Uzgoj krumpira bez kopanja

[Zelena Vila]

Sadila sam ga u lišće jer nisam imala dosta slame. Funkcionira, ali u zemlji sam ipak dobila puno bogatiji urod.

Sa zlaticama nemam problema jer mi je vrt usred ničega i pun svega tako da ga beštije teško mogu pronaći.

Može se napraviti i otopina od bazge (listovi i cvijeće) pa time zalijevati nerazrijeđeno. Bazga ima jak miris i tako maskira miris krumpira, znači samo kao prevencija.

[kad budu gorjeli gradovi]

Može se napraviti i otopina od bazge (listovi i cvijeće) pa time zalijevati nerazrijeđeno. Bazga ima jak miris i tako maskira miris krumpira, znači samo kao prevencija.

u tom slučaju bi mnogo učinkovitiji mogao biti burjan (sambucus ebulus) kojeg ima svuda po smetljištima i zaraslom terenu. rođak je zove st im što je za razliku od nje zeljasta biljka a ima jako izražen i neprijatan miris.

[sokkia]

pošto sam nov na forumu samo da pozdravim ostale forumaše i da vidim radi li se šta pošto je vrijeme poslova na poljima 

sebe smatram dobrim amaterom pa me novosti itekako interesuju i svima sam jako zahvalan savjete i licna iskustva. 

[zemljak]

-imam jednu parcelu uobičajeno uzgajanog krumpira (frezanje, nagrtanje itd bez kemikalija),
 -2m dalje imam krumpir u slami kojeg zatrpavam svježim sijenom i zalijevam 'bazginom vodom' (u kojoj se namakali bazgini cvjetovi), za zavaravanje zlatica. Uz to je i batat na sličan način zatrpan.
-jučer sam našao još proklijalih krumpira u podrumu, i rek'o da probam: odnio ih u šumu, položio na humus i zatrpao prošlojesenskim lišćem. Ako ih ne nađu veprovi- pričat ćemo.  Otići ću uskoro malo potkresati granje, da im pustim svjetla i koju kap pišaline (trebala bi poručiti veprovima da je to moj teritorij a nije zanemariva ni kao gnojivo)

Slobodno i pitajte za rezultate usporednog testa ako se zaboravim oglasiti (ili od sramote prešutim:)

[kad budu gorjeli gradovi]

kod krompira ti nema puno filozofije što više vode to više kila, tip zemljišta je nebitan mada najbolje uspjeva na rastresitom i pjeskovitom, smetaju mu korovi tako da je ovo pokrivanje dosta učinkovito i to je to.

[Kreshimir]

  Otići ću uskoro malo potkresati granje, da im pustim svjetla i koju kap pišaline (trebala bi poručiti veprovima da je to moj teritorij a nije zanemariva ni kao gnojivo)
Slobodno i pitajte za rezultate usporednog testa ako se zaboravim oglasiti (ili od sramote prešutim:)

 
Koji si ti kralj...
Inače, šuma je isto što i holzerova uzdignuta gredica. Ako na njoj onako uspiju, u šumi će i pogotovo. Jedino im daj malo više vremena.

[Nikola]

Nešto mi se čudno ponaša krumpir, možda je sorta u pitanju. Imam dvije sorte, rana i srednje rana. Ova rana je cvala vrlo brzo nakon što je niknula, i sad su biljke male, počinju se sušiti, prstima ispod napipam da ima par krumpirića, jako sitnih, ali dal će to narasti s obzirom da sama biljka nema više puno energije, sumnjam. Ova druga sorta, koja je metar dalje, je puno veća, zelena, tek sad cvate kao i drugim susjedima, i s njom je sve u redu. Dakle, susjedima sad cvate krumpir, a meni je ovaj mali, suhi, već odavno ocvao.

Onako laički, rekao bih da sam sa prvom sortom zakasnio sa sadnjom bar 2-3 tjedna, a druga je posađena baš kad je trebala biti, iako su sađene u isto vrijeme. Ubuduće se mogu koncentrirati samo na kasnije sorte, jer sam u planinskom kraju i neću nikad stići na vrijeme posaditi rane sorte.

Nego, da pitam nešto nevezano za ovo. Ako u zemlji ostanu sitni krumpiri, oni će niknuti, vjerojatno još iste godine, zar ne? Ako ne niknu ove, prezimiti će i niknuti sljedećeg proljeća? Znači li to da bi krumpir mogao ostati na nekom mjestu kao trajnica?

[kad budu gorjeli gradovi]

Ako u zemlji ostanu sitni krumpiri, oni će niknuti, vjerojatno još iste godine, zar ne? Ako ne niknu ove, prezimiti će i niknuti sljedećeg proljeća? Znači li to da bi krumpir mogao ostati na nekom mjestu kao trajnica?

da to se često dešava. pošto praktično nikad ne možeš sve krtole povaditi iduće godine one obično isklijaju, ali nove krtole budu uglavnom male, recimo veličine oraha. možda bi mogle biti i veće u zavisnosti od zemljišta, nemam pojma. krompir se obavezno rotira, zbog zlatice najviše. moguće da vađenje i ponovno stavljanje krtole u zemlju djeluje stimulativno na rast.

[zemljak]

je, i meni isklijavaju na sve strane, i sa kopanjem i bez. Čak sam pustio neke uz paradajz iako je protiv pravila o dobrim susjedima..

Nego, ljudi, ispast ću smiješan kao što i jesam a i ne znam puno o krumpiru osim da raste i da mi je fin, ali...
 znate ono kad skineš lišće sadnici da bolje raste korjen... taj gomolj je neka vrta korjena, ne? Je li to sigurno da ga zlatice sjebu skroz, ili još jedan vrtlarski mit?  Je li netko pustio zlatice da pojedu sve, i uroda nije bilo?
oprostite na neznanju

[kad budu gorjeli gradovi]

zlatice ako se ne tretiraju pojedu svo lišće na biljci nakon čega se ona osuši, to sam često viđao. ovo se obično desi nakon nicanja (kad je visina biljke 10-20cm) tako da od uroda nema praktično ništa.

[Kreshimir]

Hej zemljak, a što je sa šumskim krumpirom?

[zemljak]

šumski krumpir raste, biljka je visine 50cm ali još nema cvijeta. Neki pčelar mi je tamo nabio pčele, na ulaz u šumu (a sve okolo je teže pristupačno) pa mi bilo malo neugodno ići provjeravat, ali mi je dao onu kapuljaču pa sam se probio jučer;)

za one koji bi ga i nagrnuli kojiput, dva tanjura i dobra žena: Чудо-окучник картофеля

[kad budu gorjeli gradovi]

ova ruska mašina je ok al ne zaboravi jednu stvar: funkcioniše jedino ako je zemlja već prefrezana, za šta naravno treba ili traktor/freza ili jako puno fizičkog rada (u baštama koje se intenzivno koriste s vremenom je sve manje potrebno ovo raditi a manje je i tvrdokornih korova tipa pirevina).

[Nikola]

Možda i ne... Moj vrt je nastao tako što sam sijenom pokrio livadu. Kad sam sadio krumpir, motikom sam vukao brazde, kao plugom, od početka do kraja gredice. Naravno, i zemlja je laka, pjeskovita... U Rijeci, gdje mi je teška crvenica, mislim da uz najbolju volju, ne bih mogao onako vući onu spravu.

Istina, zadnjih mi se dana mota jedna suluda ideja, upregnuti padobran u plug, kad već imam problema sa neprestanim vjetrom

[kad budu gorjeli gradovi]

ok to sam zaboravio, ali mislim da je ipak velika količina organske materije za malčiranje većini ljudi nedostupna. znam ljude koji imaju baštu od par hektara. znači njima bi trebalo bar upola manja parcela samo za sijeno kojim bi malčirali, + košenje + samo malčiranje + ako ima vjetra treba pokrivati ili zalivati, tako da oranje/frezanje ispada puno manje muke.