Kompost

[fazy]

Sve više robe u velike trgovačke centre, Andjelkoasa, dovozi se na plastičnim paletama.
Neke od njih nisu povratne, pa ih je moguće "zbrinuti" na obostrano zadovoljsto.

[TB]

bavate li i one papirne smeđe vrečice (škarnicl)? Vidim da se razgrađuju samo što većina njih nije čisti karton već su žilavije, plastificirane, ima li tu kemije?

[fazy]

"Škarnicle" to jest smeđe (a i bijele) papirnate vrećice, koristim za odlaganje "otpadaka" iz kuhinje, tokom obrade i ostataka dijelova povrća, tokom pripreme jela, na dnevnoj osnovi.
Dakle, koristim te papirnate vrećice da u njih odložim ostatke od ljuštenja luka, krumpira i slično, ljuski od jaja i sveg ostalog biljnog, tokom pripreme jela, kao i papirnate ubruse i salvete nakon jela.
Umjesto u kantu za otpatke, to ide u papirnate vrećice, a na kraju dana sve zajedno ide u kompostarnik.
Idealne su sa odlaganje i razgradnju.
Pri tome, koristim samo potpuno papirnate vrećice, dok kod onih kombiniranih, odvojim celofan.
Plastificirane vrećice kao i plastificirane papire za zamatanje iz mesnica, ne koristim za kompostiranje TB.

[TB]

jasno da se plastika izdvoji, ali primjetio sam da je razlika između klasničnih škarnicala koji su kako lagani karton i onih iz dućana koji glatki i žilavi iako nemaju foliju.

[TB]

baš si mislim.. svaki tjedan skupljam voće i povrće iz kuhinje pa bacam u kompost zajedno s kartonom radi c/n omjera...

pa zar nije lakše pokositi livadu i baciti u kompost? Livadno bilje ima sigurno veći udio hranjivih tvari nego uzgojeno kupovno. Sigurno ima i dobar c/n omjer i sl.

ili još jednostavnije, umjesto komposta samo nabacati pokošeno bilje na gredicu i nakon 2god kad istrune imaš šumsko tlo.

[Nikola]

Ako imaš livadu i volje da ju kosiš, onda ti vjerojatno nije problem pokupiti sijeno i kompostirati ga, pa kompost koristiti u vrtu. Ali što onda sa kuhinjskim otpadom? Zašto i njega ne dodavati kompostu? Želiš reći da je puno posla sa odvajanjem? Pa nije ni sa livadom malo posla.

Ako se radi o tome da želiš dobiti čim više komposta za vrt, mislim da ni kora od banane a ni livada nisu pravo rješenje, jer je udio ugljika premali. Trebalo bi miješati sa drvenastom tvari, recimo piljevinom ili usitnjenim granjem.

Isprobao sam i direktno malčiranje pokošenim sijenom. Sijeno nestane iznenađujuće brzo, a na njegovom mjestu ostane vjerojatno nešto kvalitetnija zemlja ali i dosta korova. Idealne rezultate sam imao sa skoro pola metra debelim malčom, ali treba toliko i nakositi. Uglavnom, gdje sam stavio premalo malča, raširila mi se kopriva.

[TB]

slama/sijeno kad se pokosi je zelena, a kada se osuši smeđa-drvenasta.

[Dzionik]

Jeste ali krajnji rezultat je razocaravajuce mala kolicina komposta. Mozda je malo bolja situacija ako se od toga napravi glistnjak. A moze biti veliki problem sa semenom korova ako se ne pazi, imam takvu situaciju u basti:-(

U svakom slucaju sta drugo raditi sa kuhinjskim otpadom nego kompostirati???

[TB]

tjedno skupim jedno kantu kuhinjskog otpada ali i to "nestane" tj. sporo se puni pa moram pojačati tempo.

sa sjemenom nemam problema jer ostavim bilje da se posuši a ako i isklija nije problem jer toplina, pritisak i prevrtanje to neutraliziraju.

[Harp]

Uslijed moje lijenosti, drugih poslova ili okolnosti, pustio sam kompostnu hrpu da potpuno odmara duze vrijeme (oko godinu i po), te time dosao do novih znanja.

Svi znamo kako na svakom mjestu savjetuju da se sve to treba preokretati dok ne dodje do tocke potpune razgradnje, sijati i upotrebiti... i ja sam dosada tako postupao i mogu reci da to funkcionira u toplijem razdoblju godine, sto je i logicno. Takva hrpa komposta je obicno nesto niza od 1m, fino mirisi na humus, vlazna je i puna 'sokova' (ne u smislu da se cijede, vec ako je stavite na bijelu tkaninu i pritisnete ostati ce fleka), obiluje s glistama, a omjer gotovog prosijanog komposta i onoga sto ostane na situ je recimo 60/40, sto nije problem jer taj ostatak ide dalje na kompostiranje dok se ne razgradi.
Zbog takve vlaznosti i znacajne kolicine ostatka, relativno je tesko to sijati, pogotovo na zavrsno sito od 5mm kakvo ja koristim. Takvom standardnom obradom 'na vrijeme' dobiju se velike kolicine vlaznog i teskog komposta, nekoliko vreca.

To sam naveo za usporedbu prema kompostu koji se pusti na miru duze vrijeme. Sto se dogadja s njime? Nedugo nakon sto 'zavrsi' proces klasicnog kompostiranja, primjeti se postepeno smanjivanje kolicine hrpe, kao da tone, isparava. Kada postigne oko 2/3 ili do 1/2 visine uspori ili stane. U naredno vrijeme dolazi do isusivanja, tako da je pri obradi hrpa potpuno prhka poput prasine. Takav suhi kompost nema nikakvog znacajnog mirisa, ne prlja materijale vise nego obicna suha prasina, nema u sebi niti jednu jedinu glistu (odsele se u vlaznu hrpu do ove, koja obiluje kuhinjskim otpadom), vrlo lagano ga se sije i omjer prosijanog i ostatka je oko 90/10. Volumski se dobije nesto manje komposta nego klasicnim putem, ali je ovaj tezinski laksi i sipak, vjerojatno bi kvasenjem nesto nabubrio.

Opcenito, kompostnu hrpu treba drzati u hladu, ne na vjetru i zasticenu od kise, kod mene se nalazi u neposrednoj blizini bora, jer nemam boljeg mjesta, pa je kod mene jedini problem u cijeloj prici taj, sto korijenje bora tokom vremena nanjusi tu hrpu pa se na kraju i pocasti njome. Ja kao podlogu stavljam vrlo debeli sloj pepela, tako da usporim to korijenje koliko mogu, a i da si obiljezim mjesti gdje pocinje tlo. Ipak, nakon sto ostrom motikom odsjecem korijenje, i sve stavim na grubo sito od 15mm, suhi kompost naprosto propadne u sekundi ostavljajuci cisto korijenje na situ. To korijenje cu osusiti i koristiti za potpalu vatre, posto ga se tesko kompostira.

Moja metoda slaganja kompostne hrpe je naravno nesto drugacija, prilagodjena mojim idejama i potrebama. Obicno hrpu pocnem raditi kada pocne lisce opadati, od loze, trava se susi, drva pile, i to tako da paralelno sijem i gotovi kompost iz druge hrpe. Sav ostatak koji se nadje na situ ide periodicno direktno u kompostnu hrpu koja se gradi, sve do vrha, dakle na dnu je pepeo, pa suho, mokro, kompost, suho, mokro, kompost... na kraju zalijem s ruzom na 5L kantici, i pokrijem folijom i crepovima.

Eto, ako si to mozete priustiti i imate barem dvije kompostne hrpe kao ja, svakako da preporucam i ovu suhu metodu kao laksu, ali s sporijim rezultatima.

[TB]

bacate ili trule šljive u kompost?

Mislim da eventualne klice od njih nisu problem, jedino što se koštica duže razgrađuje nego recimo koštica jabuke.

[Harp]

Sve trulo ide u kompost. Kostice su od vrlo tvrdog "drveta" i nece se samo tako razgraditi u kompostu duzi niz godina. Cijelo to vrijeme samo smetaju na situ, ukoliko sijes na finije sito, i non stop cirkuliraju bespotrebno. Inace nisu nikakvi problem ni one ni klica, obicno proklija, raspukne se na polutke, klica strune...

Ukoliko imas mogucnost, kosticu voca odijeli sa strane za loziti njome po zimi ili za proizvodnju biougljena koji se lako razmrvi i doda u kompost, tako uneses sve elemente koji se nalaze u kostici. Sigurno je kvalitetniheg sastava nego grana drveta.

[sjeme]

Ja već duže vrijeme bacam stabiljke malina, koje znaju biti vrlo stare i tvrde u kompostnjak (to budu hrpetine nekada), naleti po neka i grana iz bližnje šume, isto tako i mlade grane iz voćnjaka poslije obrezivanja, stabiljke kukuruza, sve to za vrlo brzo vrijeme se izmrvi, stim da ja bacim 1-2kg smeđeg šećera od šećerne trske kada nemam melase po kompostnjaku, uz to napravim Lab serum i sa tim popršćem čitavu bio masu, i bacim 1kg pahuljica (zobena kaša), ukoliko imam kakav produkt mikorhize, i toga stavim malo, tako da nemam problema sa gančicama jer se to za neko vrijeme rastvori sve.

[Nikola]

Uspoređujem dva (ajmo reći) komposta. Prvi (prve tri slike) je kompost dobiven intenzivnom metodom uz pomoć "kalifornijskih glista". U Matuljima (blizu Rijeke) bračni par vrtlari za svoje potrebe, u vrtu koristi vlastiti glistinac, i ujedno proizvedu nešto više tog glistinca koji prodaju. Kupio sam značajnu količinu tog glistinca od njih, bio na "farmi", pokazali su mi kako dolaze do komposta i sve je to prilično zanimljivo i impresivno. Ali, proizvod je prilično skup.

Drugi "kompost" je ono što nam je u ovim krajevima najdostupnije, a to je običan odležali stajnjak (zadnje dvije slike). U mom slučaju, radi se o konjskom gnoju čega sam naručio pun manji kamion. Nije ni to jeftino (sa prijevozom), ali je mnogo jeftinije od glistinca. Pa me zanima koji će pokazati više prednosti jer za sada teško mogu sam osigurati dovoljno komposta za redovito prekrivanje vrta.

1. Glistinac
Prednosti: Izuzetno je lako raditi sa njime, prilično je suh, sitan (prosijan), nalik mljevenoj kavi. Pakiran u plastične vreće, mogu u čistoj odjeći staviti na rame dvije - tri vreće i nositi da se ne isprljam. Vreće su od 20 litara, prilično lagane, pa je ujedno lakše "dozirati" koliko gdje stavljam komposta. Kad istresem sadržaj vreće, grabljama ga vrlo lako raširim po površini gredice. Ako prođem još malo grabljama, sadržaj se "utopi" u zemlju, postane gotovo nevidljiv, samo malo promijeni boju gredici. Prednost je i što glistinac mogu voziti sam, koliko već mislim opteretiti auto. Par vreća u autu, to se i ne osjeti.
Nedostaci: Cijena i dostupna količina. Osobno, volio bih gredice svake godine prekriti sa par centimetara komposta. Na površini od recimo 100 m2 (ne računam staze nego samo površina pod povrćem) to bi iznosilo par kubika komposta, a kubik je dobrih 250 eura. Problem je i dostupnost, isto kao sa svakom vrstom kvalitetnog komposta u mojim krajevima. Ovi ljudi godišnje mogu proizvesti 10-ak kubika, sve rade ručno i posao im je relativno neisplativ. Previše se fizički narade za malu zaradu, pa je pitanje hoće li još dugo to raditi, hoće li biti komposta onda kada meni treba i sl.

2. Odležali stajnjak
Prednosti: Uvijek lokalno dostupan. Gdje god se uzgajaju nekakve životinje, biti će i gnoja. Za sad mi se ne čini neka velika potražnja pa se može velika količina dobiti dosta brzo i povoljno. Nije problem osigurati nekoliko kubika svake godine, ni financijski ni logistički. Pa onda mogu i značajnu količinu istresti na gredice, osigurati plodnost i tamo gdje je zemlja vrlo loša.
Nedostaci: Upitna kvaliteta. U mom slučaju, radi se o relativno odležalom stajnjaku, ali još je trebao stajati. Trebalo ga je prevrtati, prozračivati, na kraju prosijati da bi imao kvalitetu glistinca. Umjesto toga, dobio sam hrpu guste, ljepljive tvari sa kojom je vrlo teško raditi. Gnoj je prilično vlažan, a ako otkrijem za vrijeme vedrog vremena, onda se površina stvrdne, napravi se korica koja je još gora nego vlažan gnoj. Za dovesti ga sa hrpe na gredicu, moram uzeti motiku i odvaljivati male komade gnoja. Onda lopatom natovariti tako usitnjeni gnoj u kariolu (tačke). Voziti sve to po neravnom terenu do gredice, istresti na hrpu. Onda je problem razvući po gredici, jer se lijepi za alat. Na kraju sam u gumenim rukavicama rukama rezgrtao gnoj po gredici i sve poravnao. Veoma ljigav posao. Gredica mi ne izgleda ni približno uredna kao sa glistincem. Sjetva na primjer nije uopće moguća na takvim gredicama, a čak je i sadnja presadnica dosta teža nego kod glistinca.


Na gredicama sada imam mjestimično glistinac, mjestimično gnoj. Ima i gredica bez ičega jer nisam stigao gnojiti. Tako da sada mogu uspoređivati kako će se koji komad pokazati. Kod glistinca vidim veliku prednost što ga mogu uvijek dodavati oko povrća, gdje mislim da treba. Mogu ga aplicirati u vrlo maloj količini ako se pokaže dovoljnim. Npr. ja sam svaka dva metra raširio jednu vreću, to iznosi 20 litara na 2x0.75 tj. oko 13 mm visine. Što više glistinca stavljam, gredica djeluje uredno, lakša za obradu, lakša za sjetvu, plijevljenje i sve ostalo.
Gnoj mi se pak čini kao bolji malč. Ako oko veće sadnice (npr. tikva) položim par komada gnoja i pritisnem, to se pretvori u neprobojan sloj, kao da sam dasku stavio na tlo. Na jednoj od fotografija se vidi takva površina, izgleda kao da je zemlja grubo obrađena, ali nije zemlja nego gnoj. Vjerujem da bi takav sloj mogao pomoći u suzbijanju nježnijeg korova, zaštititi gredicu od sunca, i pomalo otpuštati nutrijente kada pada kiša. Istina, ne mogu gnoj razvući na 13mm, prije se radi o 3-5 cm, znači troši se barem 2-3 puta više materijala na istoj površini.

[Nikola]

Usporedba obje vrste komposta na jednoj gredici, prije sadnje. Gnoj sam stavio u količini 1 kariola (oko 80 l) na 2 metra, a glistinac 1 vreća (20 l) na 2 metra gredice.