Stare sorte

[m2]

Brkuja...
Roman Ozimec

http://www.hpd-sveti-jure.com/index.php/zabiokovlje/o-biokovu/176-brkuja-na-biokovi-nakon-vise-od-50-godina-tradicionalna-ratarska-kultura-ponovo-na-biokovub.html

[m2]

Stari Kastavac (tako mi rekli...)
probam i biljku slikati...

[Harp]

Taj "Stari Krastavac" izgleda kao Nova Rajcica. Ima oblik i boju kao rajcica. Kako izgledaju sjemenke, miris/okus mozda? Ima li biljka vrijeze...

[m2]

Taj "Stari Krastavac" izgleda kao Nova Rajcica. Ima oblik i boju kao rajcica. Kako izgledaju sjemenke, miris/okus mozda? Ima li biljka vrijeze...

Miriše, sočan je nije vodenast...
biljku još nisam izbliza snimio...

[m2]

...Konačno, usklađivanjem postojeće hrvatske Sortne liste
sa zakonskom regulativom EU-a, sa sortne liste izbrisane
su brojne voćne sorte. Tako su, sukladno Popisu
sorti voćnih vrsta brisanih sa Popisa voćnih vrsta, od
ožujka 2011. godine do danas izbrisane brojne introducirane,
ali i naše izvorne tradicijske sorte, od kojih su
mnoge navedene i u ovoj knjizi: masline krvavica, paštrica,
velika lastovka, žabarka; bajam čarski kasni, knez
črnomir, smokvički polumekiš, princeza smokvička; domaća
krupna nešpola; domaća oskoruša; rogač komiški, korčulanski,
medunac, puljiški, šipanski; višnja maraska pendula,
poljička i visulja; brojne sorte smokava i drugo. Ove
sorte mogu se naći u proizvodnji ili na tržištu sukladno
stavku 3. članka 13. Pravilnika o upisu sorti u popis sorti
voćnih vrsta (NN 98/09). Međutim, sukladno navedenom
stavku, za većinu brisanih sorti proizvodnja i trženje
bit će zabranjeni od 30. lipnja 2014., a za sve ostale
od 30. lipnja 2015. godine...

http://www.hr.undp.org/content/dam/croatia/docs/Research%20and%20publications/environment/Tradicijske%20sorte%20i%20pasmine%20Dalmacije_UVOD,%20SADRZAJ%20I%20OPCI%20DIO.pdf


http://www.undp.hr/upload/file/255/127565/FILENAME/Poljoprivredna_bioraznolikost_Dalmacije__s_.pdf

[ppsupercop]

Auuu....Ne valja....Moraće se u gerilski uzgoj

[Nikola]

Ne znam sto konkretno znaci brisanje sorti sa liste. To nije zabrana uzgoja. Moja livada je recimo prepuna divljih samoniklih jagoda, ja ih berem i jedem, a za drzavu me nije briga. Ali, kada bih trazio poticaje od drzave na racun toga sto uzgajam jagode, drzava bi me mozda pitala koju sortu imam. Buduci da divlje nisu na popisu, nista od poticaja.

Mislim da nas za sada takve stvari u permakulturi ne bi trebale brinuti. Trebalo bi teziti tome da svatko ima svoj vrt i ne mora kupovati hranu, a drzavni poticaji i slicne gluposti mogu biti samo stetni. Ono sto nas treba brinuti je mogucnost da drzava  zabrani uzgoj hrane za vlastite potrebe, ili konzumaciju samoniklog bilja. Hrvatska je na pola koraka od toga.

[m2]

Ne znam sto konkretno znaci brisanje sorti sa liste. To nije zabrana uzgoja. Moja livada je recimo prepuna divljih samoniklih jagoda, ja ih berem i jedem, a za drzavu me nije briga. Ali, kada bih trazio poticaje od drzave na racun toga sto uzgajam jagode, drzava bi me mozda pitala koju sortu imam. Buduci da divlje nisu na popisu, nista od poticaja.

Mislim da nas za sada takve stvari u permakulturi ne bi trebale brinuti. Trebalo bi teziti tome da svatko ima svoj vrt i ne mora kupovati hranu, a drzavni poticaji i slicne gluposti mogu biti samo stetni. Ono sto nas treba brinuti je mogucnost da drzava  zabrani uzgoj hrane za vlastite potrebe, ili konzumaciju samoniklog bilja. Hrvatska je na pola koraka od toga.

To stvara problem OPG-ovima s tim da im navodno priznaju zatečene vrste...

[Nikola]

Ok, ali stvara problem kod prodaje? Kakve recimo probleme ima taj OPG sto mu na livadi raste stara sorta djeteline? Ja sam posadio domacu oskorusu. Kad rodi, jesti cu plodove, nece me nitko sprijeciti. Ako me drzava pita sta mi je to, kazat cu "nemam pojma, neko drvo, to mi je za hlad". Evo bas mi susjed govori, u sljiviku mu nice puno mladih sljiva, domaca bistrica. Neka si presadim koju. Nego sta cu, ta necu gledati jel na nekoj drzavnoj listi. Po livadama nicu orasi. Nemam pojma koje sorte, ni jedne buduci da su sorte zapravo klonovi. Pomalo vadim i presadjujem kod sebe. Kad me pitaju sto mi je to, kazem hladovina. Ako sam dobro shvatio, problem moze nastati samo ako ja to pozelim prodavati i to po nekim posebnim uvjetima. E onda i drzava ima neke, meni apsurdne, uvjete.

Ako ostvarimo neki napredak prema jestivom krajoliku i opcenito vecoj neovisnosti ljudi, tada drzava pomalo gubi svoj znacaj. To vrijedi i za njene liste. Drzava je poput slona u staklarni, svaki njen potez je kriv, samo uz vecu ili manju stetu. I stimulirani uzgoj je kriv, samo sto je uzgoj velikog broja sorti dugorocno nesto sigurnija opcija od uzgoja malog broja energetski zahtjevnih sorti.

[m2]

OPG - ovi ne mogu proizvoditi / trgovati sa sortama hrane koje nisu na sortnoj listi.
...sortama koje su prilagođene tom podnevlju.
...koje mogu bez umjetnih gnojiva i kemikalija.

a osim toga te sorte su neka vrsta "nacionalnog" blaga, esencija generacijskog truda...
i onda se to makne sa liste, iz kojeg razloga?
(nekako sumljam u stručnost/moralnost ljudi koji su ih makli sa liste)

! No longer available

https://hr-hr.facebook.com/pages/Udruga-OPG-a-Hrvatske-Život/672231586147156
http://www.index.hr/vijesti/clanak/poljoprivrednici-nezadovoljni-reformom-sustava-potpora-polovicu-poticaja-primaju-velike-tvrtke/752085.aspx
http://www.glas-slavonije.hr/261543/7/Polovina-poticaja-nece-zavrsiti-u-proizvodnji-nego-se-kroz-ovrhe-vraca-drzavi

[m2]

Naravno to sa "listama" ide u ovom smjeru...
http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/znanost/13285-najveci-prosvjedi-poljoprivrednika-u-povijesti-poljske

[fazy]

OPG - ovi ne mogu proizvoditi / trgovati sa sortama hrane koje nisu na sortnoj listi.
...sortama koje su prilagođene tom podnevlju.
...koje mogu bez umjetnih gnojiva i kemikalija.
a osim toga te sorte su neka vrsta "nacionalnog" blaga, esencija generacijskog truda...
i onda se to makne sa liste, iz kojeg razloga?

Tu čući odgovor.
Da bi se pri proizvodnji takve hrane, moralo koristiti, umjetno gnojivo i pesticidi.
Interes lobija kemijske industrije.
TV emisija "Plodovi zemlje", koju večina poljoprivrednika prati sa zanimanjem, obiluje reklamama za pesticide, herbicide i hibridno sjemenje.
I svi ti poljoprivrednici vjeruju istim, te ih slijede.
Zato su i ušli u proizvođačku utrku iz koje ne mogu izići.
Žele proizvesti više, da bi pokrili troškove i osigurali slijedeću sjetvu.
Da bi proizveli više, moraju koristiti sve više umjetnog gnojiva i skuplji hibridni sjemeni materijal.
U međuvremenu, tlo je toliko osiromašeno i zatrovano, da teško nešto i može uspijevati na njemu, bez onih umjetnjaka i pesticida...

[fazy]

Jasno i direktno (od 7:15 svakako pogledati):

! No longer available

[fazy]

Poznato? :

(za nestrpljive od 1:30):

! No longer available

(3:28):

! No longer available

(2:50):

! No longer available

od 1:27 do 7:30 :

! No longer available