Praktične sitnice

[andjelkoasa]

Ako ima viška plastike onda na kolac staviš male flašice od vode ili sokova (3dl ili 5dl). Ujedno će zaštititi kolac od kiše.

[Harp]

Jel nedestruktivno otvaranje vrece krumpira uopce spada pod prakticnu sitnicu?

Dakle kada kupimo npr krumpir, kupili smo i ambalazu u kojoj dolazi i mozemo je sacuvati za daljnju upotrebu, npr za pokloniti u njoj nekome jabuke, kestene i slicno. Vrece su rupicaste i cvrste, stoga i korisne za razne stvari, samo je treba znati otvoriti na pravi nacin, suprotno od onoga na koji su je zasili.

Brzo i pravilno otvaranje prošivene vreće za krumpir #2415

Neki ljudi nemaju niti ideju da vreca moze biti otvorena bez ostecenja, pa pribjegavaju brzem rjesenju dolaska do krumpira - skarama - tako unistavajuci funkcionalnost koju su mogli imati za 10 sekundi vise i time stvarajuci otpad.

[Harp]

Dok sam gledao prezentaciju od Valtera, dobio sam ideju za jedno pomagalo koje bi registriralo utroseno vrijeme u pojedini posao.

https://www.perforum.info/forum/politika-ekonomija/permakultura-i-ne-novcana-ekonomija/msg10857/?PHPSESSID=788455dce080980b70ee8c62ae91be7d#msg10857

Posao odnosno vrijeme se jednostavno moze prekidati i nastavljati, a na kraju je prikazano ukupno vrijeme. Kazaljka od alarma pri tome moze posluziti kao marker za oznacavanje kraja ili kao mnozitelj ukoliko se rad obavlja vise od 12 sati.

Analogni sat se modificira na taj nacin da mu se gumb za alarm prenamijeni na ukljucivanje i iskljucivanje napajanja baterije na elegantan nacin, pri cemu se gubi funkcija alarma.

Modifikacija jeftinog sata u brojač vremena #2441

Brojac vremena moze posluziti i u druge svrhe, npr da nadgledamo koliko vremena pojedini uredjaj radi ili ne radi, i tada se sat niti ne treba modificirati na ovaj nacin vec kontakte baterije samo spojiti na prikladni interface.

Ako se zeli sacuvati funkcija alarma, treba napraviti prekidac na tankoj obostranoj plocici koja se umetne izmedju jednog od kontakta baterije i same baterije.

[Harp]

Neznam kako vi, ali ja jos uvijek razmisljam u kunama.
Meni i 3.76E i 4.39E izgleda malo i ne razlikujem taj odnos jer nisam jos formirao vrijednosni obrazac u eurima. Ne mogu ga ni formirat kada su cijene svaki mjesec drugacije, npr cokolada za kuhanje kras 350g je bila 1.59E (12kn) na pocetku godine, dok u ovo vrijeme je ista na akciji za 19E/kg! Gledam i ne mogu vjerovati**. Pa ferrero rosher je uvijek bio 140kn/kg bez akcije... Tek kada ponudjene cijene preracunam u kune vidim koliko trgovci nemilosrdno deru u mutnome, jer vjerojatno mogu radi stalnog priliva friskih turista...

** - cokolada za kuhanje je gooodinama imala istu cijenu od 33 kn/kg, najjeftinija je bila 27 kn/kg, a najskuplja 38 kn/kg. Mlijecna cokolada, jeftinija je bila 40 kn/kg, uobicajeno 44, a skuplja (iz normalnog razreda kao npr Milka) po 50 kn/kg. Kvalitetne cokolade za gurmane, gospodu i tajkune su bile okvirno od 80 - 120 kn/kg. Nutella namaz 42 kn/kg...

Meko brasno je bilo 4kn/kg pakirano po 1 kg. Danas je dosta bliska cijena ako se kupuje veliko pakiranje, 5, 10 ili 25 kg na raznim akcijama, sto je neprakticno.

Sokovi, kvalitetni (juicy, fructal) su bili 5 kn/l... secer, krumpir 4kn/kg, luk, mrkva 3 kn/kg, jabuka 5 kn/kg, jaja 1kn/kom, ulje 10 kn/l, cips iz Lidla 23 kn/kg, krekeri 12 kn/kg...

P.S.
Posto ima zainteresiranih cu narednih dana zakaciti cdr fajl za print. Htio sam ga jos malo doraditi da bude jasniji...


EDIT
Evo napravio sam jasniju verziju za A4 papir, ima 8 istih kartica velicine 90 x 50 mm. To je velicina vizitke i moze se pastificirati sirokim prozirnim selotejpom, tako da je vrlo otporan i dugotrajan pri koristenju.
Saljem pdf (vektorski za najbolji print) i jpg sliku u 300dpi u zip fajlu.

[fazy]

Super, ovo i meni treba.
Imamo isti problem, a problem je rješenje!
Kaže Nikola!
Hvala Harp.
 

[Harp]

Imate li ideju za označavanje malih posađenih biljaka na livadi? Biljke su visine 10-20cm i uskoro će ih trava prerasti. Ima ih stotine, svakih 2-3 metra.
... ... ...

Nisam siguran za visinu. Ako je visoko i tanko, vjetar će srušiti. Ako je visoko i debelo, onda je i skupo i nepraktično. Ako je kratko, dakle označavanje baš pri tlu, funkcionira dobro kada je trava kratka. Kasnije, tko zna. Treba se saginjati i razmicati travu, ali to ionako radim sada bez zastavica. Znam gdje bi otprilike trebao biti grm, pa ga tako tražim i onda srpom pokosim travu oko njega. Zastavica bi pomogla.

Sada sam se sjetio, mozda ideja nekome pomogne. Iza gradnje, ostali su par kracih komadica od cca 30-40cm kricave zute boje, debljine 10cm. To sam narezao na par prstenova od 5cm visine i koristio bas za obiljezavanje (vidljivost) mladih biljaka u vrtu dok ne stasaju... to sam nataknuo direktno na biljku, reznicu, malo zakopao pri dnu... cak i da ga prepilis radi lakseg postavljanja na razgranatu biljku, ostati ce cvrst radi rebraste konstrukcije, i nece ga vjetar skinuti. Jedino sto nije biorazgradiv, pa nakon sto ti vise ne treba ga je potrebno natrag sakupiti - za neki drugi put...
Lagano se reze skalpelom zbog te rebraste forme, i vrlo je uocljivo. Ima ih i kricasto narancaste boje i vecih promjera recimo 16cm... mislim da se moze kupiti po metru. Eto, samo kricava ideja, nadje se i na gradilistima i deponijima for free...

[TB]

Ja osim štapa stavim i polovicu zelene ili prozirne plastične boce na isti način, manje je neupadljivo.

[Harp]

Kada farbamo nesto, uvijek ostane viska izvadjene boje, koju ne valja vracati natrag. Uz to, odmah trebamo oprati kistove, jer kist nije jednokratni proizvod (osim za plavuse iz Los Angelesa)...

Visak boje upotrijebim na necemu sto je odavno vec trebalo pofarbati, a nikako da to ucinim - time potrosim svu boju i mogu zapoceti s pranjem.

Pri pranju se koristi razrijedjivac i tu nastupa pitanje: kako ga potrositi sto manje i kuda s potrosenim (zaprljanim) razrijedjivacem? Da li je razrijedjivac jednokratni proizvod ili ga se moze ponovno koristiti?

Odgovor je da ga se moze ponovno koristiti ukoliko napravimo jednostavni sustav koji ce nam pomoci da ga vremenom procistimo, odijelimo od boje bez utroska dodatne energije, npr destilacija...
Pri tome ne mora biti apsolutno cist vec samo toliko bistar da znamo da ce efikasno moci ponovno otopiti boju u sebi.

Pranje kistova na ekonomični način #2508

Sustav je od tri staklenke, u prvoj se peru kistovi, zgodno je imati visoke stjenke za vece kistove koji puno spricaju dok ih se pere, i pranje traje nesto duze...

Druga staklenka je mjesto gdje se odvaja boja od razrijedjivaca, gdje nakon duzeg vremena dolazi do raslojavanja. Takav bistri razrijedjivac, koji sada ima zuckastu boju, prelije se i cuva u trecoj staklenki, te se od tuda koristi za ponovno pranje kistova. Bocice se drze na hladnom i mracnom mjestu, i ne treba brinuti kada ce se to sve preljevati, ali svakako provjerimo da li se moze preliti u trecu staklenku prije ponovno nekog farbanja - da ne zagadi vec odlezani razrijedjivac...