Čim prije posaditi voćke?

[Nikola]

Više sam puta čuo frazu "Najbolje vrijeme za sadnju drveća je bilo prije 20 godina. Drugo najbolje vrijeme je sada." Također, kad nisam ništa znao, savjetovali su mi da bar posadim voćke, pa dok ja smišljam što dalje, one rastu, jer im treba puno vremena da počnu rađati.

Paaa, i nije to baš tako. Možda je ako imate sreću sa lokacijom, recimo plodna zemlja, zaštićeno od vjetra, divljači... Ali posaditi bilo kad, bilo gdje, mogli bi proći kao ja. Ovako izgleda jabuka poađena prije dvije godine:


Samo da kažem kako sadnica, kad je kupljena, bila je veća od ovoga. Ovako mi izgledaju gotovo sve sadnice na toj livadi. Da sam dvije godine radio na poboljšanju uvjeta, pa tek onda posadio tu istu sadnicu, istog trena bi ona bila veća, a imala bi puno bolje početne uvjete

U isto vrijeme kad i ova gore, uz rub livade su posađene druge jabuke i kruške. Tu je živica od lijeske, i bilo mi je malo "sumnjivo" posaditi mladu voćku uz tako robustnu živicu:


Ali uopće ne izgledaju loše, ovako sve tri ili četiri izgledaju koje su uz živicu:


U mom prvom šumskom vrtu, koji je dvije godine pod debelim malčem, i zaštićen od vjetra ali i dosta zasjenjen, jabuka izgleda ovako:


Sve tri su posađene isti dan, udaljenost im nije veća od 50m, samo su im uvjeti bitno različiti. Zato bih rekao, da, čim prije posaditi voćke, ali samo ako za njih postoje uvjeti.

[kad budu gorjeli gradovi]

nije svaka jabuka ista. ove nove sorte naravno da nemaju šansu u toj tvojoj divljini. biraj što starije sorte. pogledaj okolo koje voće raste pa sadi to isto.
one pored šume nemaju baš dovoljno svetlosti al ok preživjeće, samo će im to usporiti rast.
kod tebe je mislim zemljište najveći problem. mislim da je previše kiselo, ili mu fali neki mineral. uradi analizu zemljišta, nije baš jeftina ali puno će ti značiti.

[Nikola]

Sve su stare sorte, na podlozi divlje jabuke.

[Nikola]

E da, nešto sigurno ne valja sa tlom, ali i vjetar je problem. Razmak između prve dvije jabuke je možda 15m, na oko, tlo je identično. Sve uz živicu dobro rastu, sve na otvorenom slabo rastu. Mislim da je ovdje baš vjetar najznačajniji faktor.

Tlo je lužnato (bazno) po svim indikatorima, u okolici samoniklo rastu uglavnom biljke koje ga toleriraju. Mislim da s debelim malčiranjem i drugim oblicima dovlačenja organskog materijala popravljam sliku tla. Ideja mi je ubuduće oponašati prirodnu sukcesiju šume, dozvoliti da rastu grmovi koji toleriraju moje uvjete, u njihovoj zaštiti onda saditi voćke. Kasnije naravno posjeći sve što mi ne treba.

[kad budu gorjeli gradovi]

da jabuke su osjetljive na vjetar, al mislim da su ove uz šumu u boljem stanju nego ove na otovrenom jer je uz šumu toplije, griju ih druge biljke, a na otovrenom je zimi jako hladno što je bio prevelik šok za mladu biljku pa joj je jako teško da se oporavi.
ne zaboravi da si u specifičnom položaju, ima uticaja i planinske i kontinentalne i mediteranske klime.

[Nikola]

Za pokus, napravio ovakav kavez oko voćke, pa da vidim mijenja li to brzinu napredovanja u odnosu na nezaštićene.

Ako se pokaže korisnim, ovo je jako jednostavno i jeftino napraviti, par štapova i plastična folija za zamatanje hrane.

[zemljak]

vjerojatno si pazio na erodinamiku, tj. da špic okreneš prema problematičnom vjetru.. ali samo da spomenem zbog potencijalnih kopirača ideje;)

[Nikola]

Pa dobro sad, ne očekujem da će ostati stajati nakon kakvog jačeg nevremena, možda i poleti kao zmaj Stabilnije bi bilo da sam mu noge raširio, vrhove stisnuo, kao piramidu, ali ovo je bilo prvo što mi je palo na pamet.

[m2]

The Man of a Thousand Trees

[Nikola]

Onaj gore prikazani kavez za voćku, izgleda daje dobre rezultate. Ne kažem da voćka dobro napreduje, ali sad kako je zahladilo, počelo puhati, na svim voćkama koje su bile podjednako slabašne kao ova, lišće se suši, što je višlje to je pojava izraženija. Ova ovdje zamotana, ne pokazuje ništa slično, lišće je zeleno kao u proljeće. Očito nije vjetar jedino što joj smeta, jer i dalje ne napreduje baš nešto, izgleda gotovo isto kao na onoj slici, ali se barem ne suši, kao susjedne.

[Nikola]

Ova zamotana voćka se ponaša drugačije od drugih, nezamotanih. Sve voćke su mi izgubile lišće, osim ove zamotane. Ova je još zelena. Ah, a baš mi je ona tu gdje će se kopati kad krene gradnja. Danas sam joj poskidao lišće i presadio. Iznenadio sam se da korijen nije ništa narastao od kad sam ju posadio. Izgleda da nisam baš neki uspješni voćar.

Na drugom mjestu imam par voćaka posađenih, i tu jako dobro uspjevaju, ona najveća na početku ovog topica je jedna od njih. Sad sam ovu slabašnu presadio tamo, a morati ću uskoro shvatiti što je najveći problem. Jel vjetar, loše tlo, štetočine ili nešto drugo.

[dr.jare]

Nikola da ne ispadne da te baksuziram ali male su sanse da se vocka prmi kada se po drugi put presadi... obavezno je na prolece zasenci kad krenu prve vrucine... jedan od razloga sto je koren mirovao je taj da rupa prilikom sadnje treba da bude dosta veca od korena koji se u nju polaze jer se tim kopanjem zemlja rastrese i drugi je manjkavost prirodnog djubriva (stajacko djubrivo ili humus) koji stimulise rast korena a samim tim i celu biljku.

[Nikola]

Hvala dr.jare, znao sam i tada kako otprilike ide standardna sadnja voćki, samo nisam poštivao proceduru. Čitao sam razne komentare gdje ljudi naprave drugačije pa je isto u redu, a kako je kod mene teško kopati, a voćaka bilo puno, preskočio sam očito neke važne korake.

Ipak, ni tu se sigurno ne radi isključivo o greškama kod sadnje, jer sam isti dan posadio voćke na drugom mjestu, a na isti način. Ove druge se dosta dobro razvijaju. Nadam se da će druge godine biti puno više vremena da se posvetim ovim voćkama, ili da sve povadim i posadim druge. Samo onda radije manji broj, uz više pažnje, pa svake godine dodavati nove.

[dr.jare]

U pravu si Nikola da se nekada sve uradi savrseno a da izostane rezultat i obrnuto uradi se povrsno a sve ide najbolje... za sadnju utice mnogo faktora: stanje biljke, polozaj sadnice (hladovina ili sunce... vetrovito ili zaklonjeno), dovoljno vlage tokom leta (ne previse), djubrenje prirodnim djubrivima (ona daju biljci sve neophodne sastojke za razliku od vestackih)...