Zapamti

"Ako čovjek ne mijenja mišljenje, ili je vrlo mudar ili je budala."

Autor Tema: Fiksatori dušika  (Posjeta: 9909 )

Nikola

  • Admin
  • Legenda foruma
  • *****
  • Zahvale:
  • -Dao: 1390
  • -Primio: 846
  • Postova: 2050
Fiksatori dušika
« : 25 Srpanj, 2013, 09:59:42 »
Umjesto da nabrajam fiksatore dušika, jer ih ima stotine, opisati ću ovih par koje trenutno istražujem, i koji se dosta rijetko spomenu u litaraturi.

Brnistra (Spartium junceum L.) (PFAF)



Pucalina (Colutea arborescens) (PFAF)



Šibika (Coronilla emerus) (PFAF)



Prvu imam u obliku sadnica, nisam 100% siguran ali mislim da je to to. Druge dvije imam u sjemenu, i sad istražujem kako to sjeme tretirati prije sjetve. Druge dvije su međusobno jako slične, i nalik karagani (caragana arborescens), ja ih za sada razlikujem jedino po plodu tj. mahuni. Kod šibike, mahuna je duga, vrlo tanka i u člancima. Kod karagane, mahuna je ista takva samo nije u člancima nego u komadu i može se otvoriti. Kod pucaline, mahuna je poput balončića i kad je suha, jako šuška na vjetru.

Ideja koja me vodi u sakupljanju sjemena ili sadnica ovih biljaka je da livadu pomalo transformiram u šumarak koristeći ove biljke. Trebale bi biti vrlo otporne na vjetar, neke su otporne na hladnoću a neke nisu, i ako se zasiju u livadu, ili gusto zasade, trebale bi formirati zaštitu za druge, recimo voćne sadnice. Osim toga,  fiksiraju dušik pa tako obogaćuju tlo. Mislim da u nekoj stranoj litaraturi ovo zovu "nurse plant".

Ove biljke su često jedini, ili vrlo rijetki stanovnici golih, vjetrovitih kamenjara kakvi su česti po dalmaciji, a ima ih i u sjevernom hrv. primorju. Zato me privlači da ih pokušam iskoristiti u "pripitomljavanju" takvih krajolika. Npr. formirati seed balls pa rasipavati tamo gdje ništa ne raste.

Ako znate još koju biljku vrijednu spomena, nabacite ovdje.
Problem je rješenje

kad budu gorjeli gradovi

  • Legenda foruma
  • *****
  • Zahvale:
  • -Dao: 316
  • -Primio: 564
  • Postova: 831
Odg: Fiksatori dušika
« Odgovori #1 : 25 Srpanj, 2013, 11:13:03 »
naravno da znamo.

- žuti zvjezdan (lotus corniculatus). otporan na sušu. kvalitetna paša u smješama sa travama i žitom mada ne daje puno mase (tipična stepska vrsta). nije puno visok pa ne smeta mladom voću. pčelinja paša.

- lucerka (medicago sativa). takođe otporna na sušu, korijen nalažen na 15 m. najkvalitetnija hrana za stoku (puno proteina u zelenoj masi) ali i za zelenišno đubrivo. nije tolerantna na trave pa se ne javlja u smješama.

- razne vrste djeteline (crvena (trifolium pratense), bijela (t. repens), žuta (t. campestre), inkarnatska (t. incarnatum)...) niske su pa se mogu koristiti za zatravnjivanje voćnjaka i vinograda, bijela djetelina i u smješi sa žitom, kao i za travnjake (ispred kuće i slično - tolerantna na gaženje). za ishranu stoke isključivo se miješa sa travama. koriste se za zeleni ugar. mogu se kositi i do 5 puta godišnje. djeteline su takođe dobra pčelinja paša. neke imaju medicinska svojstva (najviše žuta).

- soja (glycine hispida). otporna na sušu. od svih biljaka koje se koriste u ishrani ima najviše proteina. ipak ne preporučujem u ishrani osim ako se ne radi fermentacija jer ima neke štetne materije kao i ženski hormon progesteron. kvalitetna hrana za stoku.

- lupina (lupinus sp.). ima ih mnogo vrsta. one divlje se ne koriste u ishrani jer sadrže toksične izoflavone ali mislim da postoje jestivi kultivari. daje puno zelene mase i jako kvalitetna hrana za stoku naročito živinu.

- kokotac (melilotus albus - bijeli i m. officinalis - žuti). jako kvalitetna pčelinja paša. sadrže toksin dikumarol koji se koristi kao otrov za glodare a odbija i insekte. sjeme je jestivo.

- sastica / sikirica / jari grah (lathyrus sativus). osim što je jako kvalitetna hrana za ljude, koristi se i kao zelenišno đubrivo i za kontrolu erozije.

- grahorica (vicia sativa, v. villosa, v. cracca, v. grandiflora, v. sepium, v. hirsuta, v. tetrasperma...). koristi se najviše kao zelenišno đubrivo kao i za ishranu stoke. pošto raste gusto i visoko efikasno eliminira korov. pčelinja paša.

- stočni grašak (pisum sativum arvense). kvalitetna stočna hrana a može i kao zelenišno đubrivo. medicinska biljka.

- bob (vicia faba). najkvalitetnija mahunarka za ljudsku ishranu. zelena masa se koristi za ishranu stoke. traži plodno tlo ali ga ostavlja u još boljem stanju tako da je idealan za plodorede.

- slanutak /naut / leblebija (cicer arietinum). kvalitetna hrana za ljude, tolerantan na sušu ali ne i na vlažnu klimu. dosta brzo raste i ni puno zahtjevna biljka.

- esparzeta (onobrychis viciifolia). višegodišnja vrsta (6-7 god.), gaji se najviše kao jako kvalitetna medonosna biljka i kao stočna hrana pojedinačno ili u smješi sa travama i drugim mahunarkama. pogodna za slabije kvalitetna i zbijena tla koje dosta popravlja vraćajući minerale na površinu svojim dubokim korijenom. osjetljiva na nisku košnju i prisustvo nekih korova što joj smanjuje kvalitet.


(ima ih još, možda budem dopunjavao post)
« Zadnja izmjena: 15 Listopad, 2013, 14:13:32 kad budu gorjeli gradovi »

Nikola

  • Admin
  • Legenda foruma
  • *****
  • Zahvale:
  • -Dao: 1390
  • -Primio: 846
  • Postova: 2050
Odg: Fiksatori dušika
« Odgovori #2 : 25 Srpanj, 2013, 14:45:18 »
- lucerka (medicago sativa). takođe otporna na sušu, korijen nalažen na 15 m. najkvalitetnija hrana za stoku (puno proteina u zelenoj masi) ali i za zelenišno đubrivo. nije tolerantna na trave pa se ne javlja u smješama.

Da sam to znao, ne bih uzalud prosuo kutiju sjemena na livadu :)
Problem je rješenje

kad budu gorjeli gradovi

  • Legenda foruma
  • *****
  • Zahvale:
  • -Dao: 316
  • -Primio: 564
  • Postova: 831
Odg: Fiksatori dušika
« Odgovori #3 : 25 Srpanj, 2013, 15:11:50 »
trave (poaceae) imaju te alelopatske materije kojima inhibiraju rast drugih vrsta, ali i jedna druge. to im je valjda fora da prežive jer pored širokolisnih vrsta nemaju puno šanse.

kad budu gorjeli gradovi

  • Legenda foruma
  • *****
  • Zahvale:
  • -Dao: 316
  • -Primio: 564
  • Postova: 831
Odg: Fiksatori dušika
« Odgovori #4 : 25 Srpanj, 2013, 15:22:32 »
najveći alelopat je sirak koji neke biljke u potunosti blokira npr. pšenicu. jako bitno kod plodoreda.

Harp

  • Global Moderator
  • V.I.P.
  • *****
  • Zahvale:
  • -Dao: 0
  • -Primio: 359
  • Postova: 289
Odg: Fiksatori dušika
« Odgovori #5 : 25 Srpanj, 2013, 18:23:53 »
Secem se uz rubove sume/naselja, i vrlo cesto srecem jedno drvo, vrlo rasprostranjeno, koje ima okrugle listove i male mahune na njemu, pretpostavljam da i to spada u fiksatore dusika (zbog mahuna :)) ali ne znam ime.
Lud je samo onaj cija se ludost ne poklapa sa ludoscu vecine.   - S. Beckett

kad budu gorjeli gradovi

  • Legenda foruma
  • *****
  • Zahvale:
  • -Dao: 316
  • -Primio: 564
  • Postova: 831
Odg: Fiksatori dušika
« Odgovori #6 : 25 Srpanj, 2013, 18:34:38 »
nešto azijsko. mahunarki inače ima 19.400 vrsta.

drvenaste mahunarke nisam gore stavljao jer nisu sa naših prostora osim bagrema koji je uslovno invazivna vrsta (sam je došao).

Nikola

  • Admin
  • Legenda foruma
  • *****
  • Zahvale:
  • -Dao: 1390
  • -Primio: 846
  • Postova: 2050
Odg: Fiksatori dušika
« Odgovori #7 : 26 Srpanj, 2013, 09:16:21 »
@ Harp: Cercis Siliquastrum, ili neki od cercisa, po domaći Judino drvo.
Problem je rješenje

zemljak

  • V.I.P.
  • ****
  • Zahvale:
  • -Dao: 253
  • -Primio: 277
  • Postova: 453
Odg: Fiksatori dušika
« Odgovori #8 : 28 Kolovoz, 2013, 17:31:31 »
@ Harp: Cercis Siliquastrum, ili neki od cercisa, po domaći Judino drvo.
ako ga netko iz ZG želi razmnožiti: naišao sam na nalazište Judinog drveća kod vrtića u Folnegovićevom naselju, i u krugu Končara na Borongaju. Pučanstvo je vrlo nezadovoljno tom biljkom jer im radi puno 'smeća':)

Harp

  • Global Moderator
  • V.I.P.
  • *****
  • Zahvale:
  • -Dao: 0
  • -Primio: 359
  • Postova: 289
Odg: Fiksatori dušika
« Odgovori #9 : 05 Kolovoz, 2014, 16:58:24 »
Pucalina, upravo za sakupljati sjeme kome treba, 45.38131, 14.36494, ima ih nekoliko komada uz cestu na tom podrucju, na oko 300mnv...
Probao sam sjeme, ima jako cvrstu ljusku, kao guma, i okus na grasak.
Lud je samo onaj cija se ludost ne poklapa sa ludoscu vecine.   - S. Beckett

Nikola

  • Admin
  • Legenda foruma
  • *****
  • Zahvale:
  • -Dao: 1390
  • -Primio: 846
  • Postova: 2050
Odg: Fiksatori dušika
« Odgovori #10 : 06 Srpanj, 2020, 19:51:16 »
Karagana obilno rodila. Mahune smo grickali mlade, svježe. Sad je sjeme uglavnom sazrijelo, samo što se ne otvore mahune. Pobrao sam sa jednog grma, dolje je slika koliko se ubralo. Čišćenje sjemena od mahune je prilično zamorno jer je sjeme sitno i nije lako dobiti značajnu količinu. Sirovo sjeme je jestivo i ukusno kao i mlada mahuna, ali ne isplati se to grickati. Sjeme ću vjerojatno spremiti za slučaj da ju poželim razmnožiti.

Pasji trn je ove godine prilično narastao, rekao bih skoro metar u svakom smjeru. Oko njega raste mnogo zeleniji, deblji korov nego dalje od njega, rekao bih da dosta uspješno obogaćuje siromašan kamenjar dušikom. Bobice će uskoro biti zrele, sada su dosta kisele i pomalo trpke.
Problem je rješenje

 

Powered by EzPortal