Malčiranje lišćem ili kompostom od lišća

[Nikola]

Pretražio sam što vrtlari obično kažu o malčiranju lišćem. Generalno, malčiranje cijelim lišćem nije dobra ideja jer se mokro lišće slijepi i tvori anaerobni ambijent. Osim toga, lišće lako odleti čim puhne vjetar, ako je suho.

Kompostiranje lišća je naravno vrlo poželjno, lišće ima odličan C:N omjer. Za brzo kompostiranje, preporuka je da se lišće usitni, ali ako se sakupi u jesen stigne se iskompostirati do proljeća i ako nije baš usitnjeno. Moguće je da problem predstavlja ako se mnogo lišća sabije pa nema zraka u kompostnoj hrpi, pa je sigurno dobro koji put preokrenuti hrpu.

Ove godine testiram kompostiranje lišća i malčiranje lišćem. Za test, iz šume sam dogurao jednu tačku lišća. Ne onog suhog, suho sam razgrnuo da dođem do onog polurazgrađenog. Vidim da je sloj polurazgrađenog lišća i preko 20cm, izobilje komposta! Ta tačka mi je bila dovoljna da lagano prekrijem jednu mješovitu gredicu izmrvljenim, polurazgrađenim lišćem. Trebalo mi je čim finiji materijal jer su razmaci među redovima 10-15 cm pa krupnim lišćem ne bih mogao ništa.

Lišće je ipak bilo malo prekrupno, mnogo lakše bi bilo raditi sa pravim kompostom, odnosno ovaj prosijati. Ali za pola sata posla, nije ovo uopće loše.

Prioritet mi je gredice zaštititi od isušivanja. 3 dana nakon postavljanja lišća na blago vlažnu zemlju malo sam ga razgrnuo i vidim da je zemlja i dalje vlažna. Nije bilo kiše u međuvremenu, niti sam zalijevao. Susjedna gredica koja nije pokrivena prilično je suha. Razlika je velika, iako je sloj tog lišća jedva 1cm.

Za ubuduće, možda budem sastavio par većih kompostera baš za lišće. Kao što TB kaže, metalna mrežica u krug i trpam lišće unutra. Na jesen ga ima posvuda, ceste su ga pune.

Namjera mi je nove gredice održavati po metodi bez kopanja, pa bih ih trebao redovito prekrivati kompostom. Za sad mi je sijeno jedini veći izvor materijala, ali lišće mi se čini izvrsnom nadopunom.

[andjelkoasa]

Kako budu rasle biljke nastavi sa zastiranjem. Sloj će biti sve deblji a gliste i bakterije će raditi svoj posao.

[Nikola]

Isplati se, vidim da mlade biljke odlično reagiraju na ovaj malč, baš lijepo napreduju, u odnosu na nemalčiranu gredicu.

[TB]

pa poljoprivreno tlo je imitacija šumskog tla. A šumsko tlo je valjda 80% lišće tako da mora funkcionisati.

[Nikola]

Malo sam "pomeo" šumski puteljak da bih izradio ovaj lisnati komposter. Nadam se da će se trud opravdati.

Konstrukcija je sitna metalna mrežica sa otvorima 2x2 cm, visine 1m, duljine 4m (opseg), tj. promjera oko 1,3m. Znači približno 1 m3 lišća, prilično zbijenog, mokrog.

Čim sam ga napunio, vidim skupilo se dosta mrava. Nešto ih očito jako privlači, nadam se da neće biti problem kasnije.

[Goco]

Malo sam "pomeo" šumski puteljak da bih izradio ovaj lisnati komposter. Nadam se da će se trud opravdati.

Konstrukcija je sitna metalna mrežica sa otvorima 2x2 cm, visine 1m, duljine 4m (opseg), tj. promjera oko 1,3m. Znači približno 1 m3 lišća, prilično zbijenog, mokrog.

Čim sam ga napunio, vidim skupilo se dosta mrava. Nešto ih očito jako privlači, nadam se da neće biti problem kasnije.

Kakva je ovo traka na ogradi?

[Nikola]

Kakva je ovo traka na ogradi?

Plastična signalna traka. Imao sam dojam da je ograda nedovoljno vidljiva noću, pa bi se srne mogle zaletiti u nju i ozlijediti se, ili sve pokidati. Zato sam dodao traku, radi vidljivosti.

[Nikola]

Ovo lišće u mreži se fino razgradilo, imam odličan kompost. Izgubilo je nešto više od pola volumena. Ako budem imao volje i vremena, ove ću zime nastaviti sa sakupljanjem i gradnjom novih kompostera.

U međuvremenu, vrt sam potpuno prekrio novootpalim lišćem. Da ne odleti, lišće sam prekrio tkaninom koja se koristi protiv korova.

[Nikola]

Rajčice u plasteniku, malčirane lišćem.



Prvi put koristim suho lišće i baš sam zadovoljan. Kao svaki malč, spriječava isušivanje, zemlja ispod lišća je stalno blago vlažna iako je u plasteniku ovih dana preko 50 stupnjeva. Ne lijepi se jedno za drugo i ne sabija (značajno), recimo staza je pokrivena sa 15-ak cm lišća i nakon redovitog hodanja lišće se sleglo na 5-6 cm. I sada ga mogu jednostavno prstom razgrnuti i doći do zemlje koja je ispod.



Ovu "rupu" sam prstima iskopao na stazi po kojoj redovito hodam! Iznenadile su me ove male glistice, bit će da im odgovara stanište.

[Nikola]

Nedostatak lišća kao malča na otvorenom je to što ga vjetar raznosi. Kako ga stabilizirati? Što mislite o onim mrežicama koje se prebace preko voćke za zaštitu od ptica? Mislim da one nisu suviše skupe, s obzirom na površinu koju mogu pokriti. Mrežica se onda na par mjesta učvrsti nekim utezima, kao što bi morali kada malčiramo samim kartonom.

[Nikola]

Oko mlade voćke sam složio okvir od granja.

1. Na razmaku od 1m zabio sam kolčiće u zemlju, da tvore četverokut. Mogao je biti i neki drugi lik, na sljedećima ću se malo poigrati sa oblicima.
2. Postavio sam 4 štapa duljine 1m sa unutarnje strane, na travu.
3. Zabio sam još 4 kolca u kutevima tako da se ovi štapovi na tlu ne mogu mrdati nikud.
4. Nastavio slagati štapove tako da dobijem mini ogradu oko voćke.
5. Na dno četverokuta sam stavio tanki karton da trava ne probija, pa gore sloj lišća. Preko lišća granje.

Čini mi se stabilnim, a jednostavno je, jeftino i ne izgleda tako loše. Koristim granje koje mi ionako raste posvuda. Sve je prikupljeno u krugu od 50 metara, osim škara za granje i sjekire kojom sam zabio štapiće u zemlju.

Razlog za ovo je očit. Oko voćaka mi raste trava, a bilo bi bolje da je nema, da voćka ima više prostora za pružanje korijenja. Za okopavanje voćaka nemam mnogo vremena. Ovakva konstrukcija može potrajati godinama, nadam se. U međuvremenu će čuvati vlagu u području korijenja, pomalo se razgrađivati i gnojiti tlo. Kada budem kosio, nema opasnosti da ću oštetiti voćku. Mogu jedino srušiti konstrukciju ako slučajno zakačim nečim.

[andjelkoasa]

Može ta 'ograda' još u visinu. Ako bude dubokog snijega da ti srne ne pojedu mladice.

[Nikola]

Da, moglo bi još u visinu, ako vidim da je opravdano.

[Nikola]

Upravo završio sa malčiranjem vrta za sljedeće proljeće. Vrt je površine oko 80 m2. Sve sam pokrio kartonskim kutijama, pa preko njih lišćem. Karton je tu zato što je ispod bilo trave i drugog bilja. Da sam samo nabacao lišće, ne bi ništa napravilo, trebao bi ogroman sloj lišća što nije baš ekonomično na tu površinu. Nadam se da od sljedeće godine samo dodajem lišće.

Lišće sam sipao u tankom sloju, tek toliko da pokrije karton. Čitao sam da nije dobro da je karton izložen suncu, pretvori se u neprobojnu koru, ne razgrađuje se i ne propušta vodu. Ovako pokriven, trebao bi se relativno brzo razgraditi. Osim toga, lišće bolje izgleda.

Preko lišća sam razmotao mrežicu koja se inače koristi za zaštitu voćaka od ptica. Golo lišće bi vjetar brzo odnio. To mi se i događalo dok sam pokrivao. Pokrio sam veliku površinu suhim kartonima, krenuo pokrivati lišćem, i onda iz vedra neba zapuhao "tajfun", krenuo savijati stabla oko mene, a svo lišće što sam rasuo je dignuo u visinu i odnio tko zna gdje. Kartone je također dignuo, nije ih odnio daleko ali napravio mi je prilični nered.

Nakon što sam se oporavio od sloma živaca, vjetar se smirio pa sam opet sve iznova napravio, ali ovaj put sam postepeno i pokrivao mrežicom da se isto ne dogodi. Pomalo odmotavao mrežicu i svako malo na nju stavio neki kamen ili granu.

Mislim da je sada prilično stabilno. Pola vrta sam pokrio prije 2 tjedna, drugu polovicu sada. U međuvremenu, prva polovica izgleda netaknuto, ali vrijeme je bilo vlažno pa je i lišće prilično mokro i ljepljivo.

Kako tu rastu i neke voćkice, nisam mogao oko njih motati mrežicu, pa sam lišće pokrio grančicama od orezivanja živice. Tako je sve nekako našlo svoju funkciju. Nadam se da će ovo biti dobra priprema vrta za sljedeću sezonu. Što mislite?

[Nikola]

Još slika