Rooftop gardens

[TB]

-u privitku-

nije mi jasno kako se nose s korijenjem drveća? I dugoročno, da li dosipavaju kompost?

[Nikola]

Bilo bi baš zanimljivo znati. Za sad mi izgleda kao ogromno trošenje resursa radi samopromocije. Vjerojatno je bar deset puta veća zelena površina morala biti upropaštena kako bi ovi imali vrtove na krovu. Kod nas u primorju vjetar čupa stabla ukorijenjena u kamenu, jer očito nije dovoljno duboka zemlja pa je plitko korijenje. Kakav tek vjetar mora divljati na krovovima tih zgrada? Navodnjavanje?

Za kompost, stvarno ne znam, jer se on stvara svugdje, pa i u gradu, samo da se nekako spriječi da ga vjetar i kiša ne odnose. Ovako, sa tim biljem, mislim da se dosta prašine tamo zadržava, pada na tlo i obogaćuje ga. Moguće je da su barem po pitanju tla samodostatni. Pod uvjetom da ne uzgajaju neke jestive kulture.

[m2]

Na jednoj slici se vidi (hotel sa palmama....) da je debljina zemlje za stabla barem 1m t=>( http://www.bono.hr/vijest.asp?id=394) ima barem 1,5t dodatnog opterećenja tj. kao da je gore još jedna AB ploča od 60 cm
a ako kroz hidroizolaciju negdje prođe voda mora se ukloniti sloj zemlje ako je projektant predvidio popravak, znači na jedan dio krova se mora nagurati skinuto => jača konstrukcija (više čelika, betona, resursa...)
definitivno zeleni krov sa stablima je skup sport, najjeftinije ozeljenjavanje ravnog krova je sa sukulentima jer ne trebaju debele slojeve zemlje, a fasada sa penjačicama (konstrukcija za penjanje biljaka...)

Ovdje se može vidjeti sustav ozeljenjavanja fasade stablima na balkonima i koliko je to zahtjevno konstrukcijski
http://thecreatorsproject.vice.com/blog/the-worlds-first-vertical-forest-is-growing-sky-high
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/39/Bosco_Verticale_from_UniCredit_Tower%2C_Milan_%2817591709258%29.jpg/2560px-Bosco_Verticale_from_UniCredit_Tower%2C_Milan_%2817591709258%29.jpg

[divergent]

nije mi jasno kako se nose s korijenjem drveća? I dugoročno, da li dosipavaju kompost?

Zaštita ljepenke, termoizolacije i AB ploče postiže se ljepenkom koja ima sloj biljnog otrova u sebi. Ozbiljnija biljka će s vremenom bez beda razbiti AB ploču, ali onog trena kada dotakne otrov, povući će se i ostaviti ljepenku na miru.

Čuvanje vlage na zelenim ravnim krovovima postiže se slojem plastičnog materijala koji oblikom podsjeća na kartonsku kutiju od jaja. Preko njega ide mrežica i sloj filca, a na njega zemlja. Zemlja je u pravilu pjeskovita, ili bolje rečeno ciglovita (prah od smljevenih cigli) kako bi zadržavala što manje vode. U plastičnim "kontejnerima" na dnu se voda zadržava, a kada se prelije, ostatak izlazi s krova van. Navodnjavanje je obavezno, jer voda jako brzo isparava.

Većina zelenih krovova se radi s tankim slojem ciglovite zemlje i sukulentima koji ne trebaju održavanje. "Ozbiljniji" zeleni krov je ekstremno skup sport, jer osim što statika objekta mora odgovarati količini zemlje i to potpuno natopljenoj vodom (nakon obilnih kiša), plus sve potencijalne biljke koje će tu rasti (nedobog i stabla), hidroizolacijski materijal je znatno skuplji, a krov onda treba i redovno održavati, što znači da treba isprojektirati i jednostavan pristup krovu, gdje jednostavnost pretpostavlja i penjanje s tegljenjem sveg i svačeg, kao i u pravom vrtu.

Imam 150 m2 ravnog krova, ali ga ni nakon 5 godina nisam ozelenio. Vjerojatno ni neću. Zavjera. Navuku te na fency-šmensy-eko-bio-spermakulturni krov, a sve što treba je iskeširati tristotinjak eura više po kvadratu krova. Ako imaš para viška i voljan si robovati krovu - super. U protivnom i sukulenti su dobri. Ali to nije to, zar ne?

Ovo s neboderom nije zeleni krov, već tegle sa stablima na balkonima.