Invanzivnost biljaka

[Nikola]

Dobio sam prijedlog da otvorim temu o invanzivnim biljkama koje sigurno rade velike štete za autohtoni ekosustav. Ako znate za neke invanzivne vrste, otvarajte nove teme s njihovim nazivima, a ovdje možemo komentirati pitanje invanzivnosti općenito.

Recimo, kako znamo da neka od danas "domaćih" vrsta ne bi bila smatrana invanzivnom prije mnogo godina? Možda bi ljudi, da su bili na sadašnjem stupnju razvoja bili prije nekoliko milijuna godina, spriječili pojavu jasena, ili hrasta u europi? Kako možemo znati da današnje invanzivne vrste neće zapravo obogatiti neko područje nakon što se priroda ponovno stabilizira?

Još jedan argument protiv invanzivnosti kaže da većina vrsta ne bi bila invanzivna da čovjek nije raskrčio šume i napravio od njih oranice. Korovi, ili inzavzivne biljke, su onda samo lukav potez prirode da se obnovi. Bira invanzivne vrste koje su pioniri, i koji će svoje mjesto ustupiti drugim, sporije rastućim biljkama, kad za njih pripreme teren.

S druge strane, mnoge biljke nisu invanzivne zato što su uspješnije od svoje lokalne braće, nego zato što neki karakterističan predator koji ih je gnjavio u njihovoj domovini za sada ovdje ne može preživjeti. Tako invanzivna vrsta s vremenom može potpuno opustošiti jedan ekosustav, dovesti do izumiranja organizama i mikroorganizama koji ovise o nekoj autohtonoj biljci, dovesti do pojave monokulture, nakon čega možda neka bolest istrijebi i tu invanzivnu vrstu i iza sebe ostavi pravu pustoš.

Što mislite? Treba li svakoj biljci dati da pokaže svoj potencijal, ili treba ulagati napore da se sadašnja bioraznolikost zadrži bez bitnih promjena?

[Zelena Vila]

Mislim da su "korov" i "invazivne biljke" zapravo prilično nekorisni pojmovi. Svaku biljku treba promatrati pojedinačno jer se sve one razlikuju po svojoj korisnosti/štetnosti i metodama suzbijanja.

To što neka biljka nije autohtona, također ne znači mnogo. Nema mnogo Europljana koji bi se spremno odrekli krumpira, graha ili rajčica. Treba pratiti svaku biljku pojedinačno, kako se ponaša u novoj domovini, kojom se brzinom širi, kako djeluje na ekosustav i ljude.

Na primjer, čak i ambrozija ima neka ljekovita svojstva, no omražena je zato što izaziva alergije, pa se s razlogom radi na njezinom suzbijanju. Nažalost, ne na pravi način - ambrozija je najbolji primjer pionirske biljke koja se razmnožava na preoranoj zemlji, pa čak i onoj utabanoj bagerom. Da se zemlja održava na permakulturni način, bilo bi je znatno manje.

[kad budu gorjeli gradovi]

hvala na otvaranju teme, na zalost nemam puno vremena da pisem o tome al bice uskoro....

[Nikola]

Ehej pa gdje si ti?

Nedavno sam pročitao nešto što može biti povezano sa invanzivnošću i našim naporima da suzbijamo invanzivne biljke. Čitam o biljkama amerike. Kaže knjiga, sjeverna amerika se relativno nedavno odvojila od azije i njena flora je dosta srodna euro-azijskoj. Južna amerika je puno dulje izolirani kontinent, a kako je nekad davno bio povezan s australijom, njena flora je povezana s austrlsko-afričkom.

U određenom trenutku dolazi do dodira sjeverne i južne amerike. Radi se o dva botanički vrlo različita habitusa, biljka u jednoj americi nema rođake u drugoj, a nema ni karakteristične predatore. Znači radi se o prilivu ogromnog broja invanzivnih vrsta iz jedne amerike u drugu. Ono što je danas srednja amerika, smatra se botanički najbogatijim krajem na zemlji. Kako sad to? Ni jedna biljka nije uspjela stvoriti monokulturnu pustinju u novom staništu, odnosno vjerojatno privremeno i jest bilo svakakvih čudnih poremećaja. Pretpostavljam da bi ljudi, da su bili na sadašnjem stupnju razvoja, tih dana postavili ogromnu branu između dviju amerika kako vrste ne bi prelazile iz jedne u drugu. Svejedno, vjerojatno bi napori bili uzaludni.

Slažem se s vilom da treba svaku vrstu promatrati posebno, to mi je i namjera.

[Zelena Vila]

Invazivne biljke zapravo prenose ljudi, to je gotovo nemoguće spriječiti. Ambrozija je u Europu tako došla sa transportom žitarica.

U Sjevernoj Americi isto imaju problema s nekim Europskim vrstama, npr. bršljanom.

[kad budu gorjeli gradovi]

evo konačno sam uhvatio malo vremena pa ću otvoriti par tema za svaku invazivnu vrstu ponaosob...
naravno invazivnost biljaka je dosta relativna stvar. i naravno u skoro svim slučajevima je krivac za to čovjek, bar kad su ovi naši prostori u pitanju. lako je primjetiti ako odete npr. u neku hrastovu šumu da tamo invazivnih vrsta nema, već samo pored puteva, na zapuštenim parcelama u gradu, na oranicama i slično. takođe, ove vrste kao da zaista trebaju ljude u svojoj blizini, stvarno ih u nekoj divljini gdje ljudi slabo zalaze nikad ne viđam...

[Fliper 777]

  Da se pridružim i ja sa svojom ambrozijom.Imam jednu njivu koja je sva pod ambrozijom.Kosimo,kosimo i ništa.Oremo i ništa.Raste samo ambrozija.
To je pravougaonik ambrozije.Tu su bivši vlasnici sijali pšenicu iz godine u godinu.
Ne znam šta da smislim.Pokosim je prije nego što procvjeta i sijeno zapalim i opet niče,čak mislim da je ima najviše na mjestu gdje je gorjelo.
Ne znam više šta da učinim.Dvije godine se borimo i ne vidim izlaz.

[Nikola]

Teorija kaže da neće niknuti u šumi, nego na zapuštenoj oranici. Ja bih probao sa sadnjom šume, naravno, jestive. Ambrozija voli plodno tlo, što znači da sadnja nečega što će tu plodnost učinkovito koristiti može biti dvostruka dobit. Sigurno nije rješenje za preko noći, ali da ste prije dvije godine recimo zasadili bazgu i istodobno se borili protiv ambrozije, možda bi danas borba bila pri kraju, a imali bi i proizvod koji ima neku vrijednost.

[Fliper 777]

Mislim i ja tako nešto sa voćkama.Sada razmišljam o bazgi.Hmm,to je sjeverna strana brda.Ima živica,ali nema bazge.Nešto moram učini,ali istina je da mi se ta njiva zbog ambrozije počela gaditi.
Sama parcela je na sredini padine brda,nema potoka ili bilo kakvog izvora vode.Sa gornje strane je red velikih,starih bagremova.Lijevo je živica,koliko se sjećam najviše ima gloga.Dolje je još jedna livada,zapuštena i obrasla kupina,bujad,vrijesak itd. Desno je put i još jedna livada koja se povremeno kosi.

[Nikola]

Eto, šumski vrt. Bazgu sam spomenuo samo tako, vrlo je otporna i vrlo zapostavljena, a traži baš obilje dušika, kao i ambrozija. Sjeverna strana brda je savršena za nju, ali ako ambrozija uspjeva, slutim da i nije baš neka mračna strana

[kad budu gorjeli gradovi]

malčiranje bi mozda pomoglo. pomogla bi i konoplja koja cisti njivu od korova al nazalost je zabranjena. takodje uzgoj zimskih kultura kao kupus, prokelj, repa, cvekla, mrkva, bijeli luk. sumski vrt je ok ideja.

[Fliper 777]

Polako sređujem svoju džunglu.Ta njiva je malo udaljena od glavnog imanja..Dobio sam nešto sjemena bijele djeteline i "ubaciću" je na jedan dio.Dobio sam i stare folije od jagode i razvuću po jednom dijelu.
Ali mi se ta ideja o šumi sviđa i idem u tom pravcu.Prošle godine sam ubacio malo žireva i vidio sam da su neki nikli.Zagradio sam ih,da ih ne pokosim i da znam gdje su.Imam u planu da tamo posadim i stare sorte voća.Nešto već imam na glavnom imanju.
Kada sam kosio pazio sam da ambroziju pokosim prije cvjetanja,da se ne osjemeni i ostavljao sam kao malč.Već je vidljiva razlika između te njive i susjednih što se tiče samog tla.

[khan]

drago mi je da napreduješ. ako ništa drugo ne pomogne, prekrij ju crnom folijom na godinu dana i onda posadi šumu.

[Fliper 777]

Uspjeli pokriti pred ovo zahlađenje,čak i bjelu djetelinu pobacali.Nije mi cilj da gajim djetelinu i nije bio neki trud,samo drljacom lagano prešli da se zemlja malo otvori i da se ostvari bolji kontakt sjemena i zemlje.Sjeme ručno razbacano.Glavno mi je da se potisne ambrozija.Ostalo je pola njive.To će se kositi i tako ostavim malč,a planiram i naklijati sjemenke divljih jabuka i posaditi u maju.To je moj eksperiment,nadam se da će biti uspješan.

[buza]

Neka moja lična zapažanja o tzv "invazivnim " biljnim vrstama kao sto su pajasen, bagrem, bagremac, japanski dvornik,... jeste da su oni invazivni samo u onim ekosistemima koji su na neki način degradirani, odnosno u kojima se čovjek upliće u prirodni poredak stvari. Ako bismo neko područje dovoljno dugo ostavili samo sebi na brigu i dopustili mu da se samoreguliše, mislim da ovi useljenici ne bi imali šansu pored autohtonih vrsta koje se već milionima godina prilagođavaju uslovima u ovom podneblju. Naravno, ukoliko nije došlo do potpunog genocida lokalnih vrsta, podvrsta i varijeteta.
Mislim da neki od ovih stranaca mogu čak poslužiti i kao neka vrsta flastera na ozljedama ekosistema, bar dok se ne počne stvarati krasta.