Dizajn- Primorski komadić

[zemljak]

Došao sam u priliku okušati se u postizanju prirodnog sklada na 400m2 ralativno sitnog kamenja, obraslog šumskim drvećem i grmljem.
Hr, Istra, na malom poluotoku, blizu relativno neprometne ceste (čak i u ljetnom periodu).
Minusi: -Nasuprot odlagališta kućnog otpada (u kantama, odvoze smetlari, ali ipak sam našao i usisavač i 'videorekorder' na zemljištu kameništu)
- Preko komada terena prolaze kablovi od elektre, šišaju-onemogućavaju više drveće.

Plus: ta struja se lako prikopča nama, a i naši eventualni solari na mrežu.
Vodovodna mreža je također dohvatljiva.

Teren je na hrptu, nema velike šanse da se uhvati voda.
Okolo je šuma sa svih strana, smanjuje posolicu, buru itd.

Namjera je iskopati podrum za malu kućicu, sabiti neku montažnu na površini, i što više kamenja odvesti nekud, prodati u cement, ne znam...
Navesti nešto zemlje, i dovoziti organski materijal (sijeno, slamu itd da se raspada polako)

Malo prokrčiti, ostaviti vrednije drveće (hrast crnika, smreke, nešto šparužine..) , posaditi nešto maslina, badema, smokvi, loze, rogača, lavande, žalfije, kaktusa za tekilu:)...

Kad se zemlja popravi (i riješi voda) posijati i jednogodišnjih biljčica (zelja, mahunarki..)

E, sad, molit ću Vaše sugestije, a i sam ću proučiti sa vremenom na pfaf-u što podnosi 'maritime exposure'

Uz cestu ide zimzelena živica- protiv pogleda, bure, prašine

Svaki prijedlog ću rado razmotriti i još radije primijeniti.
Hvala

[zemljak]

evo još pokoja slika, da vidite sa čime se borim, a možda prepoznate i upozorite me na neku super biljku.

nisam napomenuo: teren je prirodno nagnut na zapad, ali je skoro ravan jer su ga vrijedni težaci terasirali kamenjem (2 terase, cca 1,5m razlika u visini)

[kad budu gorjeli gradovi]

pola sata sam pisao čitavu studiju izvodljivosti i baš kad sam trebao da pošaljem slučajnu ugasim mozillu. 
evo ponovo u najkraćim crtama:

- drveće gledaj da što manje siječeš jer štite od bure naročito prema moru.

- od kamenja možeš napravit suhozid ili zidat neki objekat. kad ga ukloniš trebalo bi se pojavit nešto zemlje il bar neki sitniji kamen. možeš naručit par kamiona zemlje od nekud (u dalmaciji su to nekad davno radili i to ručno). naravno što više organskog materija nagomilavati.

- ima li šanse da se napravi neka čatrnja? može li se kopati i koliko duboko?

- voće: ako obezbjediš navodnjavanje prvih par godina tokom ljetne suše, bez puno problema bi trebali uspjevati nar, smokva, grožđe, masline, badem, rogač, pinjol, pistać, dunja i kupina. kasnije ako se formira nešto zemljišta možeš i probat i limun, narandžu, kajsiju, breskvu, trešnju, jabuku, orah, dud, krušku, džanariku i japansku jabuku (mušmula definitivno ne može morska klima je ubija - jedna umrla na moje oči).

- povrće i ostalo zeljasto: čuvarkuća, omaklina ili morska pepeljuga (halimione portulacoides), razne vrste kaktusa iz roda opuntia, agava, svi su jestivi a ne zahtjevaju skoro ništa truda. od povrća najlakši za gajenje u tim uslovima bi bili čičoka, bijeli luk, špinat, kupus (naročito raštan), bob, slanutak, leća, sikirica, crni luk, blitva, bamija, artičoka, rukola, kasnije možeš probat i sa paprikom, krompirom, paradajzom, kukuruzom, lubenicom i dinjom, šparogama... naravno preko zime ima puno više šanse za uzgoj povrća mada sve zavisi od vremena koje je sve nepredvidivije...

- baštu najbolje da dizajniraš tako da je skroz ravna da ne bi voda oticala van, najbolje da je ogradiš suhozidom. ima li kakvih životinja? na ostvrima ima zečeva, vjerovatno i tu. kontam da se ne bi puno premišljali da obrste baštu u toj pustinji. možeš im preko suhozida udarit barikadu u vidu tnja. 

- što se slika tiče osim standardnih borova i česmine prepoznah jedan lovor i nešto što bi moglo bit samonikla trešnja ili kruška, ne vidi se najbolje...

ako se još čega sjetim javim...

[Nikola]

Ako kamenje sakupljaš na visoka "brdašca", kroz njih će strujati vlažan vjetar i kondenzirati voda. Ispod takvih nakupina trebalo bi biti vlage u sušnom razdoblju.

Izgleda da je teren ispod ceste? Možda se može koristiti voda koja se slijeva cestom. Spremnik za vodu se vjerojatno može napraviti od kružnog suhozida, unutra ili malo izbetonirati, ili pl. folija i geotekstil, ili naručiti kamion gline pa njome "ožbukati" zidove i prekriti dno.

Kamen koristiti svugdje kao malč. Možda pokušati formirati vrt gradnjom guste mreže malih suhozida preko vrta, poput šahovskog polja

Dalje kad se sjetim...

[Nikola]

Eh, također, mislim da se ne trebamo ograničavati idejama da se na svakom dvadratiću površine Zemlje treba osigurati sve što je potrebno za život. Nešto možda jednostavno treba ostati šuma, ili goli kamenjar, dok priroda ne odluči drugačije. Budući da ti to nije jedini komad zemlje, ali da očito misliš tamo boraviti neko dulje vrijeme, možda bi trebao razmisliti i o tome da npr. povrće uzgajaš u Zg, ogrijev u Lici, a na ovom zemljištu imaš maslinik, ili smokvik. To onako kao generalni plan, ne mislim da podjela treba biti baš stroga, ali bar da se zamisliš što ti zapravo tamo treba, a što je moguće imati bez puno napora.

Kada bi recimo odlučio da tamo bude maslinik, sa nekom kućicom kao gospodarskim objektom odnosno vikendicom, onda bi se dizajn tog prostora prilagodio tome, ne bi se puno zamarao sa uzgojem povrća i sl. Imao bi klasičan maslinik, ili malo manje klasičan, nije bitno, bitno da ovako kao izdvojena čestica po ničemu se ne smatra permakulturom, ali ipak jest jer je dio sustava koji je razvučen po cijeloj državi

[kad budu gorjeli gradovi]

Eh, također, mislim da se ne trebamo ograničavati idejama da se na svakom dvadratiću površine Zemlje treba osigurati sve što je potrebno za život. Nešto možda jednostavno treba ostati šuma, ili goli kamenjar, dok priroda ne odluči drugačije. Budući da ti to nije jedini komad zemlje, ali da očito misliš tamo boraviti neko dulje vrijeme, možda bi trebao razmisliti i o tome da npr. povrće uzgajaš u Zg, ogrijev u Lici, a na ovom zemljištu imaš maslinik, ili smokvik. To onako kao generalni plan, ne mislim da podjela treba biti baš stroga, ali bar da se zamisliš što ti zapravo tamo treba, a što je moguće imati bez puno napora.

ja da sam vlasnik ovog komada zemlje i da mi od toga ne zavisi egzistencija, mislim da bi baš suprotno uradio - potrudio bi se proizvesti na njemu što više raznovrsne hrane čisto da pokažem da je to moguće i na 'golom kamenjaru'. ako bi bar troje ljudi poučeni primjerom uradilo to isto to bi mi bilo mnogo značajnije nego neke masline il tako nešto.

[zemljak]

nekakvo sakupljalište vode će biti, obavezno, i sa krovića.  Ali ne očekujem čuda, osim ako naredne godine budu kišne kao ova. Sjeverno je veliko brdo sa kojeg vodi cesta, ali između je udolina, pa neće puno vode dospjeti do mene.
Kopati se bagerom sigurno može, mislim da ću ga u svakom slučaju angažirati (u zadnje vrijeme ne mogu bez bagera:)

Ovo za humke je super fora, nisam to znao, ali malo je mjesta, šteta mi je prostora- čini mi se, za sad.
Možda da kućica bude donekle propusna za vjetar po vanjskim rubovima, u formi kažuna? to bi bilo ok za kondenzaciju?
Ili da na drveće, ili između, objesim neke hvatače vlage?

Zapravo sam naumio angažirati punca da nam tamo održava/uzgaja/bere i šalje busom povrće čiji smisao je ranije dozrijevanje i dulji period plodonošenja nego na kontinentu.
Posložio bih i nešto izo-stakala (imam viška) da glume staklenik.

Kamen je ok za malč i akumulaciju topline. Za malč pogotovo kasnije kad se stvori dostojna količina humusa.
E, nigdje nisam vidio veće gliste nego tamo. Pol centa promjer, i mislim više od pol metra dužine... zmijurine, ćo.
Možda je to neki znak? Da uzgajam gliste?

[Nikola]

Sa humcima ne gubiš prostor ako iznad njih rastu voćke, a i preko njih može nešto, loza recimo.

[Nikola]

Za sad vidim dva moguća smjera, oba imaju dobre argumente. Prvi bi bio klasičan permakulturni, da zadovoljiš svoje potrebe na što manjem prostoru, po mogućnosti što bliže kući. Drugi bi bio da pokušaš iz svakog kvadratića izvuči maksimum, pa kako kaže, da to možda bude i škola drugima koji misle da se nešto ne može.

Ako se odlučiš za prvi, ja glasam za maslinik. Priroda radi za tebe godinu dana, ti dođeš jednom godišnje u berbu, i nema puno nauke.

Ako se odlučiš za drugi, naraditi ćeš se poprilično, vrlo vjerojatno i postići neke rezultate. Ne znam hoće li rezultati opravdati uloženi trud, i hoćeš li izdržati do kraja. Znam da je meni već putovanja preko glave, a imam "samo" jedan sat vožnje u svakom smjeru. Recimo da ne odustaneš brzo, i da to s tastom zaista profunkcionira kako si zamislio. Onda se moraš koncentrirati na najveće probleme, nedostatak tla i vode.

Baš mi je palo na pamet ono sakupljanje vode iz drveća. Plastična vrećica se natakne na jednu granu, lišće isparava i eto ti vode. A bi li to funkcioniralo na cijelom stablu? Kako bi stablo to podnijelo? Recimo plastičnu foliju prebaciš preko odraslog stabla, kakva imaš tamo, i iz folije poteče voda na tlo. Dolje posiješ nešto relativno otporno na sušu, a da stvara velike količine bio mase, koju koristiš kako bi izgradio tlo. Sea buckthorn mi se čini kao favorit. Također "spanish broom" kojeg izgleda vrlo uspješno uzgajam. Puno grmlja ovog tipa da samostalno izgrađuje bio masu, i povremeno dođeš, porežeš grane, posložiš ih u komposter i proizvodiš humus.

Kreneš s čišćenjem terena od velikog kamenja, još uvijek sam kod ideje da se ne očisti cijela površina vrta nego kvadrat po kvadrat, tipa sqare foot garden. U rupama formiraš kompostere u koje trpaš ono granje, i to se pomalo raspada. Kad se razgradi, unutra ubadaš povrće kakvo želiš, humus odlično zadržava vlagu. Gore po mogućnosti pokriješ kamenjem, a možeš i kombinirati s hugel-om.

Ako ti ovo i pođe za rukom, nemoj samo koristiti za vlastitu prehranu, jer hranu možeš uzgojiti i bliže kući, radije kao pokazni vrt za mještane. U tom slučaju, utrošeno vrijeme, rad, gorivo i sve ostalo bi moglo biti opravdano "višim ciljem".

[kad budu gorjeli gradovi]

Dolje posiješ nešto relativno otporno na sušu, a da stvara velike količine bio mase, koju koristiš kako bi izgradio tlo.

ne može se tlo stvoriti ni iz čega. materija kruži u prirodi, ako budeš sadio a ništa ne dodavao ništa se neće promijeniti. za izgradnju tla potrebno je ili ga donijeti od nekud ili deponovati organski materijal i čekati da se on pretvori u humus. jan martin bang u knjizi ecovillages pominje da su neke zajednice u izraelu za 6 godina samo od kuhinjskog otpada deponovanog na pustinjskom pijesku uspjevale uzgojit hranu.

[Nikola]

Mislim da smo već negdje ranije komentirali kako se tlo najbrže stvara u plitkim vodama. Odnosno tako kaže Lawton. I zaista, imam kadu ukopanu u vrt. Puni je kiša, u nju pada lišće, upadaju kukci, vjerojatno i kojekakve prašine, sjeme.... I na dnu se stvara mulj koji je tlo. Da sad u mulj posadim trsku imao bih šačicu malča svake godine, a stvara se "ni iz čega" Istodobno, kamenjar ostaje kamenjar, iako i na njega pada prašina, lišće, ptice kakaju...

Nisam mislio doslovno da se materija "stvori", ali osnovni građevni elementi svakog živog bića, pa tako i tla, se nalaze u zraku i vodi.

Moje razmišljanje ide ovim slijedom:
- na kamenjaru se ne može uzgajati krumpir
- na kamenjaru raste kupina
- kupinu je moguće kompostirati
- u kompostu je moguće uzgajati krumpir

[m2]

Posadi Raštiku...

[Nikola]

Upravo naletio na ovu fotografiju, izvor: https://www.facebook.com/photo.php?fbid=667963566550741

[m2]

Ovo bi ti sigurno raslo...



http://en.wikipedia.org/wiki/Fig_Opuntia

...The fruit are typically eaten, minus the thick outer skin, after chilling in a refrigerator for a few hours. They have a taste similar to a juicy, extra sweet watermelon...
...Mexican and other southwestern residents eat the young cactus pads (nopales, plural) (nopal, singular), usually picked before the spines harden...
...Jams and jellies are produced from the fruit, which resemble strawberries and figs in color and flavor...
...Recently, the cattle industry of the Southwest United States has begun to cultivate O. ficus-indica as a fresh source of feed for cattle. The cactus is grown both as a feed source and a boundary fence...

Ako možeš nabavi kultivare (ja ih pokušavam naći kod nas) jer nemaju "iglice" na plodu.

[kad budu gorjeli gradovi]

mislim da se može bez problema gajit, ja vidio u jednom dvorištu u puli poveliki primjerak.