Uzgoj lješnjaka

[Nikola]

Zemljak, ti si spominjao neku sadnju lješnjaka, imaš kakvo zgodno permakulturno rješenje za uzgoj, ili ide klasika?

U Turskoj sam vidio pravi, komercijalni, šumski vrt. Mladi orasi posađeni na standardnim razmacima. Između njih nasad lješnjaka, a ispod uzgoj povrća. I to strogo profesionalno, sve izorano, hektari takvog uzgoja. Ljudi očito prvih par godina prodaju samo povrće, nakon čega se lijeska raširi pa prodaju lješnjake, nakon čega se orasi rašire i zasjene sve ispod, pa prodaju orahe.

Sad, ja imam komadić terena koji je relativno zasjenjen, tu su zasađene mlade oskoruše koje će prve plodove dati tko zna kad, i ja bih prostor između njih popunio lješnjacima. Za njih nema brige, tu će uspjevati vrhunski, nego što dalje? Ako sam dobro razumio, lješnjaci se beru protresanjem? Znači da bi ispod trebalo biti čisto tlo? Ok, to rješim nekim plahtama pa teoretski ne mora biti čisto, ali i moglo bi. Što držati ispod lješnjaka? Bijelu djetelinu? Možda neku živinu, kokoši, da sve očiste od korova, pognoje, a da spavaju na lijeski?

Kako se zaštititi od vjeverica? Jesu li kod nas tolika napast da unište cijeli nasad, ili su pristojne pa ostave nešto? Ako moram ograđivati od vjeverica, to bi trebala biti mreža oko cijelog voćnjaka, i preko njega, pa bi to sve izgledalo kao neki kavez. Onda bi možda i kokoši, ili kakve druge životinjice, došle u obzir, ali ako sve ostavim otvoreno onda naravno da ne bi.

Dakle, kako da na malo pametniji način uzgajamo lješnjake? Ili da se držimo klasičnih, provjerenih metoda?

[zemljak]

Mislim da je klasika -uzgoj u pravilnim redovima i razmacima.
Ja sam lijesku stavio na rubove= živa ograda, vjetrobran i suncohvat . Unutar toga ide ostalo bilje, uklj. voćke. To je neka moja doza permakulture, što se toga tiče.
+ U nekoj knjizi o uzgoju lijeske sam pročitao da fiksira dušik. Nikako da iskopam neku i potražim kvržice, da provjerim.
Kad sam sadio, nisam ih primijetio- ali možda treba neko vrijeme uz prisustvo bakterije da se to desi.
Ili se dušik može i negdje drugdje skladištiti... možda ga lijeska ima samo u lišću?

Mislim da vjeverice neće baš sve pobrati. Ako ih primijetiš u velikom broju, sigurno ima rješenja za rastjerivanje.
Možda ultrazvučno?  Neki solar+baterija pa nek zviždi, ako funkcionira za pse, možda se može pogoditi i vjeveričja frekvencija...
I veparska i jelenska, a? Ako misliš da ima smisla, kvotaj ovo u 'zaštitu bilja' 

[Nikola]

Vidiš, to za fiksiranje dušika, tko zna... možda ne moraju biti kvržice, a da ipak fiksira. Moje iskustvo sa sadnjom voćaka je da su se one posađene uz rub šume osušile ili uopće ne napreduju, one na sredini livade napreduju jako slabo, a najbolje su prošle ove posađene uz lijesku. Možda je dobra kombinacija zaštite od vjetra i ne prevelike konkurencije korjenja, a možda ima i veze s dušikom. Također mi je trava najzelenija i najviša tu uz lijesku.

[kad budu gorjeli gradovi]

divlja lijeska raste kako u prorijeđenim šumama i šumarcima tako i na čistinama, s tim što u drugom slučaju zbog više svjetla više i rađa. mislim da je idealna vrsta za šumske vrtove ako nađemo načina da spriječimo najveći problem - vjeverice. mislim da bi holcerov i biodinamički preparat mogli pomoć.

osim vjeverica problem je i crvljivost koja se dosta često javlja a izaziva je ljeskova pipa (curculio nucum).

kultivisana lijeska daje puno više plodova od divlje ali je ukus neuporedivo slabiji. kalemi se na mečju lijesku (corylus colurna) zbog formiranja stabla. u krajevima u kojima nema vjeverica, tj. gdje nema šume nekoliko km unaokolo, kao što je npr. vojvodina, komercijalno gajenje lijeske može se dosta dobro isplatiti (kilogram čiste jezgre je 7-8 evra). prinos je 2-4 tone po hektaru a randman većine sorti je oko 45%.

[Zelena Vila]

Imam par lijeski u vrtu, odmah kraj šume i nisam nikad ubrala niti jedan lješnjak. Beštijice sve pojele. 

Baš sam nedavno kod Whitefielda našla ovaj podak: ako je lijeska 50 metara od šume, možeš zaboraviti na lješnjake, a ako je 200 metara moći ćeš nešto sitno ubrati.

[kad budu gorjeli gradovi]

pored sela u kojem sam odrastao bila je šuma a u njoj bar 40% lijeske. bilo je dosta vjeverica al sam i ja mogao jesti lješnjake u ogromnim količinama. znači ako ga ima dovoljno ostaće i za vas. posadite 100 stabala i neće biti problema.

[njocky]

kod mene je pola pola pola one pola ja imam oko 10ak lesnika i jos toliko sam posadio ali neka dkle god dolaze da jedu znaci da je zdravo nebi one dolazile da prskam sa nekom hemijom

[zemljak]

Susjeda ima pitomu lijesku 10k m od šume (ne prska, mislim da nema potrebe), lješnjaci su ogromni i fini, i ima ih i previše.
Ove godine sam ubrao nešto divljih čak sa ruba šume (nije neka džungla, rub naselja je. ali vjeverice viđam).
Prije čak nisam primjećivao plodove na divljoj, možda sad imam bolju percepciju a možda sam potrefio trenutak.
Možda ni vjeverice nisu svuda i uvijek jednako raspoložene. Kod mene ima i dosta oraha...

Al vjerojatno nisu sve pojele, treba samo naći rupu u kojoj skladište za zimu, pa su ti uštedile trud oko skupljanja.
Još ako one to uskladište 'skrckano'...

[Zelena Vila]

Da, vjerojatno ovisi o puno faktora. Kod mene je baš prava šuma, sa svih strana, na satelitskoj snimci je sve zeleno, a lijeski je malo, uglavnom hrastovi i bukve.

Sviđa mi se ideja o par stotina stabala, ali nažalost nemam mjesta za to. Susjedi znaju pokrivati lijeske mrežom, ali nisam pitala koliko je to efikasno. Kako god, vjeverice su mi jako drage i više ih volim gledati nego jesti lješnjake.

Inače, imam dojam da viđam uglavnom crne, a ne crvene vjeverice. Čitala sam nekoć da su te crne došle iz Amerike i u Britaniji potisnule crvene. Možda su one 'napasnije' od ovih autohtonih. Inače, primijetila sam da su ljudi dosta sadili lijesku uz rubove imanja... možda je tada bilo manje šume a više vinograda, a možda vjeverice stvarno nisu kao što su nekad bile.

[kad budu gorjeli gradovi]

crvene i crne su jedna ista vrsta, sciurus vulgaris - obična, evropska ili crvena vjeverica. boja ima jako varira od svjetlo-narandžaste preko braon do crne. autohtona je za evropu i aziju. iz amerike je unijeta siva vjeverica - sciurus carolinensis, ali je kod nas nema, bar ja nisam viđao.

[Nikola]

A koja životinja može regulirati brojnost vjeverica? Mačke? Ako je mačka u dvorištu (voćnjaku), a vjeverica ima izbor da se radije hrani u šumi, možda neće praviti probleme?

[kad budu gorjeli gradovi]

prirodni neprijatelji su joj kuna, divlja mačka, lisica, razne vrste ptica grabljivica najviše sove kao i razne vrste zmija.

domaće mačke takođe spadaju ovde, i sigurno da bi mogle donekle smanjiti štetu koju vjeverice nanose, ali je problem u tome što u ljudskoj sredini ima mnogo više hrane nego u prirodi pa mnoge životinje ništa ne može obeshrabriti.

[khan]

s obzirom da mačka pretežno lovi na ravnom, kuna je ipak izgledniji predator-ona lovi u krošnjama.

[Zelena Vila]

Hmmm... koliko sam primijetila, mačka ima šanse uloviti vjevericu koja jako stara, s mrenom na oba oka, u invalidskim kolicima i s gebisom za krckanje lješnjaka.

[kad budu gorjeli gradovi]

ja sam imao mačke koje su hvatale i ptice, ne znam zašto bi vjeverica bila problem. ako i ne mogu uhvatit odraslu jedninku uvijek mogu mladunce.