da ih je suša uništila. Jedan se recimo potpuno osušio, i kad je pala kiša potjerao je nove listove. Jedan ili dva neće preživjeti, pa ću ih zamjeniti cijepljenima. Idem na cijepljene radi problema s rakom kestenove kore. Uzgojene su nove sorte koje su otporne na ovu bolest, i ja bih rado imao bar 1-2 ovakva kestena. Od njih mogu cijepiti ove ostale, koji su sjemenjaci. http://www.vinogradarstvo.com/index.php?s=895

ako imas povrsinu gdje je tlo vlazno i zadrzava vodu Johe posadi tamo i trebale bi uspijeti

Bagrem ti je dovoljan jedan! :D al ak imaš vremena pilat i treba ti drva .. uzivaj :P

kesteni iz sjemena su mi na pol metra vec 3-4 godine .. dva koja sam "ukrao" iz sume se lijepo drze i polako ali napreduju .. uskoro rezem orahe oko njih da im damn malo vise svijetla .. polako .. pomalo .. nadam se unucima koji ce mozda uzivati u kestenjima jednom pa mozda i reci lijepo je da je netko mislio na nas 8-)

kesten je prekrasno drvo .. da imam mogucnost posadio bi hektare i hektare kestenovih suma .. aah moje pjesme moji snovi :P


a jednom moram iskkoknut ovdje > [size=78%]http://www.stare-sorte-voca.com/[/size]

[zemljak]

Bagrem ti je dovoljan jedan!

e, to. ispričavam se ako je negdje navedeno a promaklo mi... na kolikoj površini oko debla se zadržava taj dušik?

inače, imam nekakvu gliciniju/plavu kišu (Fabaceae or Leguminosae, valjda isto fiksira)  http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Wisteria+floribunda
PFAF navodi na prvoj str. da su plodovi cijele familije otrovni, a kad klikneš 'edible uses/seed' ima i nekih dobrih ocjena za jestivost??

[kad budu gorjeli gradovi]

te tropske drvenaste mahunarke uglavnom imaju otrovnu koru, dok se nekim cvijet i sjeme mogu jesti kao npr. od bagrema (sjeme naravno skuvano). kod mahunarki je mahuna u stvari plod pa možda su mislili na to.

[Nikola]

Da, glicinija mi je interesantna biljka. Za sad nemam ideju kako bih je ubacio u šumski vrt. Ako posadim uz voćku, mislim da će je ugušiti. Ali ako posadim uz odrasli jasen, mislim da nema štete, a dobijem bar neku korist.

[branimir]

od mahunarki preporučujem djetelinu nebu niš ugušila a netreba je kositi tak često :P

[branimir]

e, to. ispričavam se ako je negdje navedeno a promaklo mi... na kolikoj površini oko debla se zadržava taj dušik?

simbiotske bakterije (žive na korjenu mahunarki) vežu atmosverski dušik a višak deponiraju ili produkte metabolizma u okolinu (oko korijena) nije to da sad posipaju dusik okolo i naokolo ali dugorocno bolje reci ne da troše nego još i "proizvode" višak te takva tla bolje ne tretirati dušičnim gnojivima (bilo umjetnim ili prirodnim!)

[zemljak]

hvala. a koliko se to bagremovo ili judino korjenje udaljava od stabla u širinu i dubinu?

ali zapravo mi se nekako čini da se naš guru, Nikola, možda ne bi trebao toliko opterećivati dušikom... ja sam neobrazovan i neiskusan, ali koliko vidim po svom kontinentalno-uobičajenom voću: godinama dobro rodi bez ikakvih fiksatora u blizini, i bez gnojenja... (jedino mi jabuke svake druge godine omanu a svake druge su prekrcane, a marelica nikad ne rodi pošteno... valjda je do oprašivača, ili mraza..)

[Nikola]

Guru, glupost, već sam u jednom od svojih prvih postova na forumu napisao da nemam pojma o permakulturi, samo oni koji imaju ne žele doći na forum.

To za dušik se slažem, voćka bi rasla i rađala i bez posebnog tretmana. Samo, u teoriji raste bolje i rađa više, a zemlja je sve plodnija, ako tu rastu i biljke koje fiksiraju dušik, pa su obično dio svih šumskih vrtova.

Tražim biljke koje imaju više funkcija, djetelina recimo samo fiksira dušik (i posijao sam djetelinu samo ju je suša spalila) a bagrem mogu koristiti i kao građevni materijal, i kao blago sjenilo, i kao zaštitu od vjetra...

Jučer sam nabrao sjeme judinog drveta, moram pogledati kako ga tretirati.

[kad budu gorjeli gradovi]

umjesto djeteline možeš sijat lucerku ili žuti zvjezdan (lotus corniculatus) koji su dosta otporni na sušu.
jedna napomena vezano za lucerku što sam našao na pfaf: lucerka se često navodi kao jestiva biljka, i kako su njeni izdanci puni vitamina, minerala i sl. međutim, lucerka sadrži i kanavarin, koji je neproteinska aminokiselina, a problem je što se razlikuje od arginina u samo jednom kiseonikovom atomu, pa ga organizam može zamjeniti za arginin i ugraditi u proteinske strukture što dovodi do nekih aberacionih poremećaja kao što je lupus... neke životinje su otporne na štetno dejstvo kanavarina (tj. njihovi organizmi ga znaju razlikovat od arginina) a neke ne...

[branimir]

spremam se za manji gradjevinski pothvat sa agacijom ... zimos sam je srusio i ocistio od granja ... na jesen ide guljenje kore pa da vidimo jer stvarno tako trajna kao sto vele .. javim za deset godina!

glede fiksacije dusika i "oplemenjivanje" tla tesko da cete dozivjeti taj efekt .. efekt djeteline bi mozda primjetili u povrtnjaku i na nekim biljkama koje imaju povrsinski korjen, definitivno se takve biljke po mom skromnom misljenju trebaju koristiti na svim dugorocnim gospodarenjima zemljistem .. dakle ne velim da nema smisla velim da je itekako smisleno pogotovo u smislu permakulture kakvom je ja dozivljavam ali da cete povecati urod za godinu dvije sadnjom djeteline .. iskreno sumnjam, naravno ima tu masu faktora od tipa tla oborina i svega zivoga i nezivoga u tlu .. a vecina toga je zivoga i sto je tlo "življe" to je plodnije .. naravno i to sve ovosi nekima pase siromasnije tlo sto ih rjesava konkurecije .. jao sto sam se raspricaooo ooo o

sto te tice vocaka i opcenito drveca kad ih promatram/dozivljavam zamisljam si njihov korijenov sustav u tlu kao da okrenete drvo naopacke pa je krosnja korijenov sustav .. naravno korijenov sustav ovisi i o vrsti stablasice i blablabla :P pa si mislim akk raste krosnja tak se siri i korjenov sustav .. ima smisla ne .. zasto je drvece otpornije na suse i par godina suse moze prezivjeti jer korjen dolazi do vlage koja se nije crpila jer nije bilo nicega da je iscrpi .. naravno to su samo moje imaginacije :P

zemljace, agaciju koju sam odrezao proslu jesen jos uvijek tjera iz korijena mladice preko pet metra od panja ... stvarno oprezno sa agacijom .. ja sam kupio parcelu koja je uz rub starih agacija .. na njoj je uz taj rub bio sumarak agacija u sjeni! i raste dva metra u vis na godinu .. a ako posjeces koju onda tek podivlja :D

[branimir]

pa ga organizam može zamjeniti za arginin i ugraditi u proteinske strukture što dovodi do nekih aberacionih poremećaja kao što je lupus... neke životinje su otporne na štetno dejstvo kanavarina (tj. njihovi organizmi ga znaju razlikovat od arginina) a neke ne...

ovo nisam znao, hvala!

a lotus corniculatus je prekrasna biljka vrlo zilava i niskog rasta .. preporucio bi je definitivno prije lucerne p acak i prije djeteline .. djetelinu bi trebalo par puta kositi .. a lotus corniculatus (ja upotrebljavam narodni naziv smiljkita) dovoljno jednom .. ljeti dugo i lijepo cvate .. zuto mirisno .. sve je ovo ljeto mirisalo po nektaru da ne velim da je odlicna medonosna biljka ako koga zanima

[kad budu gorjeli gradovi]

nađoh upravo na pfaf da je zova idealna za podizanje šumskog vrta... brzo raste, podnosi većinu vrsta tla, otporna na vjetar, podnosi aerozagađenje i djelimičnu sjenu.... tako da je puno bolje koristiti nju nego invazivne vrste kao bagrem ili neke akacije....
osim toga, ima jako puno korisnih osobina, na prvom mjestu je ljekovita biljka, zatim je jestiva, drvo je jako kvalitetno, od bobica se može praviti prirodna boja za kosu i čak lakmus papir! a od lišća i cvjetova sredtvo protiv insekata i glodara...

[Nikola]

Iz mog iskustva, ako je tlo kamenito, neplodno, onda raste samo ispod bagrema. Bar je tako kod mene u primorju, te dve biljke su ko dva prsta jedne ruke, teško je naći jednu bez druge ako se ne radi o parku ili nekoj drugoj umjetnoj tvorevini.

Poznanici iz slavonije i drugih, plodnijih krajeva, nisu primjetili to partnerstvo. Možda bazga (zova) bolje podnosi glinu od kamenjara ako je sama? Nam mom terenu (gdje sadim ovaj vrt) raste samoniklo na 2-3 mjesta ali je jako slaba, kao da svake zime promrzne pa uvijek počinje iznova. Malo dalje, parsto metara, raste jedna velika, zdrava, i morat ću pogledati što je u njenoj blizini, što je zapravo uzrok što je ova tako zdrava, a moje slabašne.

E da, tu blizu raste i abdovina (sambucus ebulus) i to jako uspješno, a kako je srodnik bazge, mislio sam nju koristiti kao sredstvo protiv glodavaca, ne znam bi li upalilo?