Walipini - ukopani staklenik

[Nikola]

Rajčice u plasteniku završavaju sezonu. Rađale su prilično dobro, bilježio sam svako branje i do sad nabrojao nekih 35kg cherry rajčica. Ove druge, krupnije nam se nisu sviđale i jedonstavno sam ih porezao, izbacio van.

U plasteniku je još prilično toplo, mogao bih rajčice ponovno spustiti po špagi i forsirati nastavak sezone, ali zasitili smo se. Mislim da ću sada sve izbaciti i sijati neko povrće za hladnije vrijeme.

[andjelkoasa]

Zanimljivo mi je to sa rajčicama. I kod nas su razne vrste cherry rajčica uspjele preživjeti do prije 14 dana na otvorenom.
Krupnije sorte su dosta kraćeg roka trajanja i traže više brige. Najviše im treba vode ali i dobra prihrana, od sadnje pa do donošenja plodova.
Čini mi se da su sitnije sorte sličnije originalnoj rajčici kakva je bila u Amerikama.

[Nikola]

Kod mene je sad nastupilo ono doba bez sunca. Ili je kiša, ili magla, ili gusti oblaci, vjetar, svega ima ali nema sunca. Staklenik praktički ne služi ničemu, osim možda kao zaštita od kiše. Ovakvo vrijeme će se nastaviti do kasne zime. Pred proljeće onda krenu sunčaniji dani, samo što je prilično hladno (vani). Tu se nadam da će staklenik opet imati svoju primjenu, prvo kao školica za presadnice, i mjesto za prvo povrće.

[m2]

Zanimljivo mi je to sa rajčicama. I kod nas su razne vrste cherry rajčica uspjele preživjeti do prije 14 dana na otvorenom.
Krupnije sorte su dosta kraćeg roka trajanja i traže više brige. Najviše im treba vode ali i dobra prihrana, od sadnje pa do donošenja plodova.
Čini mi se da su sitnije sorte sličnije originalnoj rajčici kakva je bila u Amerikama.

Tomatosaurus...

[Nikola]

Svuda oko kuće, snijeg do koljena. Sunce već danima dobro sja, pomalo topi snijeg, ali još ga ima dosta.

U plasteniku je prilično toplo i suho. Iskoristio sam ove lijepe dane da počupam korov koji je zauzeo plastenik. Korov sam pobacao na visoke gredice, materijal u njima se dosta slegnuo od prošle godine. Već smo nešto spominjali da u visokim gredicama imam mnogo hrane za gljive (grede, grane, sječka...) ali ne i za bakterije (zeleni materijal)...
Link: https://www.perforum.info/forum/uzgoj-biljaka/proljece-u-vrtu/msg13093/#msg13093
Pa eto malo zelenog.


To granje sam pokrio snijegom. Problem je rješenje. Plastenik ima probleme sa nedostatkom vode. To će se riješiti kad pustim navodnjavanje, ali za sad sam gredice malo navlažio tim snijegom. Barem toga imam u izobilju. Plastenik je stalno dosta topao i snijeg će se brzo otopiti, natopiti stari materijal. Granje koje sam nabacao na gredice jako strši u zrak i kad bih kompost samo tako istresao na njega, imam dojam da bi kompost propao na dno, a granje virilo iznad površine? Ne znam, ali ovako sa snijegom sam ga skroz pritisnuo na dno.


I na kraju sve zasuo novim slojem komposta. Priprema za sjetvu prvog povrća. Našao sam neko staro sjeme mrkve, pa sam krenuo sa njime. Vidjet ćemo hoće li mrkvama odgovarati ovdje. To povrće mi je samo da zauzmem gredicu do ranog proljeća, kada bih opet sadio batat. Kao na gornjem linku. Na kraju je urod batata ove godine bio skroz dobar, unatoč greškama koje sam napravio. Nadam se da naredne godine bude i bolje.

[Nikola]

Mrkva uglavnom nije uspjela. Previše puta bi gredica presušila i mrkva se u tome nije baš snašla. Tako da sam sve prekrio značajnim slojem komposta i pripremio za sadnju batata.

Po sredini plastenika, po običaju, ide sadnja rajčice (ove godine black cherry i jabučar). Testiram jednu ideju sa podzemnim navodnjavanjem. Kako je gredica usred plastenika, pa još povišena, razvlačenje cijevi odozgo po zemlji je malo komplicirano i smeta. Umjesto toga, na izvorno tlo sam položio alkaten cijev, pustio vodu, pa svako toliko skalpelom zarezao cijev. Do mjere dok ne bih dobio lagano kapanje ili curkanje. Ostavio sam tako tjedan dana, pa onda kontrolirao gdje je tlo dovoljno natopljeno. Tamo gdje je bilo suho sam još malo zarezao.

Onda sam postavio sanduk od dasaka i napunio ga gnojem i tresetom kao medijem za početni rast rajčica. Na slikama se ne vidi, vreće u kojima sam donio treset su rasječene i raširene preko zemlje. Svako toliko sam tu foliju zarezao i kroz rupu posadio rajčicu. Sve kako bih smanjio isušivanje i pojavu korova.

Očekujem da ove cijevi pomalo vlaže gredicu od ispod, i potiču stvaranje dubljeg korijenja. Ako primjetim usporen rast neke biljke, pa još prstom testiram da je tlo suho, znači da se koja rupa začepila. Što onda kada je to sve ukopano? Znam točno gdje je cijev, na dubini je od 15-20cm. Tamo gdje mogu bih malo otkopao, došao do cijevi, pa najtanjim svrdlom napravio rupicu. Možda 1mm ili manje. Imam one ručne alate za precizno rezbarenje koji mogu bušiti prilično tanke rupe.

Voda za navodnjavanje dolazi iz betonskog spremnika koji se puni sa krova kuće. Kada je spremnik pun, tlak je najviši i najviše će navodnjavati. To je sada kada sam postavio sustav. Što je vode manje, to će slabije curiti, i to mi odgovara. Bolje da se usporava protok za vrijeme suše, nego da mi sva voda iscuri prerano. Cijev prolazi prvo gredicom na rajčicu (sredina plastenika) pa izlazi na visoku gredicu za batat. Na visokoj gredici se vidi cijev, i vidi se kako kapa. Kada prestane kapati na gornjoj gredici, znači da je razina vode pala i moram nešto napraviti. Ručno zaliti batat, recimo. To mi daje dovoljno vremena da riješim i rajčicu.