Dotakli smo se u jednoj temi konoplje, a ako je istina sve što pišu o njoj... mislim da je obaveza svih svjesnih ljudi da šire znanje o tome. Zapravo, ako i moj stari zna puno o dobrim svojstvima konoplje... ima nas dovoljno da rušimo prepreke!
Spominjali smo da dobro guši korove, a još negdje sa načuo i da je dobra protiv krumpirove zlatice (ali ne znam detalje, istražimo zajedno)
O liječenju raka, kožnih bolesti i koješta:
Run From the Cure, Documentary about Hemp Oil, Cancer Cure they don't want you to know aboutSa agro-kluba, Autori: Branko Rabi i Robert Orešković:
http://www.agroklub.com/poljoprivredne-vijesti/konoplja-u-hrvatskoj/7700/Konoplja (kanabis) je jedna od prvih biljaka na svijetu koju je čovjek počeo koristiti i za druge potrebe, osim za prehranu. U Kini je korištena još prije najmanje 10.000 godina.
Ovisno o namjeni razlikujemo dvije vrste konoplje:
industrijska konoplja kod koje je sadržaj THC-a do 0,2% (Cannabis sativa L)
psihoaktivna odnosno medicinska konoplja sa sadržajem THC-a većim od 0,2%
Korijenje konoplje može kod odgovarajuće vrste tla prodrijeti i do 140cm što je znatno više od ostalih sličnih biljaka. To je bio razlog što se konoplja sijala na iscrpljenim "zbijenim" tlima, kako bi ih se razrahlilo i pripremilo za sijanje zahtjevnijih biljaka poput žitarica. Konoplja se upotrebljavala i na područjima stepa ugroženim dezertifikacijom, kako bi se tlo ne samo razrahlilo nego i zasjenilo. Druge biljke bi se sijale tek nakon što bi konoplja poboljšala kvalitetu tla. Osim toga, konoplja iz zemlje izvlači teške metale i druge otrove.
Primjena konoplje
Konoplja je korištena prije najmanje 10.000 godina u Kini. Osim što im je njeno sjemenje davalo hranu, naučili su koristiti i gotovo neuništiva vlakna koja se dobiju iz stabljike.
Danas je poznata primjena konoplje u izradi preko 20.000 industrijskih proizvoda. Od konoplje se može dobivati papir, odjeća, boje, ljepilo, ulje, gorivo... pa sve do biorazgradive plastike i betona.
1. Papir
U 13. stoljeću preko Španjolske u Europu stiže još jedan način primjene konoplje - proizvodnja papira. U to vrijeme još nije bila svladana tehnologija proizvodnje papira od drveta. Na papiru od konoplje 1455. godine je tiskana prva knjiga - poznata Gutenbergova biblija, a Američka deklaracija o nezavisnosti iz 1776 godine očuvana je do danas jer je pisana na gotovo neuništivom papiru od konoplje. Osim što je papir od konoplje kvalitetniji, čvršći i trajniji, u konoplji ima više celuloze nego u drvetu čime je potrebno manje prerade i utroška kemikalija. Konoplja je biljka koja raste svake godine, a drvetu treba 20 ili više godina da naraste. Kada bi se konoplja posadila na zemlju s koje su do sada sasječene šume radi papira, nikada više ni jedno drvo ne bi morali sasjeći za papir.
2. Odjeća i tkanina
Konoplja se koristila za izradu užadi i jedara za brodove. Slabo je upijala vodu i nije trunila u kontaktu s vodom, što ju je činilo savršenom za taj posao. Zbog slabog upijanja, jedra od konoplje se ne bi natopila na kiši i prijetila slomom jarbola, što je bio slučaj s pamukom. Niti trunila u kontaktu s vodom što je bio slučaj s lanom. Kasnije je zamijenjena sintetikom. Odjeća od konoplje je bila kvalitetnija, izdržljivija, trajnija, jeftinija i otpornija na vatru. U vrijeme vijetnamskog rata, u americi su zakonom prisiljavali farmere da uzgajaju konoplju za potrebe američke vojske. Također, prve jeans traperice su bile napravljene od konoplje i očuvane su do dan danas.
3. Plastika
Henry Ford, poznati proizvođač automobila, napravio je karoseriju jednog od svojih ranijih modela auta od plastike napravljene od konoplje. Bila je duplo lakša od čelika, a nekoliko puta čvršća. Postoji snimka Henrya Forda kako čekićem lupa po takvom autu bez da ga oštečuje. Za konoplju je izjavio: "Zašto trošiti sirovine koje je planet stvarao stoljećima, kada sve to možemo imati u godišnjem urodu jedne biljke?"
4. Hrana
Sjemenke konoplje mogu biti vrlo ukusna, hranjiva i zdrava hrana. Sjeme konoplje sadrži velike količine proteina, antioksidanata i savršen omjer esencijalnih ulja omega 3 i omega 6, željeza i cinka; a ne sadrži psihoaktivni THC. Ulje konoplje i danas se koristi kao jedan od najzdravijih preparata za čišćenje organizma.
5. Gorivo
Dok danas skupocjeno plaćamo skupe naftne derivate kojih je ionako sve manje i manje, poznato je da od konoplje možemo dobiti etanolsko i dizelsko gorivo, koje ne zagađuje okoliš niti svojom preradom niti izgaranjem. Uz to iz jednog hektara uroda konoplje dobije se daleko više goriva nego od bilo koje druge biljke.
6. Medicina
Osim u industrijske svrhe, konoplja je poznata po svom ljekovitom djelovanju, pa tako uz njenu pomoć danas se liječi većina bolesti uključujući i one najsmrtonosnije poput karcinoma.
Više o primjeni konoplje možete pogledati u emisiji Na rubu znanosti - Priča o konoplji čiji je gost nedavno bio Rick Simpson.
Konoplja u EU i Hrvatskoj
Dok je Europska Unija otvorena i za medicinsku konoplju koja se uzgaja u strogo kontroliranim uvjetima, Hrvatska zaostaje i za osnovnim zakonima o industrijskoj konoplji. EU regulative podržavaju uzgoj i preradu industrijske konoplje do 0.2% THC-a, a Ministarstvo zdravlja u RH brani ikakvo prisutstvo tog elementa.
No, nije sve tako crno, od veljače ove godine su se neke stvari ipak promijenile pa se konoplja može koristiti kao hrana za čovjeka, a još od prije i kao hrana za životinje. Tihomir Jakovina je potpisao Pravilnik o uvjetima za uzgoj konoplje. U njemu, između ostalog, stoji: "U Republici Hrvatskoj dopušteno je uzgajati konoplju (Cannabis sativa L) u svrhu proizvodnje hrane i hrane za životinje". Pravilnikom se definira da je konoplju dopušteno uzgajati ako sadržaj THC u suhoj tvari biljke ne prelazi 0,2 posto. Konoplja se može uzgajati na temelju dozvole koju izdaje Ministarstvo poljoprivrede. Zahtjev za dobivanje dozvole pravna ili fizička osoba podnosi najkasnije do 31. svibnja tekuće godine. Pravilnikom je dopušteno saditi čak različite 43 sorte konoplje.
Više o uzgoju možete naći u našoj bazi biljnih vrsta i sorti: Konoplja
Pomaka oko konoplje u Hrvatskoj ima, ali to nije dovoljno, bar ne za neku veću primjenu poput proizvodnje papira, odjeće, plastike, goriva... Što vi mislite, treba li dodatno liberalizirati i legalizirati industrijsku konoplju u Hrvatskoj, kada znamo sve njene pozitivne strane?
Konoplja je poznata kao biljka za proizvodnju vlakana od prije oko 5 000 godina, a znatno kasnije kao ljekovita biljka za korištenje hašiša. Potječe iz srednje Azije. Nastala je od divlje konoplje koja je prevedena u kulturnu biljku. Ne ograničavaju ju klimatski uvjeti jer se izvanredno dobro prilagođava tlu i klimi mijenjanjem svojih morfoloških i fizioloških osobina.
Primjena konoplje
Konopljino se vlakno odlikuje velikom čvrstoćom, elastičnošću, dugotrajnošću i otpornošću na vodu, pa se upotrebljava za proizvodnju užadi, konopca, jedara, platna, izradu odjeće i obuće, cerada, šatora, ribarskih mreža, vatrogasnih cijevi i opreme, vreća, konjske sprežne opreme itd. Muške biljke imaju veći postotak vlakna i vlakno im je bolje kakvoće od vlakna ženskih biljaka. Nakon dobivanja vlakna ostaje drvenasti dio stabljike koji se koristi za izradu papira, celuloze, izolacijskog materijala te se upotrebljava i za ogrijev. Konopljino sjeme ima više od 30 % ulja, pa se od njega dobiva ulje, koje se može upotrebljavati u ljudskoj prehrani. Ulje je lako sušivo, pa se upotrebljava za proizvodnju boja i lakova, a sjeme se koristi za hranu peradi i ptica. Prirod sjemena može biti oko 1,5 – 2 t/ha.
Drvenasti dio stabljike konoplje iskorištava se za izradu papira (papir za cigarete, vrijednosnog papira, papira za Bibliju, masnog papira, posebnog papira za slikarstvo, izolacijske trake za električne kondenzatore, posebnog netkanog papira, papira za filtre, filtri za kavu i vrećice za čaj). Konopljina vlakna služe za izradu kočnog mehanizma i unutrašnjih obloga automobila.
Čajem od samljevenog sjemena nekad se liječila upala mokraćnih putova, a služio je i kao oblog pri ubodima i oteklinama. Njime su se liječile i bolesti poput upale krajnika, groznice, nesanice, bradavica i opadanja kose.
Jačina droge od konoplje (marihuana) uvjetovana je količinom THC-a koju sadržava. Što je više THC-a, to je droga opojnija i štetnija.
Morfološka svojstva
Korijenov sustav je vretenast i čini gustu podzemnu mrežu. Može prodirati u dubinu tla i do 2 m, a u širinu do 1,5 m. Od ukupne mase biljke, na korijen otpada 8 – 10 %, stoga on ima slabiju usisnu snagu. Korijen ženskih biljaka bolje je razvijen od korijena muških biljaka. To je zato što muške biljke ranije završavaju vegetaciju, a ženske biljke poslije oplodnje dohranjuju sjeme do njegova dozrijevanja, za što trebaju više hrane i vode, a to im osigurava jači korijenov sustav.
Stabljika je uspravna, u početku nježna i zeljasta, a kasnije očvrsne, tj. odrveni. Intezivne je zelene boje, pokrivena čekinjastim dlačicama koje kasnije otpadaju i ostavljaju vidljive ožiljke. Šuplja je, podijeljena na nodije (koljenca) i internodije (međukoljenca). Visina stabljike kreće se od 50 cm do 6 m, a ovisi o području uzgoja (na sjeveru je stabljika niska, a na jugu visoka), tipu tla, agrotehnici i uvjetima uzgoja. Stabljika muških biljaka nešto je viša od stabljike ženskih biljaka. Od ukupne mase biljke, ona obuhvaća oko 65 %. Debljina iznosi oko 6 – 8 mm, a sjemenska konoplja ima stabljiku debelu više centimetara.
Na svakon nodiju (koljencu) nalaze se dva nasuprotna lista, sve do gornje trećine biljke, odakle se počinju odvajati da bi u predjelu cvata bili gusto postavljeni.
Konoplja je dvodomna biljka, što znači da se muški cvjetovi nalaze na muškim, a ženski na ženskim biljkama. Cvjetovi su smješteni na vrhovima stabljike i bočnih grana, imaju dulje cvjetne peteljke, pa muške biljke imaju rahlije postavljene cvjetove u obliku grozda. Ženski cvjetovi nemaju peteljke, oni su sjedeći.
Plod je dvokrilni orašac, okruglasto-jajolikog oblika, spljošten. Površina mu je glatka i sjajna, a boja tamno zelena, smeđezelena, srebrnasto-siva s crnom primjesom. Masa 1 000 sjemenki iznosi oko 20 g, a hektolitarska težina oko 50 kg.
Vrste konoplje
Rod Cannabis ima dvije vrste:
Cannabis sativa – obična konoplja.
Cannabis indica – konoplja za proizvodnju hašiša.
U našim uvjetima uzgaja se obična konoplja koja se dijeli na europsku i istočno-azijsku. Podijeljena je prema geografskim tipovima koji su nastali pod utjecajem klimatskih uvjeta i tipa tla koji su mijenjali svojstva konoplje.
Agroekološki uvjeti
Temperatura
Minimalna temperatura klijanja iznosi 1 – 2 °C, a optimalna oko 30 °C. Pri temperaturi oko 7 do 9 °C sjeme puno brže niče. Optimalna temperatura za intezivan vegetativan rast iznosi oko 20 °C. Konoplja može izdržati niske temperature do -4 °C.
Voda
Ima velike potrebe za vodom. Najviše vode zahtjeva u razdoblju od oblikovanja pupova do cvatnje, u konoplje za vlakno, a do zriobe u konoplje za sjeme.
Svijetlost
Konoplja je biljka kratkog dana. Skraćivanjem dnevnog osvijetljenja ubrzava se razvoj biljke, smanjuje se njezina visina, a nastaju i promjene u građi i obliku lista. Pravilnom gustoćom sklopa i rasporedom biljaka osigurava se najbolje korištenje svjetlosti.
Tlo
Najbolja tla za uzgoj konoplje su černozemi, aluvijalna tla i livadske crnice. Koliko konoplja reagira na kakvoću tla vidi se po tome da će ona u malom prostoru, ako je tlo heterogeno (neujednačeno), znatno varirati u visini i ukupnom razvoju, pa se konoplja uzima kao kultura koja je pokazatelj plodnosti tla.
Agrotehnika
Plodored
Najbolje pretkulture za konoplju se okopavine gnojene stajskim gnojem (krumpir, šećerna repa), strne žitarice, kukuruz i zrnate mahunarke.
Obrada tla
Konoplja je jara kultura, pa se za nju tlo obrađuje po sustavu obrade tla za jare kulture. Iza ranih pretkultura ore se strnište na oko 10 cm dubine, zatim se u prvoj polovici kolovoza izvodi ljetno oranje na dubinu oko 20 cm. Preporučljivo je ravnanje površine. U jesen se obavlja duboko oranje (do dubine 40 cm). Poslije kasnijih pretkultura, izvodi se pliće oranje poslije skidanja određene kulture i u jesen duboko oranje. Na izlasku iz zime ili u rano proljeće, kad se tlo dovoljno prosuši treba drljačama se zatvora zimska brazda, a pred sjetvu sjetvospremačem priprema se tlo za sjetvu.
Gnojidba
Na osrednje plodnim tlima gnojidbom treba dati 150 kg/ha dušika, 120 kg/ha fosfora i 120 kg/ha kalija. Prihrana se može izbjeći jer konoplja ima kraću vegetaciju, pa se sva hraniva mogu aplicirati u dubokoj obradi i predsjetvenoj pripremi tla. Tada se daje nešto više dušika u osnovnoj obradi, a ostatak u pripremo tla za sjetvu. Dobro je koristiti i ureu jer ona ima dugo djelovanje i ne ispire se.
Sjetva
Sjeme konoplje ima za 20 – 30 % slabiju klijavost u polju nego to pokazuju laboratorijske analize klijavosti sjemena. Zato za sjetvu treba koristiti kvalitetno dorađeno i certificirano sjeme, a sjetvu obaviti pravodobno i u dobro pripremljeno tlo. Konoplja se sije u drugoj polovici ožujka i početkom travnja. Sije se sijačicama. Konoplja za vlakno sije se na međuredni razmak od 10 – 12 cm. Gustoća sklopa u sjetvi iznosi 250 – 300 klijavih zrna na 1 m2 da bi se u žetvi ostvario sklop od oko 150 – 200 biljaka/1 m2. Količina sjemena iznosi 60 – 70 kg/ha. Konoplja za proizvodnju sjemena sije se na međuredni razmak od oko 60 cm, a u redu oko 20 – 30 cm. Dubina sjetve iznosi 2 do 3 cm.
Njega usjeva
Ako se formira pokorica, potrebno ju je suzbiti laganim ili rotacijskim drljačama. U konoplji za vlakno ne treba suzbijati korove jer ona brzo raste i guši ih. U proizvodnji konoplje za sjeme 2/3 muških biljaka treba odstraniti kada se raspoznaju (kad im se razviju cvjetovi), a sve se odstranjuju nakon oplodnje. Ako se obavlja prihrana, onda se s njom počinje kada je biljka u fazi 3 para listova. Kultivacija se provodi pri uzgoju konoplje za sjeme i to nakon kiše, kada se tlo dovoljno prosuši.
Žetva
Problem u žetvi predstavlja dvodomnost jer se muške i ženske biljke nejednolično razvijaju i sazrijevaju. Muške biljke ranije sazrijevaju, pa se u kombiniranom uzgoju prvo one žanju. Sjemenska konoplja žanje se kada je najveći dio sjemena sazrio. Sjeme treba sušiti ispod 10 % vode. Konoplja za vlakno žanje se nakon oplodnje (prva polovica kolovoza). Žetva se obavlja specijalnim kosilicama li bočnim kosama. Stabljika se mora prosušiti, zatim se kupe i vežu u snopove (20-ak cm u promjeru) i ostavljaju na zraku i suncu da se potpuno osuše, nakon čega se odvoze u tvornicu na preradu.
Vlakno iz konoplje može se odvajati:
Fizički – od drvenastog dijela stabljike odvaja se vodenom parom ili kipućom vodom.
Mehanički – lomljenje stabljika i odvajanje vlakana specijalnim strojevima.
Kemijski – vlakno se odvaja pomoću lužine i kiseline.
Biološki – (močenje ili maceracija) Zasniva se na razgradnji pektinskih tvari koje povezuju vlakno uz drvenasti dio stabljike, pomoću mikoroorganizama. Može se obavljati u rosi (rošenje) u tekućim ili stajaćim vodama ili u posebno uređenim bazenima, gdje se može kontrolirati temperatura vode (20 – 30 °C) i procesi maceracije. Kada se stabljika potopi u vodu, bubre pektinske tvari, nastaju pukotine, pa voda prodire u njih i vlakna se odvajaju. Kad je postupak gotov, voda se ispušta, stabljika se pere i suši na zraku. Tako osušena stabljika na posebnim se strojevima prerađuje, odvaja se vlakno od drvenastog dijela, koji se u strojevima lomi i ispada. Odvojeno vlakno ide na daljnju preradu.
Izvor:
Prof.dr.sc. M. Gagro; Industrijsko i krmno bilje; Zagreb, 1998.
Znanje – portal za razvoj svjesti
Prof.dr.sc. J. Butorac; Predivo bilje; Zagreb, 2009.
Konoplja - Sorte (46)
Armanca
Asso
Beniko
Bialobrzeskie
Cannakomp
Carma
Carmagnola
Chamaeleon
Codimono
CS
Delta-405
Delta-llosa
Denise
Diana
Dioica 88
Epsilon 68
Fedora 17
Felina 32
Ferimon
Fibranova
Fibrimor
Fibrol
Finola
Flajšmanova
Futura 75
KC Dóra
Kompolti
Kompolti hibrid TC
Lipko
Lovrin 110
Monoica
Red petiole
Santhica 23
Santhica 27
Santhica 70
Silesia
Silvana
Szarvasi
Tiborszállási
Tisza
Tygra
Uniko B
Uso-31
Wielkopolskie
Wojko
Zenit
Tema: Konoplja (Cannabis Sativa L.) (Pročitano: 32259 puta)
