Ergonomija unutar prostora kreativnosti

[Harp]

Ergonomija unutar prostora kreativnosti


Pojam ergonomije se rijetko upotrebljava u svakodnevnom govoru, ali smo vecim dijelom dana izlozeni upravo produktima iste na kojima smo sami, ili su pak drugi, vise ili manje uspjesno radili na tome.

Ergonomija kao svijest i prakticno znanje koje je pretoceno u produkt, uvelike poboljsava kvalitetu zivota, upotrebu raznih stvari, pa time indirektno i direktno utjece i na samo zdravlje korisnika.

Svatko od nas je upoznao neku od stvari koja nije prakticna, spretna, zulja, grebe, odnosno koja nije osmisljena na adekvatan nacin, cesto se pitajuci "a zasto su to bas tako napravili, zasto nisu ovako...". Razni planovi i organiziranje takodjer nerijetko imaju korijenje u ergonomiji, mada je suptilno skriveno kroz funkcionalnost, korisnost, logiku itd., ali sve s istim ciljem da se pojedini posao obavi na sto udobniji, kraci, kvalitetniji nacin.

Ako imamo osvjesteno ovo podrucje pri kreaciji, cak i "beznacajne stvari" se moze unaprijediti na visi nivo, ispunjavajuci si zivot sitnim zadovoljstvima.

Prilazem jedan primjer, gdje sam iskoristio dvije 'nesretne kasete' za boce, dajuci im neplaniranu namjenu. Drze krace sipke i sipkasti materijal u svojim odjeljcima, cineci ga preglednim i lako dostupnim, a ujedno onemogucuju da se povremeno samo od sebe srusi, ili da se svaki put mora preslagivati da se "vidi sto se sve tu ima". Izmedju tih dvije kutije je manji prostor gdje su naslagani manji limovi, isto tako pregledno i funkcionalno.

[fazy]

Najbolji primjer stvari koje su konstruirane antiergonomski je "Qwerty" tipkovnica kojom se svakodnevno služimo.
Slova su, na takvoj tipkovnici, poredana na način da smanje mogućnost zaglavljivanja mehanizma za pisanje na mehaničkim pisaćim strojevima, unatoč činjenici da takav raspored umara prste tipkača i usporava pisanje.

No, ta je tipkovnica (vjerojatno zbog navike), ostala najpopularnija, iako danas elektroničke tipkovnice nemaju problem zaglavljivanja kao nekada mehanički pisači strojevi.

[bambi]

Ergonomija je znanost. Definiciju ne bih izgovarao. Prvi alati od kamena (drveni su sigurno istrunuli), prilagođeni su ljudskoj šaki. Ostalo, do danas, je povijest. Pratim godinama upravo oblikovanje, pa tako i bezbroj portala sa sličnim temama. Preporučam za početak Yanko design.

[Harp]

Organizacija sadrzaja kuhinjskog ormarica na ergonomski nacin


Pojam ergonomije (za obicne korisnike, "potrosace") se cesto spominje pri radu za kompjuterom, podesavanje visine stolice, stola i monitora... i tu opcenito i prestaje. Kao da nista drugo nije povezano s istom. U industriji je pak jako mnogo paznje posveceno ergonomiji.

U smislu organizacije nekog mjesta za pohranu pojedinog predmeta, ergonomija oznacava lakocu pristupa, intuitivnost i dostupnost u uobicajenoj situaciji, tako stedeci vrijeme i energiju, a pritom suptilno podizuci motivaciju pri radu.

Ergonomija se cesto nesvjesno ispoljava kada ostavljamo predmet na pojedino mjesto (bez svjesne namjere) gdje nam je i drugi puta zgodno doci do njega, i nije na niti koji nacin povezana sa redom (urednoscu) ili neredom. Dopustite si da se to dogodi, i detaljno proucite rezultate! Ljudi opcenito smatraju, odnosno odgojeni su da misle kako se bitnije podrediti redu (vizualnom izgledu) nego ergonomiji, sto u konacnici znaci da sebe ne cijene dovoljno spram zacrtanih drustvenih vrijednosti, tada ste sluga formalnog reda.

Prikazati cu par principa na koje valja obratiti paznju, odnosno da vam skrenem paznju na eventualne neke propuste koji su cesti u kuhinji.

Prostor koji analiziram je ormaric za posudje ispod kuhinjskog radnog stola, dakle njegova unutrasnja organizacija, ali principi su isti i logicni i za druga pitanja.
Odmah treba promotriti i druge vazne okolne elemente povezane s njime, odnosno s nekim radom u toj sredini. Tu je lijevo pec za kuhanje, a desno od radnog stola - sudoper za pranje. Sadrzaj ormarica dakle treba biti u harmoniji i s tim objektima, odnosno stvari koje bi na tim mjestima mogle brzo zatrebati trebaju biti lako dostupne, npr dascica za rezanje blizu sudopera i slicno.

Organizacija sadržaja kuhinjskog ormarića na ergonomski način #2243

Jasno je da se najlakse dolazi do onih stvari koje su odmah vidljive po otvaranju ormara, ukoliko ih lako mozemo izvaditi. Lonci koje koristimo par puta mjesecno trebaju biti pozadi kako ne bi smetali cijelo vrijeme. Prazni prostor na tom vidljivom dijelu ne smije postojati, vec treba biti ravnomjerno i logicki rasporedjen.

Nije dobro lonce slagati maksimalno u visinu (jedno u drugo) koliko ide, time se zapocne s najsirim predmetom a zavrsi s najuzim. Svaki puta kada s tim kupom zelite nesto raditi morate ga izvaditi, dignuti van na stol, jer ga ne mozete rastaviti unutar ormara. Kakvo rasipanje energije!
Sto je posuda dublja, to ih manje komada treba ici naknadno u nju, mozete se posluziti i poklopcem kao podlogom za novi nivo, pogotovo ako je to vec (jedini) poklopac za tu posudu. Neergonomicno bi ga bilo odijeliti od takve posude i staviti u poklopce, samo zato jer tu stoje i svi ostali poklopci...

Visina slaganja mora biti tako rasporedjena da se do svakog dijela ormara moze doci bez pomicanja ostalog sudja. Onaj kup u kojem trazimo nesto mozemo lagano podijeliti i prenijeti na susjedno mjesto, cime smo oslobodili npr trazeni lonac bez potrebe za vadjenjem ikakvog drugog sudja van ormara.

I za kraj, suocite se s time da u ormaricu trebate imati samo ono posudje koje i zaista koristite, bar povremeno, a ne ga koristiti kao skladiste svega i svacega "kuhinjskog" samo zato jer i to logicki spada u kuhinju. Mnoge stvari koje koristite jednom godisnje ili jednom u vise godina, mjesto im je u spajzi ili na tavanu, ne treba puno prostora za to, ali svakako ne u ormaric

Kada je ergonomija u pitanju, nemojte se samo zadovoljiti s zakljuckom da do neke stvari znadete i mozete doci, da "nije tesko" i slicno, vec si postavite pitanje, moze li to lakse, moze li intuitivnije, moze li se brze do toga... a uz manje energije.
Postoji li potreba kod vas da ne koristite principe ergonomije svugdje i svakodnevno u zivotu?

[bambi]

Sa zanimanjem sam pročitao post i dodajem svoje viđenje ergonomije, ovaj puta to je kuhinja. Kao glavni kuhar u obitelji (ženi sam zabranio da kuha grah ) na vikendici sam sve sam složio po svom viđenju organizacije na prostoru za pripremu hrane. To još nije dovršeno, ali se vidi osnovni (moj) pristup organizaciji kuhinje. Naravno, da svi imamo svoje potrebe kojima se prilagođavamo. Pozdrav ekipi Foruma.

[Nikola]

Pozdrav Bambi!

U našoj kuhinji, od "netipičnih" rješenja, mogu reći jedino da sam visinu radne površine podignuo na 100 cm. Mislim da je standard (ako više ima toga) bio na 85 cm? Sa prvom kuhinjom sam imao problema jer su me stalno bolila leđa, dugo sam morao biti sagnut.

[bambi]

Kada sam svojevremeno s frendom radio na interijerima, sretali smo obitelji košarkaške visine, ali i nešto niže. Danas se sve više radi po narudžbi, pa se standarda i ne treba držati. No, kako nismo sami u domu, treba voditi računa i o ostalim ukućanima. Moja je mjera (iskustvo), tako da na radnu plohu (dubine 60 cm) položim prste ispruženih ruku, a do zida ostane cca 1/4 dubine. Ostalo, što se tiče samog korištenja kuhinje, meni je najbitnije da je sve na dohvat ruke. Ono što se ne koristi svakodnevno (Harp je o tome gore napisao), sprema se po prilici tako. No, sve ovisi i o načinu kuhanja. Permaekipa sprema većinom zelenje iz svojih vrtova, pa ne treba puno nakuhavanja i dovoljno je laganije posuđe. Meni po zidu na kukama visi sve najnužnije i za svakodnevnu upotrebu. Ostalo "skrivam".

[TB]

meni je u planu gotovo sav prostor ispod visine radne plohe pretvoriti u ladice, nema se smisla sagibati. A pećnica i police frižidera da budu iznad razine radne plohe.

[andjelkoasa]

Imam iste planove sa ladicama već dulje vrijeme. Jednostavnije je dosegnuti nešto iz ladice nego iz police. Još samo da to i realiziram 

[Nikola]

Ja sam to sa ladicama napravio prije 10+ godina. Da, jako je praktično, dok funkcionira. Vodilice nisu dugo izdržale, mijenjao sam ih sve jedno 2 puta, i dosta se mučimo sa zapinjanjem, zaglavljivanjem. Ladice su izrađene od iverala koji je prilično težak. U ladicama su prilično teške stvari, poput tanjura. Vjerujem da svaka ladica ima nekoliko desetaka kila. Vodilice (potpuna izvlaka) koje smo postavili su bile deklarirane za velike težine, ali ipak nisu izdržale redovito korištenje.

I dalje mislim da je to jako praktično, ali treba napraviti manje ladice (npr. širina tanjura) pa onda mnogo takvih, što je ipak dosta skupo. Ili naći neko robustnije rjesenje za vodilice.

[fazy]

Za vodilice ladica u kuhinjskim elementima, koristio sam "Metabox" vodilice.
Potrebno je precizno, držati se uputa proizvođača.
Ako je ladica uža samo za 2 mm od deklarirane širine, doći će do zapinjanja, a ako je šira, do struganja.
Također, bitno je da su vijci koji učvršćuju vodilicu odgovarajuči. U protivnom, može doći do zapinjanja za iste.

Na slici su prikazane metalne vodilice ladice metabox.
Potrebno je izraditi dno, zadnju i prednju stranicu od iverala debljine 18 ili 12 mm i potom vijcima povezati vodilice i iveral.

[bambi]

Prije četrdesetak godina saam sam si uređivao stan, pa tako izrađivao i namještaj. Tada su u drvnim centrima bile aktualne panel ploče koje su danas rijetke i skuuupe. Naknadne dogradnje sam radio od iverice, a došle i md ploče. Ovog ljeta sam preuređivao stan, pa i namještaj. I izbacio sve od iverice i mediapana u krupni otpad. I samom sebi sam se zakleo da više ne ulaze u kuću. Samo prirodne "normalne" drvene ploče i šperploče. Jesu malo skuplje, ali rad sa njima je gušt. I ima ih u svim debljinama. Nikola spominje deklariranu nosivost vodilica koja jedva pokriva težinu same prazne ladice izrađene od iverice. Nedavno sam ispod kreveta napravio ladicu (80x70cm) sa šperpločom 12mm, i bočne stranice i dno. U kombinaciji sa ljepilom i vicima izgleda moćno. Prednja fronta je ploča 18mm smreka (nabavljena u baucentru). Vodilica je teleskopska, nosivosti 30 kg. Za posteljinu taman. I na kraju, Fazi spominje najvažniju stvar kod sam svoj majstor izrade: preciznost kutova i paralelnost bočnih stranica se podrazumijevaju. Neki puta se zeznem pa imam duplo više posla.

[TB]

a da se umjesto tih bočnih vodilica stave samo valjci s donje strane na kojima leži ladica - dobije se malo na širini i nosivosti?

bambi, do istog zaključka sam i ja došao - puno drvo je malo skuplje ali je lakše, ljepše i čvršće. Ako možeš stavi slike te ladice. Meni je problem prašina koja upada s bočnih stranica kreveta pa moram i to zatvoriti.

[fazy]

Okov za kuhinjske ladice, za lonce i tanjure, konstruiran je tako da je ladica "ovješena" o bočne vodilice, na koji način povećavamo stabilitet same ladice.
Dobijemo i veču unutarnju širinu ladice, jer su bočne stranice načinjene od lima, umjesto iverala, to jest drva.

Obične vodilice pričvršćuje se sa donje strane ladice i one "nose" ladicu, jer su opterećenja puno manja nego kod kuhinjskih ladica.

Prirodno drvo nije prikladno za izradu ladica jer se iskrivljuje pod utjecajem sušenja.
Šperploča (blažujka) može poslužiti za izradu ladica, ali je to preveliki i neopravdani trošak.
Današnji iverali, odlične su kvalitete i čvrstoće, za razliku od nekada dostupnih iverica i furniranih iverica. (Ne pitajte me kako to znam.)

Još jedna bitna razlika između kuhinjskih i običnih ladica je ta, da je dno kuhinjskih ladica izrađeno od iverala, zbog čvrstoće dna da nosi tanjure i lonce - (najčešće bijelog - zbog preglednosti i lakog održavanja ladice te prihvatljive cijene), dok se za dno običnih ladica koristi bijeli lesonit.

[fazy]

Meni je problem prašina koja upada s bočnih stranica kreveta pa moram i to zatvoriti.

Takvu ladicu treba zatvoriti i sa gornje strane, jer je nemoguće riješiti se prašine ispod ležaja ( osim ako ga ne koristimo).