Uzgoj povrća 2025

[Nikola]

Zanimljiva konverzacija sa Chat GPT 

znaš li koje su prosječne cijene povrća u maloprodaji u Hrvatskoj?

Cijene povrća u maloprodaji u Hrvatskoj variraju ovisno o vrsti povrća, sezoni i lokaciji. Prema podacima iz rujna 2023. godine, zabilježen je porast cijena...

Ako bih ti rekao na kojoj površini planiram uzgajati koje povrće, bi li mogao izračunati ekonomsku vrijednost?

Da, mogu! Trebao bih sljedeće informacije kako bih napravio što precizniju procjenu ekonomske vrijednosti:

Površina za svaku kulturu (npr. 50 m² za mrkvu, 30 m² za rajčicu).
Očekivani prinos po m² (ako nemaš podatke, mogu procijeniti na temelju prosjeka).
Trenutne maloprodajne cijene (ako želiš, mogu ih potražiti za tebe).
Troškovi proizvodnje (sjeme, gnojivo, voda, zaštita, rad).
Planiraš li prodaju ili samo vlastitu potrošnju?
Ako mi daš ove podatke, mogu izračunati očekivani prihod, troškove i dobit. 🔢💰

Svaki blok je površine 0.75x4m. Napisati ću koliko blokova zauzima koje povrće, a ti procijeni prinos na temelju prosjeka za intenzivan uzgoj u komercijalnom vrtlarstvu. Zanima me ukupna vrijednost povrća u jednoj godini. Informacije o troškovima ću kasnije analizirati.

Rukola, 4 bloka
Raštika, 10 blokova
Salata (glavica), 3 bloka
Celer, 1 blok
Blitva, 4 bloka
Kupus, 2 bloka
Korabica, 2 bloka
Tikvica (ljetna, zelena) 3 bloka
Cikla, 3 bloka
Bundeva zimska (butternut) 5 blokova
Kelj (za glavice) 5 blokova
Komorač 1 blok
Krumpir 2 bloka
Rajčica 4 bloka
Paprika (slatka babura) 5 blokova
Grah mahunar 2 bloka
Luk crveni i žuti 2 bloka
Cikorija 1 blok
Špinat 2 bloka

Napravi najbolje što možeš sa ovim podacima, ili pitaj što ti nedostaje.

Odlično! Imam dovoljno podataka da napravim procjenu ukupne ekonomske vrijednosti tvog vrta. Koristit ću prosječne prinose za intenzivan uzgoj i trenutne tržišne cijene povrća u Hrvatskoj.

Sad ću izračunati:

Površinu svakog bloka → 0.75×4=3 m2
 
Ukupnu površinu po kulturi → Broj blokova × 3 m²
Očekivani prinos po m² → Prema podacima iz komercijalnog vrtlarstva
Ukupni prinos po kulturi → Površina × Prinos po m²
Ukupnu vrijednost → Prinos × Maloprodajna cijena
Sada ću napraviti izračune.

Prema procjeni, ukupna ekonomska vrijednost povrća koje bi mogao proizvesti na ovoj površini iznosi 1.702,20 € godišnje.

Detaljna razrada po kulturama:

Povrće	Površina (m²)	Prinos (kg)	Vrijednost (€)
Rukola	12.0	36.0	180.0
Raštika	30.0	75.0	225.0
Salata (glavica)	9.0	18.0	45.0
Celer	3.0	9.0	18.0
Blitva	12.0	42.0	126.0
Kupus	6.0	24.0	36.0
Korabica	6.0	21.0	42.0
Tikvica	9.0	45.0	90.0
Cikla	9.0	36.0	54.0
Bundeva (butternut)	15.0	45.0	81.0
Kelj	15.0	52.5	94.5
Komorač	3.0	9.0	22.5
Krumpir	6.0	21.0	25.2
Rajčica	12.0	72.0	216.0
Paprika (babura)	15.0	75.0	262.5
Grah mahunar	6.0	15.0	60.0
Luk (crveni i žuti)	6.0	15.0	22.5
Cikorija	3.0	6.0	18.0
Špinat	6.0	21.0	84.0
UKUPNO			1702.2

Zaključak
Rajčica, paprika i rukola imaju najveću ekonomsku vrijednost, dok bundeva i krumpir imaju manju vrijednost po površini.

Sljedeći korak može biti analiza troškova proizvodnje i usporedba profitabilnosti pojedinih kultura. Ako želiš detaljniju razradu ili izmjenu parametara, reci mi! 😊

[Nikola]

Krenuo sam na ruke formirati "donje" gredice. Znači sredinom vrta su mi zasađeni grmovi i začinsko bilje, koje na slikama nećete vidjeti jer je zima. Očekujem da potjeraju u proljeće. Iznad tog pojasa i ispod njega formiram po 4 duge gredice.

Sa gornje strane, sve je preorano jer je mnogo korova. Nisam htio to na ruke kopati. Sa donje strane je prošle godine bio vrt pa je skoro bez korova, i zemlja je nekako rahlija od prethodne obrade.

Zabio sam klinove svaka 2m i na njih naslonio daske duge 4m. Stojim sa donje strane daske i motikom vučem materijal prema daski. Ide to. Treba mi oko 3-4 sata za gredicu duljine 20m. Više od jedne vjerojatno ne mogu u jednom danu jer je fizički zahtjevno i nisam još u punoj kondiciji, a i dani su okratki. Pa kombiniram sa nekim drugim poslovima, kakvih uvijek ima.

Na prvoj se slici vidi neko prošlogodišnje povrće koje želim ostaviti da odradi svoje, za test zimskog uzgoja salate. Kad to završi vegetaciju, produžiti ću gredicu i na taj prostor.

Na drugoj slici se desno vidi da je plastični pokrivač stajao ovdje do danas, i samo sam ga spustio za naredna 3m. Kad se taj korov suzbije, vjerojatno se vrt može još malo proširiti.

Treća slika je završena gredica, pogled sa juga prema sjeveru. Zadnja slika je pogled sa sjevera na jug, na njoj se vidi i jedan štap. Štap označava širinu 75cm. Od štapa do neobrađenog pojasa ima oko pola metra, to je kao neka staza. Jedino što na ovoj prvoj gredici možda neće biti u funkciji jer ću gredici prilaziti sa donje strane. Tako da tih pola metra više ima funkciju da gredicu odmakne od visokog bilja koje će rasti u ovom "aromatičnom pojasu". Tu je posađena srčenica, menta, matičnjak, te grmovi lijeske i pasjeg trna. Kad negdje nađem kakvu divlju krušku ili trešnju, isto presadim u taj pojas.

Ove gredice koje ravnam, planiram prekriti još sa kompostom.

[Nikola]

Stigao kamiončić komposta, odnosno kompostiranog konjskog gnoja. Teško ocijeniti koliko ima, možda 3-4 m3.

Druga slika je samo za ilustraciju nekih problema koje stajski gnoj može imati, a to je recimo suvišna vlaga i anaerobni uvjeti. Gnoj bi, koliko sam ja razumio, trebalo tretirati isto kao svaki drugi kompost. Održavati optimalnu vlažnost i prozračnost, postići visoku temperaturu kompostiranja. Na vrtlarskim forumima gdje uspoređuju razne izvore komposta, za stajski gnoj su rekli da mu je najveća prednost što ga ne treba miješati, preokretati. Samo se ostavi na hrpi i dobro se kompostira. Drugi opet pokazuju kako i stajski gnoj svakih par dana ispretresaju, nastojeći razbiti velike grumene i poboljšati prozračnost.

Ja sam ovaj gnoj koji su mi istovarili malo vilama razgrnuo, uglavnom je posve nalik najboljem kompostu, ali ima i čvrstih, zbijenih grumena. Otprilike kao stisnuta šaka. Kad razbijem taj grumen, unutra je možda mrvicu nerazgrađen, svjetliji nego ovako na hrpi. Ako nađem vremena, prije nagrtanja na gredice planiram malo to rastresti, usitniti te veće grumene, da bude svuda dosta sipak.

[fazy]

    Možda u relativnoj blizini ima koji proizvođač šampinjona.
   Oni imaju supstrat na kojem gaje gljive, pa ih malo po malo zamjenjuju novim supstratom, a iskorišteni prodaju i steriliziraju prije prodaje.
Upravo zbog te sterilizacije zanimljivo je nabaviti hrpu supstrata i ostaviti ga kompostirati.
Meni se pokazao dosta dobar.
No najjači je pileći izmet, kao što si pisao.
    Molim Te, opiši nam drugu fotku iz gornjeg posta, na kojoj se vidi vesela djevojka sa sela.

[Nikola]

Vesela djevojka sa sela - samo marketing 

Ma, objavio sam prvo sliku hrpe komposta, pa zaključio kako zakrcavam forum slikama mrtve prirode. Sumorna neka atmosfera, zima, snijeg, stabla bez lišća... A ima na selu i veselja, ljepote, života! Recimo, djevojka koja mi je prodala konjski gnoj, junakinja koja je mogla šetati modnim pistama, a umjesto toga radi cijelu noć kao zaštitar u nekom skladištu, pa tijekom dana njeguje svoja dva konja i još uslužno čuva konje drugih ljudi koji nemaju za to vremena. Tako da ima jako puno gnoja. I sama diže vreće od nekih 40 kg gnoja, ubacuje mi u prtljažnik, i sve to uz iskreni osmjeh na licu. Suprotnost gradskim barbikama kakve nikad nisam volio. Ali ju nisam htio slikati, nego sam stavio sliku jedne druge djevojke sa sela koja je sama objavila svoju sliku.

Ja sam čovjek iz grada. Meni riječ "gnoj" uvijek vuče na nešto nečisto, nešto što smrdi, nosi patogene i koješta. Ali vidim ugledne vertlare, npr. Charles Dowding, uzme svježu konjsku balegu, mrvi ju rukama, stavlja na nos i kaže da ima sladak miris. Kaže, može se koristiti i tako svježe, ali bolje prvo kompostirati. Pa se onda sjetim, ima veselih djevojaka koje su do grla pokrivene kravljom balegom i blatom i to im je toliko smješno da objave sliku na svom profilu 

[andjelkoasa]

Zimski vrt, plastenik


Ulaz čuvaju raštike i neveni


Desno je krenula endivija i matovilac, između je luk i poriluk. Otraga ima i graška.
Endiviju i matovilac imamo danas za ručak.


Lijevo je sporije. Radič, luk, korabica, kelj


Srednji red su crna rotkvica, poriluk, češnjak, celer, pelin u kanti


Otraga ima celer, poriluk, korabice, grašak, crveni radič.
svega po malo.

[fazy]

Divota!
Usred urbanizirane okoline stambenih "krletki" naokolo Tebe Anđelko!
Stvarno, divna priroda!
😀

[Nikola]

Odlično koristiš taj zimski vrt 

Kod mene ništa još nažalost. Mrkva posijana u plasteniku prije dobrih mjesec i nešto, jedva malo klija. Nešto se javlja toplo vrijeme narednih dana, pa će izvući i ove uspavane biljčice.

[andjelkoasa]

Još uvijek se učim kako što bolje iskoristiti plastenik.
Najvažniji mi je u rano proljeće i kasnu jesen.
Dok su vani loši uvjeti za uzgoj većine biljaka unutra se ipak nešto zbiva.
Dosta pratim Trag Biljke u vezi sa izmjenama kultura na gredicama.
Trenutno imam u tegli mrkvu i blitvu koje idu sredinom mjeseca u plastenik kao rasad.
Jedino nisam zadovoljan sa paradajzom. Njemu je prošlo ljeto bilo previše toplo,
makar sam ja skinuo ovu zelenu košuljicu i stavio samo mrežu za zasjenu preko cijevi.
Moram riješiti navodnjavanje za ljetne vručine.

[TB]

Još uvijek se učim kako što bolje iskoristiti plastenik.

Imam sličan plastenik pa razmišljam da sadim ispod ovakvih povišenih gredica:

[TB]

Nabavio povišene gredice na akciji, čine se ok, PP plastika.

Ispod njih bi trebalo biti dovoljno svjetla za drugo povrće.

[Nikola]

Stepenicu po stepenicu...

[Nikola]

Od osam, zauzete su 5 i pol gredica. Na njima ima još nešto praznog prostora, za neke mješovite kulture, npr. ubaciti koji luk među salate i sl. Stiže neki celer, cvijeće, to pomalo ubacujem gdje nađem prazan prostor. Nastojim ih što bolje ispuniti jer to ujedno smanji pojavu korova, isušivanje praznih gredica, a i iskorištenje prostor je bolje.

Pola jedne je prazno za (vjerojatno) krumpir. Čim nađem sjeme negdje, ubadam ga kako god.

Dvije gredice su prazne, čekaju papriku i rajčicu. Do dolaska sadnica (dva tjedna otprilike) pokriti ću ih crnom plastikom jer već se korov negdje pojavljuje. Tako da zadnji tren otkrijem i sadim što imam. Razmišljam i da prije pokrivanja plastikom istresem gnoja na gredice, da se krene povezivati sa tlom.

Također, razmišljam da ove dvije prazne gredice zasadim i batatom. Znam da mi batat nije nikako uspijevao na otvorenom, ali sada je i priprema bolja. Možda ipak budu rasli? Ako budu, volio bih da mi prekriju dno gredica, a iznad njega rastu paprike i rajčice.

[Nikola]

Konačno zasadio i ljubiteljice ljeta. Valjda će biti tog ljeta?

Znači one zadnje dvije gredice koje su čekale prekrivene agrotekstilom. Otkrio, malo grabljama prošao po korovu, izravnao... Namjera je bila da ih potpuno prekrijem još kartonom, pa kompostom, i onda sadim u rupe kroz karton. Krenuo sa prvom gredicom. Onda je krenula pljuštati kiša. Obukao sam kišno odijelo i krenuo navažati gnoj na gredicu tj. prekrivati karton.

Mučio sam se dosta sa time, par sati samo ukrcavanja komposta u kariolu (tačke) i istresanja na gredicu. Stane kiša, skinem se. Krenu pčele letjeti oko glave. Obučem odijelo za pčelarstvo. Krene kiša, smoči odijelo. Ja skinem, obučem se u kabanicu, i opet sve iznova 3-4 puta. Pred kraj, počelo se tako klizati po mokroj travi i blatu, da sam par puta skoro pao,  jednom i potpuno pao u blato i prevrnuo punu kariolu gnoja na pola puta do gredice.

Dan pri kraju, posla previše, tako da sam na drugoj gredici preskočio karton i prekrio sve sa dosta vreća glistinca. Već mi se pokazao super na prijašnjim gredicama, znam da će biti ok. Samo će korova biti više nego sa kartonom i gnojem.

I za kraj dana ekspresno pozabadam paprike, rajčice i batat. Sad se nadam ozbiljnijem grijanju i pravom ljetu. Mjerio sam temperaturu zemlje, ispod 14 stupnjeva. A batat traži minimalno 15 da bi rasao. Ako je hladno, piše da će stagnirati, lišće požutjeti, a možda i strune u vlažnoj zemlji. Tako mi je nekako bilo i u ranijim pokušajima, pa moram dobro paziti na to.

Ako se desi da dobro ugrije i batat krene rasti, ok, a ako ne, morati ću neke lukove, pa natkrivati. Zato su dvije gredice jedna do druge, možda zajednički lukovi pa manji plastenik.

[Harp]

Sada ovih par dana je nestabilno vrijeme po prognozi... ako bas moras raditi u tim uvjetima, dobro ti dodje trenutna slika padalina, pa se bolje organiziras da ipak radis po slabijoj kisi ili uhvatis "rupu" lijepog vremena, naravno ako imas internet tamo...