Hugelkultur - Njemačke povišene gredice

[Nikola]

Moji susjedi u gradu orezuju živicu i kad se smrači voze velike količine bio otpada u kontejnere za komunalni otpad. Moji susjedi na selu nemaju takvih problema, oni spale sve što im ostane od sječe drveća, orezivanja voćaka i sl. Mislim da se u oba slučaja radi velika šteta.

Ne znam kad sam točno čuo za hugelkultur, možda u filmovima o Seppu Holzeru. Nije mi bilo jasno o čemu se radi. Poslije sam našao opis njemačkih gredica u knjizi "Bio vrt" pa sam se sjetio Holzera, ali mi i dalje nije bilo jasno zašto to netko radi. S vremenom je sve sjelo na svoje mjesto i sad mislim da je to jedna od najvažnijih tehnika u uzgoju biljaka. Očekuju nas čupava vremena, možda kiše ne bude po nekoliko mjeseci, možda se sibirska klima proširi na naše prostore, ili vrijeme bude toliko nepredvidivo da bez kišobrana ne idemo ni na wc. Mislim da će vrtlarima život biti mnogo lakši ako prihvate gradnju ovih gredica.

U najjednostavnijoj verziji, hugelkultur je zatrpano drveće.


Može se koristiti gotovo svaki organski otpad koji bi se inače kompostirao, samo je važno da ima dovoljno zraka pa je bolje što je otpad krupniji. Iskopa se rupa, posloži unutra granje, veći trupci, lišće i sl. i otpad se zatrpa zemljom koju smo prethodno iskopali. Počinje razgradnja koja razvija visoku temperaturu. Znači ova je gredica puno toplija od okolnog prostora, Sepp Holzer u austrijskim Alpama usred zime vadi povrće ispod debelog sniježnog pokrivača.

Drvo se ponaša poput spužve. Kada je tlo vlažno, drvo će upiti velike količine vode i zadržati ju veoma dugo vrijeme. Kada nastupi suša, tlo na ovoj gredici ostaje neprestano vlažno. Imam neke informacije da stvar funkcionira čak i u pustinji, navodnjavanje su zamijenili gradnjom hugelkultur gredica i na taj način uzgajaju povrće.

Primjeri gradnje:

Valja biti oprezan kao i kod svakog kompostiranja, jer razgradnja zahtjeva dušik. Znači velika količina ugljika koja se odjednom nađe u tlu privremeno će stvoriti nestašicu dušika. Srećom ovakve gredice traju godinama. Ja još nisam pokušao ali jedva čekam. Muči me plitko, kamenito tlo koje me baš ne zove na kopanje velikih rupa.

[Zelena Vila]

Zvuči super, ali i fizički naporno.

Ja radim kompromis - na zemlju stavljam grane, gore bacam svakakav bio-otpad kao na kompostnu hrpu, pa onda gore sadim krastavce i tikvice. Jednog dana ću probat napraviti i ovu pravu hugelkultur-gredicu, sviđa mi se što Holzer radi i mislim da su sve njegove fore primjenjive i kod nas. A drži i turopoljske svinje.

[Nikola]

Ja radim kompromis - na zemlju stavljam grane, gore bacam svakakav bio-otpad kao na kompostnu hrpu, pa onda gore sadim krastavce i tikvice.

Nevjerojatno, i stvar funkcionira? Ja imam jednu planinu suhog granja koje ostaje kad krčim zapušten teren, nije mi palo na pamet da ga pokrijem nečim. Ionako ne znam čime, možda s puno sijena? Ne mogu vjerojati da u tome mogu rasti krastavci i tikvice.

Tvojih je grana manje? Šta kao da par štapova posložiš na zemlju jedan uz drugi pa prekriješ bio otpadom? Korijen biljaka prolazi kroz granje i dolazi do zemlje ispod njih?

[kad budu gorjeli gradovi]

Ja imam jednu planinu suhog granja koje ostaje kad krčim zapušten teren

od tog moreš napravit uzdignutu gredicu ako sve to malo sabiješ i naspeš zemlje odozgo. ili moreš je ostavit da strune, uz obavezno zalivanje kad su vrućine ko sad. posle dvije godine prosiješ to sve i bar pola od toga će bit humus, a ono što još nije strulo baciš nazad na gomilu.
tikve mogu na svemu, čak i na nezgorelom stajnjaku. njima je bitno samo da ima vode i puno hranjivih materija jer su dosta zahtjevne.

[Zelena Vila]

Ja radim kompromis - na zemlju stavljam grane, gore bacam svakakav bio-otpad kao na kompostnu hrpu, pa onda gore sadim krastavce i tikvice.

Nevjerojatno, i stvar funkcionira? Ja imam jednu planinu suhog granja koje ostaje kad krčim zapušten teren, nije mi palo na pamet da ga pokrijem nečim. Ionako ne znam čime, možda s puno sijena? Ne mogu vjerojati da u tome mogu rasti krastavci i tikvice.

Tvojih je grana manje? Šta kao da par štapova posložiš na zemlju jedan uz drugi pa prekriješ bio otpadom? Korijen biljaka prolazi kroz granje i dolazi do zemlje ispod njih?

Onak, nešto između, malo više od par štapova, ali nije baš ni planina. Pa malo lišća, busenova iščupane trave i korijenja, kuhinjski otpad, što se već nađe, na vrh koja šaka zemlje na mjesta gdje želim saditi. Korijenje ide zapravo u taj polutruli materijal, nemam pojma jel uspije stić do zemlje.

Kao što ti je komšija već lepo objasnio... rasle tikve na bunjištu, more, bre! )

[gugi]

Ovo mi je skroz interesantno.

Da li netko zna da li se može koristiti Bor (Pinus sylvestris)  za hugelkultur ?
Negdi sam pročitao na stranim forumima da postoji loše i dobro drvo za ovakve gredice, ali za bor nisam uspio naći podatak.

[kad budu gorjeli gradovi]

Da li netko zna da li se može koristiti Bor (Pinus sylvestris)  za hugelkultur ?

negdje sam o tome nešto čitao, ako se dobro sjećam može se koristiti bor al u manjoj mjeri, pomiješan sa većom količinom listopadnog drveta...

[kad budu gorjeli gradovi]

pročitavši kompletnu holcerovu knjigu saznao sam i koje je njegovo iskustvo sa korišćenjem crnogoričnog drveta za uzdignute gredice...
holcer je u početku koristio piljevinu i sjeckane grane ovog drveća i nije imao najbolje rezultate. zaključio je da je ovo zbog kiseline koja se naglo oslobađa usitnjavanjem crnogoričnog drveta. kada je probao sa cijelim trupcima, rezultati su bili puno bolji jer se tako kiselina mnogo sporije oslobađala...
dakle moguće je koristiti bor i ostale crnogorične vrste za uzdignute gredice ali gledajte da budu trupci većeg obima...

[zemljak]

imam porazan rezultat sa jednom uzdignutom gredicom. Ta je visoka cca 1m, ispod su trupci i granje, uokvirena sa sjeverne strane slamom da vjetar ne hladi, sa ostalih strana kamenje da grije po noći... Možda je problem što sam umiješao minimalnu količinu kupovnog humusa u svježe nabacanu zemlju.
Iz/unutra šeću ogromni crni mravi (nadam se da rahle a ne zakiseljuju).
Otprilike sam pazio da se slažu miješane kulture... posijao špinat, mrkvu, karfiol, ciklu, salatu, pastrnjak.. i za probu ubacio par batata. Sve slabo.
Jedino primjećujem da je salata ostala dugo mala ali svježa tj. neuvenuta za razliku od one na ostalim gredicama.
Relativno rano sam to posijao, u ožujku (osim batata- 15.5.), jer sam očekivao to podno grijanje, a i prekrio sam staklom. Zalio povremeno.
Uglavnom, kasnije posijano na obične gredice mi je prestiglo ovo.

Na drugoj gredici visine 30ak cm, bez granja ispod, ali sa umiješanom znatnom količinom domaćeg komposta i kozjeg gnoja -lišće batata buja rekordno (nisam još vadio gomolje, recimo da su ok).

nemam pojma, valjda je gnojivo bitnije od grijanja. ili se nije imalo vremena početi raspadati to ispod...
eto, početnik sam, baš se veselim vlastitim budućim saznanjima.

onu prvu, visoku, ću doobro pognojiti ujesen i pokriti slamom pa na proljeće ispočetka. Nadam se da me mater sa svojom konvencionalnom metodom neće nadmašiti, jerbo ću morati nabaviti velika uha da se pokrijem.

ako netko uviđa grešku, molim savjet. hvala

[Nikola]

Po meni, treba samo vremena. Drvo se mora prvo napiti vode da bi moglo navodnjavati gredicu. Što je trulije, to bolje upija vodu.

Što se tiče gnojenja, mislim da je slična stvar. Čitam, a zvuči mi razumno, da kad se zakopa organska tvar, pogotovo bogata ugljikom kao što je drvo, iz početka povlači iz zemlje dušik znači zemlja je siromašnija. Za razgradnju je potreban točan omjer dušika i ugljika (C:N omjer). Kad krene razgradnja, onda se dušik vraća u tlo i tlo je sve bogatije. Tako bar piše.

[zemljak]

da li bi imalo smisla ubaciti koju grahoricu, tj. bi li stigla prije zime izvući štogod dušika?  je li itko sadio mahune u 9.mjesecu? nisu mi baš uspjele u propisano vrijeme, možda će sad..

[kad budu gorjeli gradovi]

ja sam jednom probao sa djetelinom  al nije uspjelo. za par dana će bit blizu 40 stepeni pa ne bih preporučio sijanje ničega.
u ostalom se slažem sa nikolom. uzdignute gredice stvarno trebaju koju godinu da bi ispoljile svoje pozitivne osobine. a zavisi ti i od količine humusa koji si ubacio i od još nekih stvari...

[Zelena Vila]

Prema nekim teorijama, uzdignute gredice nisu primjerene našem podneblju jer nam nije problem manjak sunca nego povremena suša.

Tako da mi se čini kako bi idealno rješenje moglo biti ukopavanje ili poluukopavanje tih balvana, cjepanica, čega već. Trulo drvo može upiti strašno puno vlage i čula sam ili pročitala da je zato idealno za krastavce.

[m2]

hugelkultur - the ultimate garden bed

[worf]

Ovo mi izgleda odlična stvar,ali ću to pokušat malo prilagodit svojim mogučnostima i potrebama,kod sječe stabala debla koristim za ogrijev i ne želim devastirat vlastitu šumu da bih trupce zakopavao u zemlju? Ali imam problema s viškom granja koje redovno spaljujem,a sad mi je palo na pamet gledajući ovaj filmić da granje vezujem u faše (snopove) i te snopove stavi u iskopanu rupu,a na njih lišče travu slamu i sve ljepo prekrijem s debelim slojem zemlje.Mislim da bi to trebalo dati brže rezultate od trupaca,a efekat isti