Izgradnja male kuće

[Nikola]

Do sad sam potrošio sljedeći iznos (naveo sam cijene i onoga što tek trebam platiti, a cijena je dogovorena).

- Posebna geodetska podloga: 370€
- Iskolčenje objekta s elaboratom: 130€
- Izrada idejnog rješenja: 300€
- Izdavanje dozvole (rješenje o uvjetima građenja), uključuje i doprinose: 220€
- Izgradnja objekta (sve što je do sad napravljeno, plus hidroizolacija i zatrpavanje): 12,000€
- Vanjska stolarija (2 ulazna vrata, 1 balkonska, 4 prozora): 930€ (još nedostaje jedna staklena stijena)
- Agregat za proizvodnju struje: 220€

Ukupno: 14,170€

Još mi ostaju unutarnji zidovi, pod u potkrovlju, izgradnja septičke, struja, voda, dimnjak, toplinska izolacija, završno uređenje iznutra i izvana, pa onda opremanje sanitarijama, namještaj...

Srećom objekt je mali, pa ove stavke i nisu tako velike kao na tipičnoj kući. Raspitivao sam se za cijenu solarnog sustava za struju, prošao bih za nekih 600€. Sustav za grijanje vode košta 1000-2000€, ali ozbiljno razmišljam da sve radim sam pa prođem puno jeftinije.

[m2]

Do sad sam potrošio sljedeći iznos (naveo sam cijene i onoga što tek trebam platiti, a cijena je dogovorena).

- Posebna geodetska podloga: 370€
- Iskolčenje objekta s elaboratom: 130€
- Izrada idejnog rješenja: 300€
- Izdavanje dozvole (rješenje o uvjetima građenja), uključuje i doprinose: 220€
- Izgradnja objekta (sve što je do sad napravljeno, plus hidroizolacija i zatrpavanje): 12,000€
- Vanjska stolarija (2 ulazna vrata, 1 balkonska, 4 prozora): 930€ (još nedostaje jedna staklena stijena)
- Agregat za proizvodnju struje: 220€

Ukupno: 14,170€

Još mi ostaju unutarnji zidovi, pod u potkrovlju, izgradnja septičke, struja, voda, dimnjak, toplinska izolacija, završno uređenje iznutra i izvana, pa onda opremanje sanitarijama, namještaj...

Srećom objekt je mali, pa ove stavke i nisu tako velike kao na tipičnoj kući. Raspitivao sam se za cijenu solarnog sustava za struju, prošao bih za nekih 600€. Sustav za grijanje vode košta 1000-2000€, ali ozbiljno razmišljam da sve radim sam pa prođem puno jeftinije.

-FV sustav bi ti bio "samo" za svjetlo, manje alate, (bušilica i sl.),
pumpa od solarnog ili bi stavio i frižider (12/24 ili 220 po cijeni mi se čini ne)?
-FV sustav 12/24v ili stavljaš inverter?
-FN koje baterije (AGM (Absorbent Glass Mat) ili gel-baterije) ?
-Peć - rocket stove?
-Jesu ti napravili sljeme da se može provjetravati krov?
-Odvajaš "sivu" vodu od "crne" vode (=manja/jeftinija septička)?
-Mala kuća - mali račun :-)) (baš me interesira koliko po kvadratu kad "sve" završiš ?)
-Krov imaš dobro orjentiran za kolektore za toplu vodu,
ideš na termosifonski sistem ili pumpa (iznad stubišta ti stane vertikalni bojler,
mislim da ti tada nebi dobro funkcionirao termosifonski,
horizontalni "solarni" bojleri su dosta skuplji od vertikalnih) ?
Trodnevna radionica izrade solarnih kolektora i kućnih kompostijera.
http://zmergo.hr/2014/01/radionica-izrade-solarnih-kolktora-i-kompostijera/

[Nikola]

Sustav bi trebao vrtiti hladnjak, svjetla i laptop kao najveće potrošače. Planiram ga tako da ljeti imam struje svaki dan, u proljeće i jesen 3 dana u tjednu (vikend) a zimi mi ne bi mogao vrtiti hladnjak pa bi hladnjak zimi sigurno bio isključen. Za pogon frižidera mi treba inverter snage 1-1,5 kW, što je dovoljno za većinu manjih alata poput bušilica, brusilica, za jače potrošače ili kad se isprazne baterije, palim agregat. Baterije bi trebale osigurati autonomiju 2-3 dana bez sunca. Skromno ali dovoljno za početak. Po potrebi, lako dodajem baterije i panele. U planu su AGM baterije, vjerojatno u podrumu.

Peć imam običnu, malu na kruta goriva, i pokušat ću sa nekim svojim izmjenama povećati iskoristivost ove peći. Ako ne uspije, moguće da ću graditi vlastitu peć, samo za sad nemam vremena ni volje baviti se time, imam puno drugog posla na uređenju.

Sljeme po meni dozvoljava provjetravanje, ali nisam još pogledao izbliza, sa tla izgleda kao da je potpuno prohodno.

Odvajam sivu od crne vode. U septičku ide samo wc školjka. Sve ostalo ide direkt u pročistač pa dalje u navodnjavanje sustava. Septičku bih radio kao trokomornu, po uputama iz priručnika ,sadržaj iz treće komore bih ili ispuštao u biološki pročistač, ili bih između ubacio još i UV sterilizator, odnosno izložio sadržaj prvo sunčevom zračenju pa onda u pročistač.

Cijena po kvadratu će sigurno biti visoka jer je malo kvadrata. To me ne brine jer je poštenije gledati cijenu po članu kućanstva. Ako bih trebao smanjiti cijenu po kvadratu, dovoljno mi je da 1000 kvadrata livade oko kuće natkrijem ceradom

Mislim da odustajem od termosifonskog sustava za toplu vodu. Ideja je bila iznad stepeništa staviti horizontalni spremnik, ali neće žena bojler iznad glave, ona bi da ga stavimo u podrum. Kad je već tako, onda razmišljam o samogradnji spremnika od plastičnog spremnika za kišnicu od 1000 l, koji već imam. I naravno, pumpa bi morala sve to tjerati, a za pumpu bih stavio dodatni FN panel.

Hvala za radionicu, zanima me.

Eh, zaboravio sam dodati u kalkulaciju cijenu stepeništa. Materijal me došao nekih 150€, stepenište je gotovo, samo treba polakirati i montirati. Možda ovaj vikend.

[m2]

Super...
Ima li što snijega gore?
Namjeravaš li kasnije dodati staklenik?

[Nikola]

Snijega nema, kao da neće ni biti, trava se zeleni kao u proljeće, jaglaci cvjetaju, sve mi je nekako žao što nisam u vrtu ništa posijao u jesen, do sad bi bilo svega

Iskreno, volio bih imati staklenik u stilu earthshipa, ali da ga mogu po potrebi potpuno otvoriti. Tako da ljeti imam terasu natkrivenu lozom ili nekim drvom za hlad, a zimi da ju mogu pretvoriti u staklenik. Klizne staklene stijene bi bile idealne, ali to mi se čini preskupo. Možda napravim fiksnu konstrukciju po kojoj mogu razvući tende od prozirnog materijala, a da su mi inače smotane ispod rogova.

[m2]

Snijega nema, kao da neće ni biti, trava se zeleni kao u proljeće, jaglaci cvjetaju, sve mi je nekako žao što nisam u vrtu ništa posijao u jesen, do sad bi bilo svega

Iskreno, volio bih imati staklenik u stilu earthshipa, ali da ga mogu po potrebi potpuno otvoriti. Tako da ljeti imam terasu natkrivenu lozom ili nekim drvom za hlad, a zimi da ju mogu pretvoriti u staklenik. Klizne staklene stijene bi bile idealne, ali to mi se čini preskupo. Možda napravim fiksnu konstrukciju po kojoj mogu razvući tende od prozirnog materijala, a da su mi inače smotane ispod rogova.

-A da probaš napraviti fiksnu kon. tako da možeš kasnije dodati staklo (polikarbonat?) - razmaci, profili (drvo?)...
-Gornje staklo "krova" staklenika = kaljeno (za kolektore...) ako misliš sjediti ispod :-),
-ili samo "krov" staklo okolo folija koju mičeš ljeti?
-kad budemo išli u nabavu kaljenog stakla javim pa ako nam se želiš pridružiti u narudžbi...

[Nikola]

Vrtim razne kombinacije, brajda, staklenik, septička, tenda... Sad sam na ovakvom rasporedu, reci što misliš.

1. Napravim manju betonsku septičku, sa rupicama za korjenje, ili sa većom rupom za sadnju vrbe direkt u septičku, svejedno. Odmaknem je oko 1m od kuće. Crvene toćkice su rupice.


2. Nasipam teren do septičke i gore napravim terasu. Septička je odmaknuta od kuće 1m zato da između spustim jedno stepenište kuda ću kasnije ići u staklenik. To simbolizira onaj tamniji četverokut. Ona žuta elipsa simbolizira mjesto za stablo.


3. Ispred terase napravim ukopani staklenik. Sa sjeverne strane je zatvoren terasom i septičkom, sa zapadne zemljanim nasipom, ulaz sa istočne.


4. Iznad terase radim brajdu za lozu, moguće i da na vrbi rodi grožđe. Brajda bi ujedno služila kao konstrukcija koja nosi i tendu smotanu pod krov. Tenda je za slučaj da pljusne kiša dok se vani ruča, ili ako bude trebalo dodatno zasjeniti kuću dok se zelenilo me razraste.

[m2]

imaš knjigu je baci oko... 

-štediš dio ploče za terasu (više funkcija...)

-smrzavanje vode u septičkoj ?

-grožđe na vrbi 

-donji dio septičke (ispod "rupa" = vodonepropusan = AB)

[andjelkoasa]

Svakako bi smrzavanje moglo biti problem ako bude u septičkoj vode. Kućica je na osami i sigurno prilično puše kraj nje a to spušta temperaturu.
Za drvo bih više preporučio topolu, prava je 'spužva' za vodu a ljeti će davati više hlada nego vrba.
Najviše mi se sviđa varijanta sa staklenikom i brajdom a drvo može doći ispred svega toga.

[Nikola]

Ako iz kombinacije izbacim septičku, tj. smjestim je negdje drugdje, onda napravim staklenik tik uz podrum, iznad njega ploča za terasu. Ulaz u staklenik iz podruma.

Jedan od problema je što se to ne smije. Kao prvo, to je dodatna zidana prostorija koju mi nisu odobrili i na koju nisam platio doprinose. Podrum mora biti potpuno ukopan, znači zagrnut isključivo zemljom sa svih strana, skoro do visine gornje ploče.

Ako bih radio terasu koja je 2m iznad zemlje, bilo da je dolje prazni prostor, garaža, staklenik, bilo što, to ne bi smjelo biti vidljivo, bar ne jako očito. Radi toga bih staklenik zagrnuo zemljom sa svih strana, i napravio ulaz iz podruma za koji nitko ne zna. Ostaju vidljive samo one staklene površine. Ako koristim nešto mutno, poput polikarbonata, ili mutnog stakla, pa još razvučem neke cijevi uokolo, to bi moglo izgleda ti kao solarni kolektor. I onda kad radim prave kolektore za krov, napravim iste takve. Isti okviri, dimenzije ploča, itd.

[TB]

Sviđa mi se koncept , par pitanja:

1. da li si razmišljao o jačini potresa koju može podnijeti? Meni uvijek pada na pamet na čoškove kuće kroz betonske blokove i cigle cijelom visonom staviti šipke i zaliti ih betonom.
2. izolacija - pretpostavljam da izvana ide stiropor i žbuka
3. unutarnji zidovi - što misliš o glinenog žbuki u boji? Navodno je ekološka, regulira vlagu, a posebno je pogodna jer je prirodniji materijal od betonskih blokova dolje
3. cisterna - betonska, koliko m3? Filter?
4. gdje ide rmh i dimnjak?

[Nikola]

1. Meni nisu stavljali armaturu u kuteve, samo horizontalne serklaže. Nemam ni približnu ideju kako bi se kućica ponašala kod jačeg potresa. Potres je jedna od stvari zašto sam dugo razmišljao o drvenoj varijanti, ali bilo je dosta skuplje pa sam odabrao najjeftinije što sam našao.

2. Da, stiropor i žbuka, mislim na zidove staviti 10cm, na pod 5 ili 10 cm, a na krov možda 15-ak cm vune.

3. Glinena žbuka mi zvuči dosta privlačno, samo oko mene je par "iskusnih" graditelja koji bi mi trebali pomoći oko uređenja, a neće ni prstom maknuti ako počnem s takvim idejama, tako da će vjerojatno ići nešto standardno. Već sam se pomirio da neću ovdje moći primjeniti sve ideje koje imam, najradije bih pored ove kuće napravio još jedan bungalov u stilu hobit kućice, pa tu koristio isključivo prirodne materijale koje imam na imanju.

4. Akumulacija kišnice je još otvoreno pitanje. Objekt će se svakako spojiti na vodovod. Nije toliko skupo, voda je prilično lokalna tj. dolazi iz obližnjeg izvora, susjedi kažu da je odlične kvalitete i do sad nije bilo nestašice itd. a meni, budući da se radi o vikendici, ne treba puno vode za piće, pranje i sl. pa mi priključak izgleda kao ok rješenje. Ipak, bio bih lud da vodom koju plaćam navodnjavam vrt, zato će se kišnica sakupljati u nekom obliku, sigurno. Trenutno je u planu nacrtano jedno jezerce u koje ispuštam sve prikladne vode, i iz kojeg onda navodnjavam imanje. Kao treći izvor vode, vjerojatno će doći još nekakav manji spremnik kišnice, možda u stakleniku, ili u podrumu.

5. Za grijanje prostora, trenutno sam odustao od klasičnog rmh jer se radi o vikendici. Njemu treba puno da se ugrije, i kasnije dugo drži toplinu, a ja u vikendici želim da to ide brže. Imam ideju da jednu klasičnu peć na drva preuredim tako da funkcionira kao raketna peć bez dodatne toplinske mase. Možda ložište iznutra obložim dodatnim šamotnim ciglama, da povećam temperaturu u peći i time povećam iskoristivost drveta. Iznad peći napravio bih komad dobro izoliranog dimnjaka, ali samo metar-dva, da ostane u prostoru. Nakon njega bih provukao dimovodne cijevi kroz prizemlje pa kroz sobe na katu, i tek onda sa cijevima izašao iz kuće. Možda na krovu, možda na zidu, ovisi koliko će sustav dobro vući. Po mojoj procjeni, ovo bi trebalo drastično povećati iskoristivost obične peći, pod uvjetom da će raditi.

[Dzionik]

Nikola koliko si kompromisa napravio malo će permakulture tu ostati....:-)

[Nikola]

U pravu si, al šta se može. Čuo sam za slučajeve gdje su ljudi izgradili kuće od slame (u hrvatskoj) koje su se u roku od par godina potpuno srušile, znam ljude koji tumače kako treba uzgajati hranu a roditelji ih još hrane itd. Jedino što imaju su lijepe priče, a kad pitaš da ti pokažu vlastite rezultate onda ispada kao da ih napadaš.

Da sam samac, poput većine koja dominira permakulturom na ovim prostorima, sigurno je da bi neke moje odluke bile drugačije. Također, da sam od kuće htio napraviti svoje životno djelo i ne baviti se ničim osim time, isto bih se više potrudio, ali meni je ovo samo sredstvo da ostvarim neke druge stvari.

[TB]

klasični RMH sa bačvom i je predviđen da brzo zagrije, a kasnije termalna klupa drži toplinu.

za glinenu žbuku vjerujem da se može iskopati glina, dodati pijesak i boja, ali ima već gotovo:
http://tiny.cc/tw2vbx
http://tiny.cc/xv2vbx

to mi se čini idealno za donji betonski dio, a može i gore za regulacijju vlage.