Armirano betonski krovovi

[Dzionik]

Niste ukapirali i ovo u prvom planu je zeleni krov, u pozadini je mali krović od furune. Odabrao sam ove dve da bi se bolje videlo kako se sezonski smenjuju biljke. Na prvoj je stelarija, na drugoj osušena stelarija i grahorica buja, nekad je mrtva kopriva nekad deteline ili trava. Stalno se smenjuje ali sukulenti polako preovladaju. Mislio sam u startu da će mu trebati zalivanje ali to nisam nijednom uradio u četri godine koliko već raste. Nemam neku noviju dobru sliku ali evo jednog detalja koji sukulenti dobro rastu:



Ovu sliku iz Pirota sam lično slikao i dugo sam stajao i posmatrao ne bih li dokučio kako su uspeli odgajiti toliko drveće na krovu... Kao što može da se vidi na slici nije to neka fensi vila, sasvim prosečna kuća, mada verujem da je taj gornji deo ojačan, bar se nadam:-)


A što se tiče nosivosti, arhitekte su sklone preterivanju a statičari još više kada je nosivost u pitanju. Vrlo često je tu koeficijent tri, mateijal potrebne nosivosti se pomnoži sa tri i eto ti sigurne kuće:-) Osim toga nije isto da li si ploču opteretio na sredini, celom površinom ili kod nosećeih zidova ili stubova.
Svojevremeno sam imao akvarijum od 600l koji je prazan imao 150kg plus sva oprema još jedno stotinak kg. Dobio sam ga od prijatelja koji više nije smeo da ga puni jer je zgrada počela da puca, ali ne od akvarijuma nego od roto štamparije u prizemlju (bivša Borba) koja je verovatno bila gradjena pre rata. U novobeogradskoj novogradnji je stajao srećno desetak godina bez problema osim jednog jačeg zemljotresa kada je pljuskanje napravilo malu poplavu.

[divergent]

Ovu sliku iz Pirota sam lično slikao i dugo sam stajao i posmatrao ne bih li dokučio kako su uspeli odgajiti toliko drveće na krovu... Kao što može da se vidi na slici nije to neka fensi vila, sasvim prosečna kuća, mada verujem da je taj gornji deo ojačan, bar se nadam:-)

Za fensi vilu je gotovo sigurno da nisu imali novaca, mada su za te pare mogli sagraditi vilu kakvoj bi i Tito zavidio. Ajmo izračunati...

Metar debela ploča puta cca 100 m2 tlocrtne površine, to je 100 m3 betona. Kod mene je kubik betona s pumpom (a treba ti, jer je stropna ploča) 100€. To je 10.000€ samo za beton stropne ploče. Željeza u deku ide otprilike uvijek koliko i betona, pa je to 20.000€. Međutim, ovdje ploča mora biti ojačana, znači deblje željezo i gušće, pa je to ukupno barem 25.000€ (ako ne i 30).

Dalje, računajmo da kubik betona ima cca 2,5 tone, sa željezom vjerojatno preko 3 tone, a puta 100 kubika je 300 tona. Kakvi to zidovi moraju biti da mogu držati deku od 300 tona?

Dakle, svi zidovi u kući moraju biti nosivi, betonski, s hrrrrrrpom željeza u sebi, kako bi mogli nositi 300 tonsku ploču, koja će nositi tko zna koliko još tona zemlje, vode i biomaterijala...

BO-LE-SNO... 

E da, a i beton više ne može biti ni (s nekadašnjim označavanjem) mb20, ni mb25, nego vjerojatno 30, ili 35, pa na onu cijenu od 100€ treba dodati još barem 50%. Dakle, po mojoj skromnoj računici, cijena rasta drveća na krovu je cijena standardne kuće + cca 100.000€ za "bio-upgrade".

BO-LE-SNO... 

A što se tiče nosivosti, arhitekte su sklone preterivanju a statičari još više kada je nosivost u pitanju. Vrlo često je tu koeficijent tri, mateijal potrebne nosivosti se pomnoži sa tri i eto ti sigurne kuće:-) Osim toga nije isto da li si ploču opteretio na sredini, celom površinom ili kod nosećeih zidova ili stubova.

Naravno da je puta tri. Nikakvo pretjerivanje. Koliki bi ti vijek trajanja kuće? 5 godina?

A što ako opiči samo omanji potres? Ti bi kao arhitekta preuzeo odgovornost za 10 tona biomaterijala na palačinki od četvero djece iz te kuće?

A ako eksplodira plin u kući? A počnu prolaziti teški kamioni uz kuću, jer se tu sagradi magistrala? A milion drugih nepredviđenih stvari?

Džionik... Mani ti spermakulturu u gradu... Ako im je do drveća, mogli su se maknuti iz grada. Ali nije njima do drveća, nego bi oni bili face, da drugi koji prolaze to naslikavaju.

Pravljanje slona od miša. Porez na budale.

[Dzionik]

Odkud ti metar ploče, to se ne radi ni na atomskim skloništima. Dobro Gadafi je imao takvu kuću ali to nije pravilo:-)
Ojačanje se ne radi količinom betona nego količinom armature ili strukturnim promenama. Recimo na standardnu* betonsko rešetkastu konstrukciju kakva se radi za kuće idu stubovi 25x25cm ili čak 20x20 sa četri do pret žica 12mm ili čak 10mm i maksimalnim rasponom 3,60m, ako hoćeš da povećaš raspon na 6m treba ti greda koja je 40x60cm ali pošto je sama ta greda preterano teška onda se u nju stavlja bar dvanest žica od 12 ili 16mm na stubovima 44x40, masivnijim temeljima itd. Hoću da kažem da samo povećanje količine betona traži i mnogo veće učešće armature po kubaturi betona,
U ovom konkretnom slučaju je verovatno dovoljno staviti gredice sa jačom armaturom i preko gredica i monti naliti 10ak cm betona sa duplom mrežom od 10-12cm. Naravno i odgovarajuće ojačane serklaže. A ako su i parapeti armirano betonski i vezani za ploču, onda je takva konstrukcija izuzetno jaka. Što je upgrejd u hiljadama evra a ne u stotinama hiljada.
Ne verujem da su mislili na permakulturu kada su to gradili, ali moraš priznati da dobro izgleda:-) i verovatno je prelepo boraviti u takvoj bašti.


"Naravno da je puta tri. Nikakvo pretjerivanje. Koliki bi ti vijek trajanja kuće? 5 godina?

A što ako opiči samo omanji potres? Ti bi kao arhitekta preuzeo odgovornost za 10 tona biomaterijala na palačinki od četvero djece iz te kuće?"

Naravno da je preterivanje kada se preko već sračunatog sigurnog doda x3. I naravno da se na našim prostorima računaju zemljotresi. Medjutim tih x3 rade arhitekte koje mrzi da računaju ili ne znaju jer je nešto izašlo iz "standarda*".

[TB]

zanimljivi argumenti, ajmo na ono što se isplati:

ovalno spremište 5x3m

ferocement debljine 5cm = 1m3 betona = 60€
bitumenska traka 20m2 = 40€
armatura Q385, 2 kom = 100€
rabitz mreža = 60€
Ukupno = 260€

za usporedbu najjeftinije limene garaže su 1000€. Računica ok?

[divergent]

Odkud ti metar ploče, to se ne radi ni na atomskim skloništima.

Atomska skloništa su predviđena izdržati bočni udar, koji sigurno nije "težine" par desetaka tona, koliko gore ima zemlje, vode i biomaterijala.

Ja sam inače htio ravni krov iskoristiti kao bazen za kupanje. Pa statičar krepo od smijeha.

U ovom konkretnom slučaju je verovatno dovoljno staviti gredice sa jačom armaturom i preko gredica i monti naliti 10ak cm betona sa duplom mrežom od 10-12cm.

Aha, ok. 

Ne verujem da su mislili na permakulturu kada su to gradili, ali moraš priznati da dobro izgleda:-) i verovatno je prelepo boraviti u takvoj bašti.

Ne, ne vjerujem da je super boraviti u takvoj bašti. Ispod bašte prolaze auti, kamioni, žamor ljudi, svi te naslikavaju, iz susjedne kuće te gledaju s prozora što radiš...

Neka, hvala.

[divergent]

zanimljivi argumenti, ajmo na ono što se isplati:

ovalno spremište 5x3m

ferocement debljine 5cm = 1m3 betona = 60€
bitumenska traka 20m2 = 40€
armatura Q385, 2 kom = 100€
rabitz mreža = 60€
Ukupno = 260€

za usporedbu najjeftinije limene garaže su 1000€. Računica ok?

Pa i nije baš ok. Za 20 metara ljepenke po cijeni od 40€ možeš ju objesiti mačku o rep. To je najniža kvaliteta kad nemaš više para za staviti bolju ispod glazure za zaustavljanje kapilarne vlage - nikako ne za staviti van, pogotovo ne da raste nešto iznad toga. A resitol, ili neka slična masa? Jedno 30€ treba za njega. par eura za četkice s kojima ćeš ga razmazati. Plinska boca. Brener. Plin koji ćeš potrošiti na varenje ljepenke? Kako ćeš to variti na takvoj obloj površini? Tko će ti to zavariti? Koliko će ti naplatiti, jer ja koji imam iskustva ne znam kako bih to zavario. Skela? Cijena skele?

Zašto je krov nacrtan zelene boje? Nije vrag da tu planira trava rasti? Tko će to svakodnevno zaljevati? Struja za pumpu, voda, rad...? Cijena neke automatike?

Kako dobiti tako ovalan oblik betona? Nekakav šalung? Cijena?

Kako saviti armaturu na takav oblik, a da ne izviri iz 5 cm ferocemnta?

Je li stražnji dio zatvoren? Kako zatvoriti stražnji dio? Kako postaviti vrata na prednji dio? Cijena zatvaranja straga i vrata sprijeda? Ako nema potrebe da se to zatvori, onda nema baš nikakve potrebe niti za usporedbu s garažom.

E moji spermakulturnjaci, svi samo brijete na kruha bez motike... 

 

[TB]

bez brige, sve je pod kontrolom 

da dodaš još 100€ gore opet je to vrlo jeftina gradnja ako hoćeš zeleni brežuljak. Samo 1m3 cementa, tu bez problema ubaciš aditiv za vodonepropusnost, a katran ili čepasta folija je samo dodatno. Brener imam na benzin ali ne mislim se time igrati nego samo prebaciti foliju preko betona i gore zemlja. Visina građevine je 2m pa mi ne treba skela. Travu će zalijevati kiša kao i na svakoj drugoj livadi, nemam sumnje da će rasti jer raste na svakoj betonskoj pukotini uz minimum zemlje. Armaturno željezo automatski daje ovalan oblik i sa mrežicom radiš obostrano, bez šalunga, jedan-dva stupa da drže armaturu odozdo. Straga i bočno zatvoriš betonom ili zemljom. Sprijeda željezna šipka i lim vrata na kotačiću. Ljudi žive u takvim kućama, ovo je samo spremište pa nije bitno ako nešto ispadne krivo.

[divergent]

dodaš još 100€ gore

Ajd javi kad si gotov. Stavi fotke ovdje da vidimo to čudo.

[Dzionik]

Jeste ti malo optimistička računica, mislim da je 60 evra za cement malo jer ti treba sitan agregat u odnosu 2 na1. Neki temelj?? ili samo zemlja?? Plastenička folija je mnogo bolja solucija od ter papira i ja nameravam da saniram ovaj moj krović iako ne znam kolika je njena trajnost ispod zemlje.

"E moji spermakulturnjaci, svi samo brijete na kruha bez motike... 

Ne bez motike nego sa vrlo malo motike:-) ti još nisi provalio da smo mi hedonisti a ne mazohisti.

[bambi]

TB- možda će te malo više koštati zbog armaturne mreže i rabic mreže. Ali vjerujem u tvoj projekat. Samo smišljeno. Pa na YT ima ovakvih izvedbi dovoljno za naučiti po principu: da se zanat krade oćima.

[fazy]

...ferocement debljine 5cm = 1m3 betona = 60€...

Za 1 m³ betona prikladnog za izradu ferocementa, trebati će Ti oko 1300 kn, TB!

Za takav beton, potreban je sitan agregat, najbolje 0 do 4 mm plus cement.

Najbolje je koristiti "suhi beton", to jest gotovu mješavinu agregata 0 do 4 mm i cementa, koja se nudi u vrečama od 25 kg.
Suhi beton ima uvijek istu konzistenciju i kvalitetu, za razliku, kad isti beton miješaš u mješalici, koliko god da paziš na broj "lopata" agregata i cementa!
Od 1 vreće suhog betona, koja ima 25 kg, dodavanjem vode i miješanjem dobijemo 12,5 litara betona.

Za 1000 l (1 m³) betona , trebamo 2000 kg suhog betona ili 80 vreća od 25 kg.
Cijena suhog betona (0 do 4 mm) je 0,67 kn.
2000 x 0,67 = 1340,00 kn

Izvor:

http://www.samoborka.hr/suhi-beton-mb-20

Cijena vreće od 25 kg bila je u Pevecu 17,99 kn (x 80 vreća = 1439,20 kn).

Onih 60 Eura za 1 m³ betona, ćeš iskoristiti za temelje, a još ti preostaje betonirati i pod garaže!

Suhi beton sam koristio ove jeseni pri izradi šahta i kanala za prihvat oborina, i moram priznati, da sam izuzetno zadovoljan kvalitetom betona, za razliku od miješanja agregata i cementa u mješalici, te stoga i pišem ovaj post.
Vreću suhog betona, prepolovim na pola i obje polovice, usipam u mješalicu, u koju sam prethodno, utočio potrebnu količinu vode.
Dobijem jedne tačke betona, koji je odlične i ujednačene kvalitete, kao da sam naručio gotovi beton iz auto mješalice.

A može i bez mješalice : preko uspravno postavljene (sa gornje strane otvorene) vreće suhog betona, navučem plastične vreću, srušim vreće na pod i osovim ih tako da je sada dno plastične vreće dolje, a dno vreće suhog betona gore (preokrenuo sam otvorenu vreću suhog betona unutar plastične vreće naopačke).  Izvlačenjem papirnate vreće, suhi beton se sada nalazi u plastičnoj vreći. Dodajem potrebnu količinu vode u plastičnu vreću, koju zatim vežem konopom na vrhu i nakon prekretanja plastične vreće nekoliko puta, dobivam mokri beton, spreman za uporabu.

[TB]

Jeste ti malo optimistička računica, mislim da je 60 evra za cement malo jer ti treba sitan agregat u odnosu 2 na1. Neki temelj?? ili samo zemlja?? Plastenička folija je mnogo bolja solucija od ter papira i ja nameravam da saniram ovaj moj krović iako ne znam kolika je njena trajnost ispod zemlje.

Za 1000 l (1 m3) betona , trebamo 2000 kg suhog betona ili 80 vreća od 25 kg.
Cijena suhog betona (0 do 4 mm) je 0,67 kn.
2000 x 0,67 = 1340,00 kn

Cijena vreće od 25 kg bila je u Pevecu 17,99 kn (x 80 vreća = 1439,20 kn).

pod neka ostane šljunak.

pvc folija postane krhka nakon par godina, a možda i izdrži ako ju korijen ne probije. Možda je bolja čepasta folija koja i bolje drži zemlju da ne sklizne.

suhi beton je zgodna opcija ali je duplo skuplji:
1500kg finog šljunka = 50€ + 500kg cementa = 50€ = 100€ 1m3 betona

nova računica:
ferocement debljine 5cm = 1m3 betona = 100€
+aditiv za vodonepropusnost betona 10€
bitumenska traka 20m2 = 40€
+čepasta folija = 20€
armatura Q385, 2 kom = 100€
rabitz mreža = 60€
+prijevoz =20€
Ukupno = 350€

bez betona bi se isto moglo napraviti od limova sa nešto jačom armaturom, dođe otprilike isto.

[Dzionik]

Čepasta folija ako mislimo na istu (za zaštitu hidro-termo izolacije na temeljima) nije  uv stabilna i vrlo brzo se raspada, to je samo privremena mera mehaničke zaštite izolacije pri nasipanju zemlje.
Beton ima smisla samo ukoliko je objekat osmišljen da ga može koristiti više generacija. Ako je jedna generacija u pitanju onda je to samo pravljenje smeća i nepotrebnog problema za sledeću generaciju.

[TB]

mudro zboriš, sve što radim mora imati vijek uporabe 50+ godina uz minimalno održavanje.

sve folije su prekrivene s 5cm zemlje tako da nema sunca.

pala mi je na pamet i montažna verzija gdje se preko armaturne mreže prebaci stari tepih+pe folija+čepasta traka+zemlja.

[Dzionik]

Too bi mogla da bude interesantna verzija ali moraš da uradiš ukrućenje luka, a možda je zadnja i prednja strana dovoljna da ukruti tih dva metra raspona.