Slak (convolvulus arvensis)

[Nikola]

Slak mi je preuzeo polje s kukuruzom. Dobro, nije baš polje, nego par gredica, i nalaze se tik uz gredice sa krumpirom. Kod krumpira, nema ni jedne biljke slaka, dok su kod kukuruza gotovo potpuno prekrile tlo.

Jedina razlika u tretmanu, koja je možda mogla ovo uzrokovati, je što sam kukuruz puno kasnije malčirao nego krumpir. Razlika je možda 2-3 tjedna.

Sad imam kukuruz od nekih pola metra, između kojeg raste rajčica od nekih 15-20cm visine, sve između njih je dobro malčirano sijenom, a kroz sijeno je izrastao slak koji je gredice jako lijepo zazelenio

Mislim da je dosta (uzaludnog) posla da idem čupati taj slak, ako nema od njega neke ozbiljnije štete? Meni ne smeta ovako vizualno, samo nemam nikakvog iskustva s ovim korovom, ne znam hoće li se toliko zamotati recimo na rajčicu da joj onemogući rast?

Inače, slak ima strašno dug korijen, što zna svatko tko ga je pokušao iščupati, pa možda i nije loša biljka za neku polikulturu? Očito povlači vlagu i hranjiva iz dubljih slojeva tla, što dosta vrtnih biljaka ne može, kako ovo iskoristiti u vrtu? Redovito ga kositi i ostavljati kao malč?

[kad budu gorjeli gradovi]

da slak je jedan od korova koji se probija kroz malč. mislim da ne predstavlja neki veliki problem s obzirom da nema veliku zelenu masu. jedino pazi da se ne penje na biljke. po ovakvim vrućinama bolje je ostavljati te manje korove između povrća jer ga oni štite od gubitka vlage pogotovo ti koji prekrivaju tlo.

[Vrtlarica]

Slak je, po mom iskustvu, neuništiv    Uvijek nađe put kroz malč i ma koliko ga uništavaš on uvijek raste.
Bolje ga je čupati ili požeti, nego kopati, jer se kopanjem korijen usitni i svaki taj komadić ponovo potjera, tako da se samo širi.
Ja ga samo otkinem pri zemlji, kod biljke koju opleće i ostavim da se nadzemni dio osuši, tako mi se čini najbolje jer onda ne može napraviti puno štete. Kukuruz je velik i snažan pa mislim da mu neće smetati, ali ako nije jako gusto posađen možda bi bilo dobro podsjeći slak ili ga požeti da se ne osjemeni.

[Harp]

Nikola, ako ikako mozes, 'sredi ga' dok jos nije prekrio vecu povrsinu. kako - ne znam, imam isti problem, raste mi svuda po vrtu, jer se prije nije vodila briga o tome. Jel netko probao crnu malc foliju?
Meni je poceo predstavljati problem, jer se penje i omotava biljke koje sam pustio za sjeme, npr korijander, kadulja, trputac... i potpuno ga zamota srusi na zemlju i onemoguci rast.
Ako ti je do pokrivanja povrsine zelenilom, posadi bar metvicu (mentu). To je isto opaki korov, ali za razliku od slaka, relativno lako ga se moze iskorijeniti, jer ima razgranat korijen decimetar ispod povrsine zemlje u vrijezama, koji se iza rahljanja zemlje moze pazljivo izvuci. Uz to imas caj bez odrzavanja. Ili sirokolisni trputac dobro pokriva, a ne radi stetu korijenom, ima slicni slabi korijen kao i luk.
Slak ima duboki korijen a tanak, tako da puca, i vrlo brzo cvijeta, vjerujem da od svake sjemenke nice novi slak, jer su se kod mene unazad par godina strasno prosirili.

Slakove sam na jednom djelu motikom odsjekao do povrsine zemlje, i vec dva dan iza je bio visok desetak cm... Ne kopa mi se bas u dubinu, i ne znam ima li smisla.

[khan]

slak je jeziv. probija i kroz dva sloja kartona. ja se nadam, pošto imam malu površinu, da ću ga istrijebiti ako ga dvije-tri godine spriječim da cvjeta, pa ove starije biljke izumru. ove mi godine još nije procvjetao, stalno ih kidam. ali užasan je.

[kad budu gorjeli gradovi]

ja nikad nisam imao nekih posebnih problema sa njim. nije on tako opasan kao uostalom ni jedan korov ili štetočina ako se malo upoznate s njom. za slak ne znam puno detalja al mislim da iz nekog razloga može rast samo na zbijenom i glinovitom tlu. ja kad bi imao toliko problema sa njim kao što neki od vas opisuju, na jesen bi na taj dio bašte stavio deblji sloj malča + karton, ili oranje+frezanje. iduće godine bi posadio krompir koji u principu radi isto što i freza - rastresa tlo. neka visoka a gusta kultura bi ga takođe mogla iskorijeniti - konoplja, sirak, čičoka, proso, heljda...

[Vrtlarica]

Oranjem, a još više frezanjem bi ga samo još više raširio, jer ga naprosto tako ne možeš uništiti. U našem vrtu je debeli sloj sijena svake godine, tamo gdje sadim krumpir najdeblji i svejedno slak raste. Prošle godine u krumpiru nije bilo nikakvog drugog korova osim slaka, dvaput sam ga čupala i to po suhim i vrućim danima samo da se što više tog korijenja osuši.

[kad budu gorjeli gradovi]

kasno jesenje oranje bi ga sigurno uništilo. novembar recimo. tad se i inače ore jer mraz usitnjava zemlju a korijenje korova koje je dospjelo na površinu izmrzne. ja sam protiv oranja i skoro nikad ga ne preporučujem ali ako vam je slak il nešto drugo toliko veliki problem bolje i preorati nego se mučiti posle.

poenta sa korovima je istrijebiti ih u potpunosti, i nikad im više ne dopustiti da puste toliko duboko korijenje da ih ne možete jednim potzom iščupati.

[Dzionik]

Ne verujem da postoji uopšte pouzdan način da se uništi slak. Ja se godinama već borim ali njega ima sve više. Par saznanja do kojih sam došao jesu da voli malč i da ga nijedan malč neće sprečiti da raste. U stanju je da putuje po nekoliko metara ispod malča dok ne nadje otvor gde će se probiti. Na koji način crpe energiju u potpunom mraku da stvori toliku masu potpuno albino žilica je velika 'misterija života'. Ta energija je ujedno i najveći problem, rekao bi da redovno čupanje oslabi biljku i na kraju ubije, ali to ovde ne važi.
Koren sam nalazio na dubini od 60 cm i potpuno je drvenast i debeo tako da oranje tu ne bi pomoglo. U stanju je da zadavi svaku biljku, čak sam vidjao koru na mladom voću koja je duboko usečena ispod vitica slaka. Druga strategija mu je da sruši biljku na zemlju i prekrije je, što radi paradajzu jako uspešno.
Nemam rešenje za ovu biljku osim komposta ali njega na žalost nemam dovoljno za sve leje u bašti.

[prvivozac]

Ove godine ga imam nekoliko puta više nego zadnjih godina. Koliko sam mogao, čupao sam. Nema pomoći, nego čupat, čupat. Jedan agronom mi je rekao da za nejga još niej nađen lijek, i da korijen zan biti abnormalno dubok (mislim da se govori o metrima). Samo treba pazit, kako su i prije napisali, da se ne freza jer se tako razmnožava.
Tako je agresivan da je u stanju za sat vremena napraviti puni krug u potrazi za nečim da se nakači.
Meni je ubio jednu granu bazge. I također, da, obožava malč. malo pomaže malčiranje papirom, ali čim se papir raspadne, eto njega.

[Nikola]

Kod mene je ovakav slučaj sa slakom. Gdje trava dobro raste, tu nema slaka. Kad u ovo vrijeme trava posustane zbog suše, pojavi se slak. U vrtu, pogotovo malčiranom, trava nema puno šanse, ali zato slak caruje. Možda je u tome dio rješenja? Ili su moja opažanja puka slučajnost?

Koliko se sjećam, malčem sam livadu pretvorio u vrt, i prve godine nije bilo slaka. Nije ni druge, ali na kraju druge gotovo da i nije ostalo ništa malča. Onda me dočekalo proljeće bez malča, koji sam nadomjestio tek u ljeto kad sam pokosi livadu. Znači imao sam period sa golom zemljom u vrtu, i baš se u to vrijeme pojavio slak. Sad malčiranje ne pomaže, vjerojatno mu samo godi.

Moja pretpostavka, ako vrt kojeg je ugušio slak, ostavimo da zaraste u travu, trava će ugušiti slak. Nakon toga, malčiramo travu i opet imamo vrt bez korova. Dok nam malča ne ponestane.

trave (poaceae) imaju te alelopatske materije kojima inhibiraju rast drugih vrsta, ali i jedna druge. to im je valjda fora da prežive jer pored širokolisnih vrsta nemaju puno šanse.

Daklem, možda bi malo naprednija varijanta bila sjetva neke željene trave, recimo pšenice, raži, koja bi ugušila mrske korove, poživjela tek jednu godinu nakon čega bi ostavila tlo lijepo izmalčirano i spremno za povrće. Ja ću napraviti baš to, baciću pšenicu tu gdje raste slak, pa vam javim za godinu dana rezultate.

[khan]

bogme kod mene slak raste i u travi.

[zemljak]

sjetva neke željene trave, recimo pšenice, raži, koja bi ugušila mrske korove, poživjela tek jednu godinu nakon čega bi ostavila tlo lijepo izmalčirano i spremno za povrće. Ja ću napraviti baš to, baciću pšenicu tu gdje raste slak,

Konzultirao sam onu super tablicu http://www.perforum.info/index.php?action=dlattach;topic=585.0;attach=763 gdje stoji da raž dobro guši korove. To je jedina trava kojoj to stoji. da probaš na jednom dijelu pšenicu, na drugom raž?
Inače i heljda je na glasu za dobro gušenje korova, kao i djetelina (pogotovo nakon par otkosa). Moj favorit u ovom slučaju bi bila heljda jer je fina i fiksira dušik i ostavlja malč

[Nave]

Kod mene slak redovito pokupi pepelnicu, i iskreno to me navise muci (jer siri boles dalje po vrtu). A biljke koje napada i gusi redovito rucno "oslobodim", dosadnan posao ali drugog nacina jos nisam nasla..

[Fliper 777]

Moje iskustvo sa slakom.
Kod mene je u vrtu zemlja zbijena i slak je glavni korov.Probija se kroz malč,nema problema da sve prepreke proše.
Na jednom dijelu sam stavio papir kao malč i nije bilo nikakvog korova.Ali - ima ali - slak ispod papira i diže papir i zemlju na papiru.Cijelo ljeto cupao slak ispod papira.Na kraju odustanem.To sam radio oko jednog dijela paprika.
I sve je prekrio.Gubitnik sam ja.Slak je pobjednik.