Proljeće u vrtu

[Nikola]

Stari komad vrta koji sam u proljeće prošao vilama i posadio krumpir. Uz krumpir je posijana salata kao pokrovni usjev, to mi je pokus za ovu godinu.

Vrt sada širim tako što okolne livade pokrivam agrotekstilom. Dosta je učinkovit u gušenju trave, ali ipak ostaju neki višegodišnji korovi, veliko korijenje u zemlji, i zbog izobilja kiše je zemlja dosta zbijena. Tako da nakon otkrivanja i to malo razrahlim pa sadim još krumpira.

[Goco]

Nekako ne mogu da prelomim  sa tom plastikom za pokrivanje. Imam fobiju od nje ali da je korisna jeste.

[Nikola]

Nekako ne mogu da prelomim  sa tom plastikom za pokrivanje. Imam fobiju od nje ali da je korisna jeste.

Ni meni se ne sviđa, tražim načine da je izbjegnem. Istodobno prakticiram sve meni poznate metode okretanja livade u vrt i za plastiku nisam još našao adekvatnu alternativu. Na primjer:

1. Parcelu preorem, usitnim motokultivatorom, i imam vrt bez korova, ali nakon 2-3 tjedna sve je opet puno korova. I pored toga sam napravio masakr u zemlji.
2. Pokrijem livadu drvenom sječkom, potrebno je bar 20-30cm debljine. U to ne mogu saditi ništa sitno, a ako je tanji sloj onda korov probija. I koliko mi treba sječke za 100-200 m2 vrta? Koliko šume moram raskrčiti da ju proizvedem?
3. Karton + sijeno su OK kombinacija, ali kratko traju. Ako karton nije dobro pokriven, odnese ga vjetar. Čime da pokrijem 100 m2 kartona? Treba mi sijeno sa 500-600 m2 livade, mnogo posla za to prenijeti, i mnogo vožnje (obilaženja supermarketa) da dobijem 100 m2 kartona. Mnogo posla da poskidam ljepljive trake, i opet postoji neka skepsa prema kemikalijama u kartonu.
4. Organski malč je skup. Postoje prekrivači od kukuruzovine ili čega već, sve prirodno, i razgradi se nakon godinu-dvije na tlu. Mislim da bih samo za taj malč trebao raditi kada bih ga koristio.
5. Samo sijeno bez kartona ili nečega sličnog mi je dalo najbolje rezultate, ali je primjenjivo samo za vrlo male površine. I cijelo ljeto radim na košenju livade i prenošenju sijena 100 metara dalje. Za vrt od 100 m2 mi treba barem 1000-1500 m2 livade.
6. Slamu koju bih kupio, u balama, to nisam još koristio. Problem su kemikalije, herbicidi.
7. Plastične folije i tkanine ostavljaju mikroplastiku u tlu, ne hrane tlo, i vidi se da je nakon otkrivanja tlo jako zbijeno. Mnogo više nego ono pokriveno samo sijenom, ali jednako zbijeno kao ono pokriveno kartonom, lišćem i drvenom sječkom.

Moji eksperimenti idu u smjeru da tlo ne prekrivam, nego na njemu uzgajam malč, tj. pokrovne usjeve. Krumpir sa salatom koju kosim kosilicom za travu je prvi pokušaj takve metode borbe protiv korova. Kasnije ću tu zasijati raž, uzgajati do sljedećeg proljeća, pa ako to bude uspješno onda sljedeće godine ide krumpir upravo pod malč od raži. Ali opet mi nedostaje prvi korak, što napraviti kada raste baš mješovita livada? Ima tu raznih trava (npr. pirika), djetelina, grahorica, koprive, slaka, raznog snažnijeg korova koji podiže i ceradu u zrak itd. Za sad mi se čini optimalno da pokrijem plastikom, držim tako par mjeseci, otkrijem i onda krenem sa izmjenom kultura koje neće dozvoliti da se korov opet vrati. Ali i za to treba mnogo iskustva, nije sve baš kao u knjigama, barem kod mene nije.

[Nikola]

Eh, i da ne zaboravim napisati, posijao sam grah na ovoj površini koja je prethodno bila pokrivena plastikom. Površina je 2m x 15m. Grah sam sijao u "kućice", svakih pola metra motikom iskopao jamicu i ubacio unutra 5-6 sjemena. Prvi put uzgajam grah na većoj površini, ranije sam samo nešto eksperimentirao bez većeg uspjeha. Kako sam u prethodnom postu napisao, tlo je dosta zbijeno, morao sam dobro udarati motikom da napravim rupe za sadnju. Ne znam kako inače grah podnosi zbijeno tlo, ali nisam htio nikakvu dodatnu kultivaciju. Vidjet ćemo. Ima dosta kanala od miševa, rovki ili krtica, ne znam sad ocijeniti. Ali uselila se u vrt i jedna ogromna zmija pa vjerujem da glodavci neće još dugo kolo voditi.

[fazy]

Kako si uspio tako uredno završiti krajeve folije, da se ne vide krajevi,  niti je na krajevima nanešena zemlja, nego sve izgleda kao da je folija na krajevima presavinuta!?
Nigdje nisam vidio tako uredno postavljenu foliju, agrotekstila.
Ovu koju si Ti koristio Nikola, nije "obična" PVC folija!?

[Nikola]

Koristio sam ovaj agrotekstil:
https://plantus-project.hr/page30.html

Postavio sam ga tako što sam ravnom lopatom (kao na slici) zasjekao travnjak i onda u rez ugurao rub tekstila. Nakon toga cipelom malo nagazio na taj rez da se zatvori i "zagrize" rub tekstila. Tekstil je uguran u zemlju cca 5-10cm.

Izgleda urednije nego da sam na njega nabacao gomilu stvari, a moram nekako osigurati da mi vjetar ne odnese.

[Harp]

Stari komad vrta koji sam u proljeće prošao vilama i posadio krumpir. Uz krumpir je posijana salata kao pokrovni usjev, to mi je pokus za ovu godinu.

Jel inace sadis tako gusto krumpir, to je cca svaki pedalj, kakav rezultat bude?
Za salatu, bar dolje u primorju, ode odmah u cvijet bez razvijanja ijednog krupnijeg lista... njoj gode hladnije temperature, zanima me kako ce kod tebe u planini biti...

[Nikola]

Jel inace sadis tako gusto krumpir, to je cca svaki pedalj, kakav rezultat bude?
Za salatu, bar dolje u primorju, ode odmah u cvijet bez razvijanja ijednog krupnijeg lista... njoj gode hladnije temperature, zanima me kako ce kod tebe u planini biti...

Ranije sam sadio krumpir na većem razmaku (30 cm) u redu, a redove dosta blizu jedan drugom, cca 45-50 cm razmaka.

Sada želim kositi između redova (bez okopavanja i nagrtanja) pa sam razmak među redovima povećao na 75 cm, ali sam u redu sadio malo gušće, na 20 cm. Prvi put tako radim pa ne znam je li dobro ili nije.

Salatu ću kositi pa ne može rasti u visinu. Kako će to izgledati, ne znam, ali zanima me dovoljno da probam. Ne znam hoće li preživjeti ova na koju stanem, i kako će opstati ova koja je pod kišobranom od krumpira. Čitam da salati tijekom ljeta odgovara sjena, a kod mene su noći uvijek malo hladne i vlažne. Pa možda joj bude ok.

[Harp]

Imam samoniklu jagodu uz zidic i izmedju betonske ploce, cca 40cm x 1.2m. Vrlo brzo se razrasla i dobro pokriva zemlju. Vrijeze uvijek pokupim i pomaknem prema mjestu koje je najslabije pokriveno. Treba je brati svaki drugi dan po malo jer nejednolicno dozrijeva.

[Nikola]

"Korov" među krumpirom redovito kosim, bez okopavanja i nagrtanja. Prije nego pokosim, sve izgleda kao posve obična livada. Salata koju sam sijao je niknula negdje bolje, negdje vrlo slabo. Koristio sam staro sjeme koje mi obično ostane, pa možda je u nekim vrećicama bilo previše staro. Ipak, povod za eksperiment sa salatom je bila divlja salata koja je tu samonikla, pa mislim da mi sada među krumpirom negdje raste dominantno divlja, a negdje domaća (zelena) salata. Sviđa mi se jedna i druga, jer čim malo naraste, dobro prekriva tlo, a kada se pokosi, kao da je nema, tj. nije kao travnjak, djetelina i sl. Zemlja pod salatom mi se čini prilično rahla, iako hodam tuda dosta često.

Još jedna prednost je što kad lije kiša kao luda, ja mogu u kabanici i kućnim papučama ući u krumpirište. Teško da bih mogao tamo gdje je sve uzorno okopano.

Krumpir sam sadio u dva navrata, na dva različito pripremljena zemljišta. Prvo, tamo gdje se i inače sadio, samo sam porezao korov i tlo razrahlio vilama, i onda sadio u jarke koje sam povukao motikom. Zatvorio jarke (brazde) pa cijelu površinu zasijao salatom (koja se i nije baš nešto primila). Uz to izvorno krumpirište je livada koju sam prekrio plastikom (agrotekstil) i držao pokrivenim 2 mjeseca. Onda sam otkrio plastiku, opet vilama prozračio pa sadio krumpir u jamice koje sam radio prstima (bez motike). Krumpir je isti, iz iste kašete, jedino što je jedan posađen čim je krenuo klijati, a ostatak je stajao par tjedana u podrumu. U podrumu je još dosta isklijao, pa je tako sa dugim klicama sađen pored ovog prvog. Na ovaj drugi dio nisam sijao salatu jer želim pratiti razliku.

Znači, sad imam dvije površine, jedna uz drugu, i na oko, ovaj koji je kasnije sađen izgleda dosta bolje. Lišće je zelenije, šire, bez neke gljivične bolesti koja je zahvatila prvu površinu. Koje su sve razlike površine 1 i 2?

1. Staro krumpirište koje je zapušteno na dvije godine, pa onda korov samo porezan oštrom motikom
2. Livada na kojoj nikad nije ništa osim trave i koprive raslo

1. Kultivirano vilama za prozračivanje, pa sve pognojeno sa par vreća konjskog gnoja
2. Livada prekrivena plastikom, otkrivena i prozračena vilama, ali nije gnojeno ničim

1. Krumpir sađen motikom, tj. iskopane brazde, pobacani krumpiri u brazde, zagrnuto i poravnata površina
2. Krumpir sađen prstima - 2-3 prsta jedne ruke ubodem u zemlju, povučem zemlju, u rupu ubacim gomolj drugom rukom i prstima samo zatvorim rupu

1. Među krumpirom rastu "pokrovni usjevi" u obliku raznih salata (lactuca...)
2. Među krumpirom za sad ne raste ništa, ali počinje se javljati korov

Zanimljivo je da na prvoj površini (zasijanom salatom) prvi red krumpira izgleda mnogo bolje od ostatka. To je red do živice uz koji je također bila plastika. Moglo bi se zaključiti da uz taj prvi red ima manje korova pa raste bolje. Ali i zadnji red (nasuprot ovom uz živicu) je također bio uz plastiku, pa izgleda najlošije u cijelom krumpirištu. Moglo bi se zaključiti da je blizina živice od lijeske i kopriva koja je tu rasla nekako obogatila tlo, ali cijela površina 2 koja nije uz lijesku niti koprivu niti je gnojena izgleda podjednako dobro kao taj prvi red sa površine 1.

Dvije su stvari zajedničke prvom redu površine 1 i cijeloj površini 2:
 - sađeno je prstima u male rupice
 - ranije je tu rasla trava

Da objasnim, prvi red površine 1 nije ranije mogao biti kultiviran jer se tu traktorom ne može proći zbog neke voćke i grmlja. Kada sam se odlučio na no-dig eksperiment, skužio sam da mogu vrt proširiti još malo prema živici, ali sad je tu rasla gusta trava. Oštrom motikom sam odrezao busene trave, korijenje ostavio u tlu, a travu bacio dalje (u kompostište). Znači, prvi red površine 1 raste na sličnoj podlozi kao cijela površina 2, jedino što se trave nisam riješio plastikom nego motikom.

[Nikola]

Kao dokazni materijal, prilažem još dvije fotke 

[TB]

super, baš me zanimaju rezultati experimenta

[andjelkoasa]

Džungla, v0.2

Kalendarski je još proljeće pa eto:

Sredinom svibnja krenuo sam sa postavljanjem plastenika. Kupljen je na bespućima interneta još prošle godine ali stalno me nešto ometalo da ga postavim.
Uglavnom, cijevi od kojih je konstrukcija nisu nešto posebno debele ali za 200 eur je odličan. 2,5x4x2m.
Kako je kiša padala skoro svaki dan koristio sam prilike kada se vrt malo ocijedio da ga postavim.
Imao sam i problem sa dvorištem koje baš nije 'pod vagu' pa sam prvo morao iznivelirati teren.

Osnovna konstrukcija


Dodao sam 'reciklirana' ojačanja.
Zelene cijevi sam dobio od susjeda kada su im ostale od uređenja kuće a uzdužne ravne su od onih vrtnih paviljona koje su bile na reciklažnom.


Dodao sam privremeno i jedan DIY stup, za svaki slučaj. U tom srednjem redu je u planu jedna stalaža do gore na kojoj bi se mogao uzgajati rasad a ispod u gredici bi bilo nisko bilje.
Dodao sam i cijev za navodnjavanje u srednju gredicu jer su papričice 'žedne'


Trenutno su u sredini ljute papričice, cikla i raštika a u vanjske dvije su paradajzi, bosiljak, malo presađane salate i čekaju se sadnice dinje.
Večina biljaka je dobro malčirana a dodavat ću kako će biljke rasti kako bi im bilo ugodnije.

[Nikola]

Je li to gore mrežica za sjenu? Koliko %?

[andjelkoasa]

Nije zasjena. To je u foliji, nešto kao armatura.
Zasjenu ću valjda uspjeti postaviti uskoro, trenutno su samo stranice podignute do prve prečke da ima više zraka unutra.