Zaštita drveta

[TB]

U zemlji i van zemlje - bacajte prijedloge 

Resitol i komercijalne boje su klasične metode - kako funkcionira paljenje, premazivanje staklenom vodom, krečenje, oblaganje šljunkom i sl.?

[buza]

Za u zemlju paljenje + umakanje u katran. Nad zemljom ako je drvo cetinara najbolja zastita je da je drvo cijepano i tesano a ne rezano, jer kad se cijepa puca po smonim kanalicima, pa smola dodje spolja. Npr. ograda od rezanih jelovih letvica bez zastite traje par godina, a od cijepanih i da 100.

[Nikola]

Buza, nisam znao ovo za cijepanje/tesanje, ima logike i dobro je znati. A zna li netko, je li poželjno ostaviti koru ili je skinuti? Na jednom sam mjestu našao preporuku kako drvo treba sjeći u određenom periodu kako bi kora ostala trajno spojena, jer to štiti drvo. Na drugom, i također puno čeće viđano u praksi, kora se namjerno guli još dok je svježa, kažu ljudi da se pod koru zavlače crvotočine i da ju je bolje skinuti.

Mike Oehler, autor knjige o drvenim zemunicama, drvo koje je u zemlji štiti tako da ga malo zapali, pa onda zamota plastičnom vrećicom. Naravno, samo ukopani dio.

[zemljak]

evo što je meni odgovorio dobar stari 'Gradovi':
Citat

    Majstori, jel' znate neku metodu kako da natjeram drvene stupove da traju dulje?
    Ima ona neka seoska metoda da se stavi u vatru donji dio... al ne znam detalje


stubovima oguliš koru, zašiljiš vrh i držiš donji kraj u vatri nekoliko min. dok ne sagori najmnje 0.5 cm površine, na onolikoj dužini koliko ide u zemlju + 30 cm. ovo će im produžit vijek trajanja zavisno od vrste i uslova, bar 5 god. možda i duže.
još jedna učinkovitija metoda je nanošenje katrana na donji dio, ali nije besplatna kao prva.
što se vrsta drveta za stubove tiče, definitivno kolko ja znam maclura pommifera traje najduže, i do 50 god. i to netretirana. slična svojstva ima i kleka ali od nje se teško mogu napravit stubovi jer ne raste pravo niti ima dovoljno debelo stablo... druge vrste, koje će netretirane trajat bar 20 god. su hrast, tisa, bagrem, jela, dud, čempres i bor.

[TB]

hvala na odgovorima, znači za stupove je najbolje cijepano drvo, paljeno. premazano katranom i zasuto drenažnim šljunkom 

katran, kada se osuši, pretpostavljam da nije toksičan.

i gdje su nestali ?

[Nikola]

I da vam kazem, ne bi mi vjerovali :-)

[Dzionik]

Ma verujemo mi sve što nam se kaže:-)

Za naše uslove je najbolji bagrem, brzo raste iz panja što mu je i osnovna prednost u odnosu na drugo rasprostranjen hrast. Treba mu skinuti koru jer beljiku brzo napadaju i rastaču crvi. Naravno paljenje pomaže. Trajnost najmanje 20 godina ukoliko ima bar 10cm srčike.
Staro ulje i nafta se naliju u bure, stubovi uspravno naredjaju i ostave par nedelja da upiju. Nije baš ekolosko, ali je jeftino i bar se reciklira staro ulje.

[TB]

ok, a za drvenu građu koja nije u zemlji?

paljenje i ulje nisu prikladni jer ostavljaju tragove pri dodiru.

[Nikola]

Laneno ulje se dosta koristi u zaštiti drveta, ali nisam nikad s njime radio. Ja dasku za rezanje mesa natopim običnim jestivim uljem, pa ne upija vodu.

Prirodna ulja nisu toliko trajna zaštita kao sintetska, mislim da im je to jedini nedostatak.

[Dzionik]

Laneno ulje može da bude i kontraproduktivno, zadržava vlagu i drvo trune još brže. Bitno je da čime god mažete ima neka fungicidna svojstva jer inače nećete dobiti nikakvu zaštitu. Ne treba biti preveliki čistunac sa tim stvarima jer su neki elementi preskupi da bi se upropastili lošom zaštitom. To je pre svega sva spoljna stolarija i po meni je sasvim ok da se koristi neki od lazurnih premaza koji u sebi uglavnom imaju bakarne soli kao glavne fungicide.