Organski - prirodni pesticidi

[tominic]

  Pozdrav svima! Molim Vas ako znate za neke prirodne pesticide - organske iz prirode da napišete nešto o njima i o biljkama za koje ih primjenjujete. Unaprijed hvala!

[m2]

http://hr.wikipedia.org/wiki/Dalmatinski_buhač

[kad budu gorjeli gradovi]

@tominic,


na temu org. pesticida trebalo bi uskoro da napišem jedan pamflet ili manju knjižicu, jer jako slabo ima literature na tu temu na našem jeziku (na engleskom ima jako puno, pa ako ga znate mogu vam poslati nešto od toga). o njima bih imao jako puno reći, ali to bi mi oduzelo puno vremena, evo vam za sada par osnovnih stvari a ako imate neki konkretan problem možete ga napisati... org. pesticidi se uglavnom prave od biljnog materijala, iz prostog razloga što većina biljaka u većoj ili manjoj mjeri sadrži materije koje imaju toksična ili repelentna svojstva prema insektima i ostalim nametnicima.
gore pomenuti buhač bio bi jedan od najčešće korišćenih biopesticida. buhač je biljka iz porodice asteraceae porijeklom sa ovih prostora, koristi se najmnaje 2500 god. i idealan je insekticid za većinu vrsta štetnih insekata (osim za neke tvrdokrilce npr. krompirova zlatica), nije toksičan za toplokrvne životinje i biorazgradiv je. buhač je inače po većini svojstava neuporedivo bolji od svih hemijskih preparata, ali je razlog zašto se on danas jako malo koristi je političke prirode, jer je hemijska industija uz pomoć lobiranja uspjela da potisne uzgoj buhača, naravno sve zarad profita. interesanan je podatak da je bivša jugoslavija do kraja '70-ih god. prošlog vijeka bila prva u svijetu po prozvodnji buhača (veći dio like i dalmacije je bio zasijan njim), a danas je to kenija. preparati od buhača spravljaju se mljevenjem sušenog cvijeta a poznati su pod nazivom piretrin.
mnoge druge biljke imaju slična svojstva (kopriva, hren, orah, paradajz, divlja trešnja sremza, indijsko drvo nim, bijeli luk...) a tu su i neki mineralni i preparati životinjskog porijekla...
na kraju moram reći i to da pored toga što je vjerovatno svaki organski baštovan došao u situaciju da želi da upotrijebi ove preparate, u permakulturi je cilj da hranu dobijemo sa što manje intervencija, imitirajući prirodne procese. ako posamtramo prirodu, vidjećemo da u njoj pesticidi uopšte nisu potrebni, ne postoje nametnici niti korov. nametnike stvaramo mi sami gomilanjem jedne iste vrste na velikoj površini tj. formiranjem monokulture, što izaziva i gomilanje "nametnika". takođe, u prirodi zbog mnogo većeg biodiverziteta nego što ga naša bašta ima, ti isti nametnici imaju mnogo manje šanse da prežive jer su i oni nekom hrana kao što su naši usjevi njima. znači materija kruži ciklično a ne u jednom pravcu kao kod nas. što više uspijemo imitirati prirodne uslove manje ćemo imati problema sa "nametnicima"...

[tominic]

Hvala Vam! Trenutno nema nikakvih problema, ali dobro je znati. Ove godine se pripremam uzgajati bez nikakvih kem dodataka i zaštita. Zanima me jos dali postoji kakva literatura ili da vi napisete nesto o tome. Znači kombinacija povrća sa nekim određenim biljkama ili drugim vrstama povrća tako da se privlače insekti koji ih štite?Shvatio sam da nema nista od toga kada je puno toga nabacano. Nov sam u tome tako da ako imate sta saljite!! Zahvaljujem se puno!

[kad budu gorjeli gradovi]

org. pesticidi su samo dio biološke zaštite voća i povrća, tu su i mehaničke metode, zatim združena sjetva kultura koje jedna drugoj odbijaju nametnike, postoje i biljke koje privlače insekte-predatore, o svemu ovome imam jako puno literature koju ću vam poslati samo treba da se javite na mejl...

[Vrtlarica]

na kraju moram reći i to da pored toga što je vjerovatno svaki organski baštovan došao u situaciju da želi da upotrijebi ove preparate, u permakulturi je cilj da hranu dobijemo sa što manje intervencija, imitirajući prirodne procese. ako posamtramo prirodu, vidjećemo da u njoj pesticidi uopšte nisu potrebni, ne postoje nametnici niti korov. nametnike stvaramo mi sami gomilanjem jedne iste vrste na velikoj površini tj. formiranjem monokulture, što izaziva i gomilanje "nametnika". takođe, u prirodi zbog mnogo većeg biodiverziteta nego što ga naša bašta ima, ti isti nametnici imaju mnogo manje šanse da prežive jer su i oni nekom hrana kao što su naši usjevi njima. znači materija kruži ciklično a ne u jednom pravcu kao kod nas. što više uspijemo imitirati prirodne uslove manje ćemo imati problema sa "nametnicima"...

Morala sam ovo citirati jer mi se jaaako sviđa  , upravo tako i ja razmišljam i pokušavam uzgajati sve bez puno intervencija

[Fliper 777]

Ja sam "ovisnik" o koprivi i kao insekticidu i kao đubrivu.

[Dzionik]

U literaturi može da se nadje i pelin (artemisia) kao dobar organski insekticid ali do sada samo na jednom mestu se pominje tuja kao insekticid koji im isto jedinjenje tujon ali u mnogo većoj količini. Radi se prosti čaj, prelivanje vrelom vodom.
Ovo pominjem samo zato što sve ove alternative do sad pominjane blago do JAKO smrdljive, dok čaj od tuje miriše božanstveno.....

Nekad sam se zamlaćivao mućkanjem kojekakvih špecija, danas više volim da posmatram šta će se desiti dalje....

[kad budu gorjeli gradovi]

tačno je to za pelin ali tuju ne bih preporučio, jer je tujon dosta otrovan i za ljude, ili bi barem provjerio kolike su mu rezidualne vrijenosti...

[Dzionik]

Pa kad je mogao Lotrek onoliko da šika Apsint....:-)
U prvu si treba oprati ili ostaviti vremena da kiša ispere tujon.

[andjelkoasa]

Kojim insektima bi mogao smetati pelin?
Imam stabljiku u vrtu i cijelu zimu su na njemu rasle lisne uši. Nije im uopće smetao a ni hladnoća ih nije ometala.

[kad budu gorjeli gradovi]

lisne uši su jako osjetljive na hladnoću i ne znam stvarno kako bi mogle boravit preko zime na otvorenom. osim ako možda ne živite u africi. takođe jedna je stvar boravit na listu neke biljke a skroz druga biti poprskan njenim ekstraktom. pelin je definitivno toksičan za insekte i nikad nisam vidio da ga nešto jede. ja pijem čaj od pelina i moram stavit maksimalno 2-3 lista u protivnom me zaboli stomak.

[DavorD]

Moj vrt je tek u drugoj sezoni, pa nije ni približno uspostavljena neki red/ravnoteža i imam trenutno prilične probleme s raznim sitnim životinjicama. Praktički preko noći su mi pojeli brokolu, salatu, zelje, vidim da im odgovara i rajčica... niknuli su suncokreti i to su već počeli grickati, isto tako krastavce, papriku... uglavnom skoro sve mi tamane. Primjetio sam dvije vrste kukaca kojih ima u izobilju, a pojma nemam o tome pa vas molim ako mi možete pomoći u identifikaciji dotičnih i savjetima kako ih se riješiti. Hvala unaprijed!

[khan]

ono prvo je poljski šturak, i mislim da nije neka velika štetočina, kod mene ih je hrpa a nisam primietio da nešto grickaju. a ovu srugu bubu znam, al nemam pojma je li štetna.

[kad budu gorjeli gradovi]

ovo prvo izgleda kao nešto iz familije gryllotalpidae, hrane se korijenjem raznih biljaka kao i raznim drugim insektima, neki glistama, znači štetočine uglavnom, nema nekog efikasnog načina suzbijanja jer su uglavnom pod zemljom, probaj sipat vodu sa rastvorom sapuna u njihove rupe...
ovo drugo izgleda kao svitac, ako jeste ne vidim problem čak naprotiv njihove larve uglavnom parazitiraju na puževima tak da spadaju u korisne insekte...