Dizajniram svoje imanje

[Nikola]

Za ovaj južni vjetrobran, mislim da ću pokušati s ove dvije vrste. Prvi red do susjeda napravim od one zimzelene žutike, Berberis Darwinii. Jestiva je, zimzelena, malo nižeg rasta. U rupe iza nje bih posadio Elaeagnus Ebbingei, isto zimzelen, jestiv, a fiksira dušik za vrt koji je iza njega. Za 35m živice, mislim da mi treba po 8 kom jedne i druge vrste. Stavljam na popis.

Eh da, sjeverni vjetrobran za sad ostaje lovor višnja jer raste u sjeni. Brine me samo osjetljivost na hladnoću.

[Nikola]

Kaže teta Permakultura, "problem je rješenje". To mi se vrtilo neko vrijeme u glavi i mislim da će problem koji sam smatrao da imam biti i rješenje.

Problem je ranije opisan, tlo. Tanki sloj nekakve zemlje preko onog kamenjara, mješavine gline i vapnenca. Nagib u smjeru istoka od oko 11-12 stupnjeva. Ovaj nagib je zapravo jedna odlična stvar ako ga okrenem u svoju korist.

Već sam spominjao puteve koji približno prate konture tla, koje bih radio slično kako sam povišene gredice u manjem vrtu. Kad je zemlja plitka, ne želim ju potrošiti na puteve, pa bih ju maknuo s puta, ujedno gledao nekako izravnati tu širinu puta da je lakše hodati. Tako bi put trebao biti nešto niži od zemlje koja ga okružuje, pogotovo one gore, prema zapadu.

Onda sam se sjetio da su "ključ gredice" ključ ovog dizajna. S puta, na svakih par metara udaljenosti, u smjeru zapada ukopam staze koje se približavaju drugom putu. Uvijek u smjeru zapada, jer je tamo teren viši. Zemlju sa te stazice bacam u smjeru sjevera kako bih svaki mikro-vrt blago podignuo prema sjeveru, povećavajući površinu izloženu suncu.

Što dobivam na taj način... Prvo, ogromnu količinu rubnih područja. Puno zasjenjenih mjesta i onih izloženih suncu, puno uzdignutih i puno udubljenih mjesta, jako dugi rub između staza i zasađenog prostora. Dobijem i puno mjesta u vrtu na kojima stojim a zemlja mi je u visini struka, odlična za uzgoj nekih pokrivača tla.

Detalj bi izgledao ovako, i ovo bi se ponavljalo stotinama puta po cijelom šumskom vrtu:

[m2]

A da u sredinu "ključa" posadiš stablo i nagib puta/ključa staviš tako da "navodnjava" stablo ?

[Nikola]

Skicirati ću i tu mogućnost, ali za sad mi se čini kao loša ideja iz razloga što bi stablo tada bilo posađeno u goli kamen koji je vrlo propustan. Kod mene je akumulacija vode moguća samo u jezercu ili u debljem tlu koje je bogato humusom. Ja bih stabla pozicionirao u ovo drugo, znači zemlju s veće površine sakupljao u brežuljke i tu sadio stabla. Sa vrtom se pokazalo kao dobra ideja.

Nije ipak tako jednostavno kako je prikazano gore, jer osim ovog uzorka, razmišljam i o puno malih, izduženih jezeraca u sjeni većih stabala. Sad pokušavam preklopiti ove uzorke: stabla koja sam već počeo saditi u trokute i šesterokute (uzorak pčelinjeg sača), puteve koji su kao vene u nekom listu ili razgranati korijen biljke, ključ gredice poput korjenovih dlačica na tim putevima, te sustav povezanih ili nepovezanih bara i jezeraca u podnožju svakog većeg stabla, a ima ih puno.  Kad dođem do dobrog dizajna, onda mogu krenuti sa uređenjem manjeg komadića, i tako komad po komad, što je zgodno jer se uzorak ponavlja.

Nacrt mi je ispočetka izgledao prilično dosadno, beživotno, matematički precizno, ali kako dodajem detalje, krivudave linije i sl. postajem sve zadovoljniji onim što se pojavljuje. Samo mi nedostaje umjetnička ruka da to stavim na papir.

[m2]

Negdje sam pročitao (mislim art ludwig create an oasis with greywater) da 10 cm malča upije 6 cm kiše - staviti mega količine malča ispod stabla ?

[Nikola]

Malč je dobar, ali humus je još bolji. Ako iskopam rupu, dođem do kamena, tu posadim voćku, i onda to malčiram, korijen voćke je u kamenu koji je suh, a iznad njega je malč koji je vlažan. I još se voda slijeva sa svih strana, koja slobodno odlazi u rupe u kamenu. Na kraju, s tim malčem, došao bih do činjenice da izgrađujem tlo tamo gdje je već bilo ali sam ga ja maknuo na stranu. Onda pitanje, smijem li ja gaziti oko mlade voćke? Nogama sabijam tlo i korijen ne može rasti, uništava se plodnost, i u najboljem slučaju bih mogao formirati neki tanki vodonepropusni sloj stalnim hodanjem. Na kraju dobijem baru oko voćke

Nasuprot tome, ako prostor koji mislim koristiti za hodanje očistim od zemlje, koju prebacim oko već zasađene voćke, tamo sam poduplao debljinu tla (koji je odličan akumulator vlage). Preko njega prebacim malč i još popravim zadržavanje vlage.

Evo uzorci o kojima sam govorio. Kako je riječ o nagnutom terenu, odustao bih od gradnje velikih jezera. Za "Holzer style" mi treba bager koji nemam, i znanje koje nemam, ali male barice duljine 2m, širine možda 1m znam napraviti. Zagrebem malo zemlje, povučem ju prema dolje i dobijem malu branu iznad koje mogu formirati jezerce. Jezerce je u najvećem hladu koji imam na terenu, sjeverno od velikih stabala, to područje smatram najmanje produktivnim za uzgoj nečega, pa su kao stvorena za ove vodene površine.

Sustav puteva i ključ gredica bi mogao izgledati kao na slici dolje. Kad se to kombinira s već spomenutim uzorcima onda sve izgleda bitno drugačije, ali uzorak je otprilike takav.

[kad budu gorjeli gradovi]

poenta je u dodavanju što više organskog materijala. i u pustinji su ljudi uspjevali uzgajati hranu na taj način, samo treba vremena, recimo 5-6 god. imaš u knjizi ecovillages nešto o tome, tamo gdje govori o zajednicama u izraelu...

[Nikola]

Evo jedan "umjetnički"  prikaz detalja kako sam ja to zamislio. Vidi se kućica, najvjerojatnije neka lagana, suha gradnja, ispod koje je podrum ukopan u zemlju tako da je ulaz na istočnoj strani u razini s tlom. S južne strane kućice (ne vidi se) je zamišljen kao nekakav staklenik u koji ulazim iz kuće ili izvana. Ulaz u kuću je "uvučen" sa sjeverne strane kuće prema sredini iz više razloga ali nije za sad bitan taj detalj.

U pozadini slike sam prikazao divlju lijesku koja raste kao barijera prema cesti. Ispod nje jedno od mnogih jezeraca koja su u planu, čisto da se vidi odnos većeg stabla, manjeg, jezerca između njih, nasipa zemlje ispod jezerca, te puta koji prolazi ispod.

One stazice su prikazane više kao neki koncept, sve bi u konačnici bilo podređeno visokim stablima koja dolaze prva (već su tu), nižim koja dolaze kasnije i jezercima između njih. Stazice su nešto što se može pomalo graditi, koliko vrijeme dopusti. Gredice bi se onda uređivale pomalo, jedna po jedna, kako se kopaju staze.

Eh, da, namjerno nisam nacrtao vegetaciju, ovo bi zapravo trebala biti šuma a ne livada, samo ako nacrtam stabla i grmlje, onda se ne vidi ništa ostalo.

[Nikola]

Mislim da sam prilično blizu odluci da ona šuma na najstrmijem dijelu terena ostane šuma. Postoji izraz u engleskom, coppice. Čuo sam i "fuel forest" Radi se o šumarku koji se redovito sječe radi ogrijeva. Kako u moju peć na drva najradije idu dugi tanki štapovi, a to mi divlje raste u ovom šumarku, umjesto da se suprotstavljam toj šumi, ja bih radije još potaknuo ovo. Ima nešto i starijih, visokih stabala, a prostor između njih je ispunjen grmovima divlje lijeske. Lijeska vrlo brzo izraste nakon što se posječe pa mi situacija ide u prilog.

Ono što mi ne ide u prilog je nagib terena. Prilično je teško hodati uzbrdo s nekakvim teretom, pa mi treba strategija kako da se nosim s ovim. Postoje ona ručna vitla sa sajlom, zavežem drvo ili snop granja i vrtim ručicu i vitlo izvuče teret na vrh brijega odakle ga mogu lakše nositi na leđima. I tu mi je situacija naklonjena, imam dva jača stabla na vrhu za koja mogu vezati vitlo. Ne znam, tek sam se uhvatio ovog problema pa imam puno nerješenih detalja.

[kad budu gorjeli gradovi]

najbolja svojstva za "coppicing" imaju topola, vrba, breza, košćela, grab, bukva...
lijeska znam da brzo raste al pitanje kakvog joj je kvaliteta drvo. obično drveće sporijeg rasta ima bolji kvalitet i obrnuto. kad se uzmu u obzir obje osobine (brzina rasta i kvalitet) mislim da bi košćela i grab bili tu u vrhu.
breza, topola i vrba toleriraju i najsiromašnije tlo.
jasen se isto može koristiti za coppicing, a daje izvanredno kvalitetno drvo.

što se izvlačenja tiče, možda nešto tipa žičare pomogne? sajla + vitlo?

[zemljak]

a nije bagrem ono brz i dobar za ogrijev?
za izvlačenje možeš trasirati i prugu kroz dio šume, da di baš ne zapinje dok vučeš...
a možeš i magarca nasamariti, ili susjed ima konja

[m2]

miscanthus giganteus

http://en.wikipedia.org/wiki/Miscanthus_giganteus

ispomoć za penjačice, zamjena za drvo...

[Nikola]

Pa ovako, nije mi cilj imati najbolje moguće drvo za ogrijev, niti najveću količinu na toj površini, samo želim maksimalno smanjiti potreban rad. Trenutno raste to što raste. Lijeska je takva da ako ju posječem, još uvijek je tu. Znači jako puno rada ako ju želim zamijeniti nečim drugim. Grab i jasen odlično zvuče, isto su tu, niču sami od sebe, mogao bih pomalo raditi selekciju, neko bilje više "kositi" dok je mlado, drugo pustiti da dobro izraste i zavlada prostorom. Biljke koje trenutno tu ne rastu mi nisu za sad zanimljive jer ću se sljedećih godina baviti sadnjom voćaka i uzgojem krumpira, ne mislim to vrijeme posvetiti čupanju lijeske da bih posadio nešto drugo. Ipak ne želim da ono dolje bude obična šuma, nego dio PK sustava, znači ima detalja o kojima ću dosta razmišljati. Moram odgovoriti na sljedeća pitanja:

1. Što uzgajati? To sam pitanje već načeo.
2. Kako uzgajam? Ostavljam sve kako je, ili formiram neke redove, terase, koliko redovito sječem itd.
3. Kada sječem? Susjedi sjeku drva ili u zimi, ili u 8. mjesecu.
4. Na koji način izvlačim drva iz šume?
5. Što s njima nakon što ih izvučem? Režem tamo u hladu ispod javora i trešnje, ili negdje drugdje? Gdje ih spremam? Možda mi tamo treba drvarnica, ili negdje drugdje?
6. Što s otpadom? Piljevina, grančice i lišće sigurno ne mislim baciti da ih voda nosi.
7. Za što još mogu koristiti šumu, osim za ogrijev? Mislim da ću napraviti kućicu na jednom većem drvetu. Za šetnju baš i nije jer je strmo, ali je dosta vlage zbog potoka. Možda uzgoj gljiva?
8. Još nešto?

Dok sam pisao, pade mi na pamet jedna ideja za izvlačenje drva. Na onoj ravnici ispod trešnje postavim spremnike za vodu. Kad treba izvući kakvo stablo, provučem sajlu kroz koloturnik montiran na trešnju, jedan kraj zakačim na bačvu s vodom, drugi na drveni trupac u šumi, i gurnem bačvu niz brijeg. Ona povuče teret gore na čistinu, ja ispustim vodu iz bačve i povučem je gore gdje je bila da se opet puni vodom. Ideju treba razraditi, možda napraviti saonice niz brijeg ili tako nešto, ali trenutno mi zvuči simpatično. Besplatne konjske snage

[Nikola]

Možda ovako nekako. Problem sa ovim coppice grmovima je što kad ih piliš, najvjerojatnije svaka grana pada tako da stisne pilu. Treba se dosta vrtiti oko svakog grma, smišljati kako odsjeći svaku granu da se to ne dogodi.

Ako cijeli grm stisnem omčom koju zateže bačva puna vode, onda grmu mogu prići sa donje strane, bez straha rezati i sajla vuče sve što je porezano prema gore. Na bačvi je ručka jer vjerojatno neće sama imati dovoljno snage da izvuče teret, pa po potrebi mogu tu uhvatiti i potegnuti prema dolje. Sva drva se tako izvlače na ravnicu gdje bih ih sušio i vjerojatno pilio. Tamo je zgodno raditi jer ima dosta hlada.

U ovoj šumici ima i većih stabala. Ako ih tamo porušim, izrežem na manje komade (metrice) vjerojatno se istim principom mogu poslužiti za izvlačenje. Sajla vezana za trešnju dohvaća samo dio terena zbog nepravilnog oblika terena, ali ona skupina od 3 javora može poslužiti kod izvlačenja najudaljenijih stabala.

Kako vam se čini? Ima izgleda da to radi?

[kad budu gorjeli gradovi]

3. Kada sječem? Susjedi sjeku drva ili u zimi, ili u 8. mjesecu.

drva si sijeku po pravilu u januaru, tad im je mraz izvukao vodu pa su relativno suva. a ima i ta priča da drvo posječeno u januaru ne može nikad istruliti. kontam da je tačno, inače bi venecija davno potonula...

6. Što s otpadom? Piljevina, grančice i lišće sigurno ne mislim baciti da ih voda nosi.

kako šta? malč, loženje, uzgoj gljiva...

Za šetnju baš i nije jer je strmo, ali je dosta vlage zbog potoka. Možda uzgoj gljiva?

zvuči idealno za gljive. nabavi mjerač vlažnosti, pa izmjeri koji put. znaš li koje vrste rastu tamo? ima li sad šta?

Možda ovako nekako. Problem sa ovim coppice grmovima je što kad ih piliš, najvjerojatnije svaka grana pada tako da stisne pilu.

e, zato su ljudi izmislili sjekiru!

U ovoj šumici ima i većih stabala.

vodi računa o eroziji, ta veća stabla tj. njihovo korijenje je sprečavaju, ako ih posiječeš može bit svašta...