"zaboravljeno" povrće

[kad budu gorjeli gradovi]

naletio sam na ovu stranicu:

http://shizuokagourmet.com/for-vegans-vegetarians-forgotten-vegetables-1/

gdje se govori o nekim vrstama povrća koje je nekad bilo mnogo popularnije nego što je to danas slučaj (mada je dosta relativno jer recimo kad sam bio u francuskoj oni mnoge vrste sa ove liste koriste skoro svakodnevno...)...

za mene će ove starije vrste povrća uvijek bit daleko interesantnije nego današnje, jer je kvalitet neuporediv, a jedino što ih danas čini slabo popularnim su možda neki estetski razlozi ili kvantitativno manji prinos, nemogućnost mehaničke prerade ili neki drugi u suštini idiotski razlozi....

od povrća koje sam probao pomenuću sledeće:

- potimaron, jako popularna vrsta tikve iz francuske, francuzi je rendaju zajedno sa korom i od nje kuvaju supu koja ima ukus sličan kestenu;

- kardon (cynara cardunculus), povrće s kojim sam se takođe prvi put susreo u francuskoj. sličan je artičoki. jede se stabljika a može i cvijet kao kod artičoke;

- čičoka (helianthus tuberosus), rođak suncokreta sa podzemnim gomoljima koji se mogu jesti na sličan način kao krompir, od kojeg su dosta kvalitetniji... čičoka ima bitno mjesto u permakulturi jer je za razliku od krompira višegodišnja biljka, znači ne zatjeva toliko pažnje;

- tušt (portulaca oleracea) se kod nas uglavnom gaji kao ukrasna biljka zbog raznobojnih cjetova koje imaju neki njegovi kultivari, a ovaj divlji se često može vidjeti kako samoniklo raste po njivama među korovom (dosta je otporan na sušu). ali ako mu se listovi uberu u rano proljeće dobija se izuzetno ukusna salata.

ko je pisao ovaj tekst napravio je ogroman propust jer nije pomenuo bob (vicia faba), našu autohtonu verziju pasulja, opet sa nizom prednosti, koja je kod nas nažalost skoro potuno zaboravljena...

[Nikola]

Čičoka mi je najdraža jer mogu jesti sirovu za razliku od krumpira koji ne mogu, i takvu je najviše volim. Probao sam je ispržiti u ulju, ali nije mi to bilo dobro. Nisam još probao kuhanu, hoću, eno imam puno dvorište čičoke

Bob mislim da nisam jeo. Posijao ga u proljeće i sveg ga izjele uši. Ostale samo stabljike. Pojavile se bubamare pa možda druge godine bude više sreće, probati ću opet.

Ovaj potimaron, jel to ono što kod nas zovu "hokaido tikva"? Kakve veze hokaido ima s Francuskom? Meni je odlična, ako je to to. I ja volim juhice od tikve, a volim je i ispeći.

Pastrnjak (parsnip) mi je super, ali mi nije palo na pamet pripremati ga na razne načine, uvijek ga jedemo u juhi, kao i mrkvu.

Ostalo mi nije poznato.

[kad budu gorjeli gradovi]

pa čičoka mislim da se uglavnom i jede kuvana, tako sam samo i jeo, sličan je ukus kao krompir samo nekako bogatiji...

potimaron je iz amerike kao uostalom i svi kultivisani pripadnici roda cucurbita. odatle se brzo raširio a stigao je i u japan pa pošto su ga japanci zagotivili valjda se zbog toga tako zove....

biljne vaši na bobu sam često viđao. kako je bob nešto otporniji na hladnoću od pasulja, može se sijat nešto ranije i tako izbjeći napad biljnih vaši koje se ne pojavljuju dok baš ne otopli... u suštini one su najmanji problem, imaju jako tanku kožu koja puca u dodiru sam mnogim hemikalijama koje su za nas bezopasne. možeš ih potamanit rastvorom sapuna u vodi. il potopi duvan ili žaru u vodu i prskaj ih time posle par dana, neće osta ni jedna... naravno i bubamare znaju odradit posao ako ih ima dovoljno...

[kad budu gorjeli gradovi]

taj brašnjak je očigledno nešto vrlo slično kultivisanoj pepljugi, mislim da je ima kod nas nisam siguran...

[khan]

taj brašnjak je očigledno nešto vrlo slično kultivisanoj pepljugi, mislim da je ima kod nas nisam siguran...

ako je višegodišnja onda je to vjerojatno to

[kad budu gorjeli gradovi]

ne pepeljuga je jednogodišnja, dok brašnjak može biti i jedno- i višegodišnji...

[khan]

gdje god sam ja čitao o njemu kaže-višegodišnji
da li pod pepeljugom podrazumijevaš lobodu?

[kad budu gorjeli gradovi]

pod pepeljugom podrazumjevam chenopodium album. inače to vam je možda i najčešći korov i nema bašte u kojoj ne raste. za brašnjak piše na wikipediji to što sam naveo, na pfaf-u da je samo višegodišnji, neka bude ovo drugo jer je pfaf relevantniji.....

[khan]

da, onda je pepeljuga ono što i ja poznajem. s obzirom da ima drugih biljaka, vjerojatno se ato rijetko uzgaja, barem ovdje.

[m2]

Ima i krumpira u "boji" na spisku    ljubučasti pomfret

Koje vrste povća su u ovim krajevima "zaboravljene"?
Raštika?
Koromač? (juhe su mrak od ovoga)

[Vrtlarica]

Meni je zanimljiv tušt, imam ga pun vrt i čula da se jede na salatu, ali se nisam nikad usudila probati 
Raštiku sam probala, kupila sam je ove zime na tržnici od jedne bake koja mi je savjetovala i kako da je skuham, bila mi je odlična. Dugo se može brati i mada je hladno.
Posadit ću koju ako nađem presadnice.

[kad budu gorjeli gradovi]

Koje vrste povća su u ovim krajevima "zaboravljene"?
Raštika?
Koromač? (juhe su mrak od ovoga)

raštika, mada u hercegovini i dalmaciji ljudi je i dalje gaje (a i u srbiji u nekim krajevima), komorač isto može se nać tu i tamo, bob, iako i on recimo u istočnoj srbiji je jedna od uobičajenih kultura, isti slučaj je i sa ljoskavcem (fizalis), luk kozjak, slanutak, grašak šećerac, vrg, crna lubenica...
mnogo je gora sitacija sa žitaricama, gdje su one najkvalitetnije ili skoro potuno zaboravljene (heljda, leća, proso), ili se jako slabo koriste (raž, ječam, ovas), dok one ubjedljivo najgore po svim svojstvima čine okosnicu iskrane (pšenica i donekle kukuruz).
što se industrijskih biljaka tiče zaboravljen je lan, a konoplja je zabranjena (al nije zaboravljena ).

Meni je zanimljiv tušt, imam ga pun vrt i čula da se jede na salatu, ali se nisam nikad usudila probati 
Raštiku sam probala, kupila sam je ove zime na tržnici od jedne bake koja mi je savjetovala i kako da je skuham, bila mi je odlična. Dugo se može brati i mada je hladno.

tušt se i dalje dosta gaji ali uglavnom kao dekorativna vrsta, nisam siguran da se može ubrojati u povrće jer i ako se gaji ne pokazuje neke posebne znakove domestikacije, već smo ga pominjali među samoniklim biljkama, ja ga mnogo volim, naročito što je jedan od prvih zelenih zalogaja u godini....
raštika je mnogo kvalitetnija od kupusa, ima puno više vitamina i minerala i otpornija je na zimu ali se kupus gaji zbog veličine glavice i lakše manipulacije i trajnosti...

[khan]

ja bih jako volio nabaviti onaj stogodišnji luk, drvenasti luk, hodajući luk, kako ga već svakako zovu.
http://en.wikipedia.org/wiki/Tree_onion
na zapadu je popularan u prirodnom vrtlarstvu, a kod nas sam ga tu i tamo našao spomenutog, ali nigdje gdje bih nabavio lukovice. vidi li ga netko negdje, sjetite me se 

[khan]

also, zanimljiv blog
http://passalongplants.blogspot.com/

[Vrtlarica]

ja bih jako volio nabaviti onaj stogodišnji luk, drvenasti luk, hodajući luk, kako ga već svakako zovu.
http://en.wikipedia.org/wiki/Tree_onion
na zapadu je popularan u prirodnom vrtlarstvu, a kod nas sam ga tu i tamo našao spomenutog, ali nigdje gdje bih nabavio lukovice. vidi li ga netko negdje, sjetite me se 

Našla sam u Pevecovoj trgovini slovensko sjeme - Zimski luk, i posijala ga. Mislim da bi to mogao biti taj luk ili nešto jako slično, jer sam ga nekada imala ali mi se zatrgnuo. Prošle godine sam ga kasno posijala pa je niklo samo desetak komada, stalno je kao mladi luk. Kod berbe ga nisam čupala iz zemlje nego odrezala u razini tla tako da je i sada narastao i stvara na vrhu bečvu sa sjemenom.