Terra preta i biochar

[javorka]

Direktnim dodavanjem u zemlju biougljen crpi nutrjente iz zemlje pa biljke ostaju kratkih rukava (v. CEC u link ispod)

[/quote]

Ja sav biougljen koji mi ostane nakon loženja (recimo sada orezano granje voćaka mi je dalo dosta biougljena) namočim s kompostom i humusom nastalim od kompostiranja kraljveg gnoja i tek kada se nekoliko dana namače u toj komposto-humusnoj juhici ide na gredice i biljke tada ne ostaju kratkih rukava.

[m2]

Biochar = Biougljen
Da bi nešto nazvali biougljenom trebaju se "zadovoljiti" nekoliko uvjeta:

-Tehnički - poroznost, a ona se dobiva temperaturom v.sl. za najbolju poroznost oko 550 - 600 stupnjeva tj. za najbolje "upijanje"



-Material za gorivo i/ili punjenje retorte:
ostaci sa polja (oklasak kukuruza i sl.),
drveni ostaci od krčenja grmlja, šume i sl.,
drveni ostaci sa gradilišta, vrta (npr. štapovi, daske od visokih gredica i sl.),

tj. "drveni" otpadni material bez kemikalija na sebi (boje, ulja i sl.) koji više za ništa ne može poslužiti.

-Postupak izgaranja treba biti sa što manjim zagađivanjem => peć za biougljen

[fazy]

Gdje nabaviti povoljno zeolit - već o njemu duže vrijeme razmišljam.

Da li je 169,90 kn za 25 kg zeolita povoljno, ne znam, ali takve su cijene u Bauhausu:

[javorka]

[/quote]
Da li je 169,90 kn za 25 kg zeolita povoljno, ne znam, ali takve su cijene u Bauhausu:
[/quote]

To je malo preskupo. Upravo se pregovara za nabavu veće količine po povoljnoj cijeni. Ako uspije - javim

[fazy]

Očekujem suho vrijeme da cijeli postupak provedem sa suhim materijalom, pa javim kako je prošlo.

Nastavak:
Doćekah konačno period suhog vremena, da se prosuše sasječene grančice od orezivanja voćaka, vin loze i živice.

Nisam imao strpljenja svo to granje usitnjavati električnom sjeckalicom, pa sam u onu bačvu sa nastavkom, ugurao cijele grančice i manje grane i dobro sve  nagazio i zasipao od prošlog puta, sasječenih grana.
Opet je trebalo puno vremena, da proces krene, to jest da se dobije potrebna temperatura, no kad je temperatura postignuta, milina je vidjeti kako to lijepo gori brz dima.
Nebo se naoblačilo, pred kišu i tada sam zbog žurbe da mi kiša ponovo ne pokvari posao, skinuo onaj dimnjak i nastavak sa bačve i u istu bačvu nastavio dodavati pripremljeno granje.
Buduči je toga granja bilo puno, zaposlio sam i od prije opisanu bačvu sa bočnim otvorom za zrak.

Dodavao sam nove grane, malo u jednu, pa malo u drugu bačvu.
Dodavao sam odmah nakon smanjivanja plamena u bačvi (pošto je plin iz drveta izgorio i ostao žar).

Rezultat je bio, drveni ugljen od žara sagorjelog granja, koji nije dalje mogao potpuno sagorjeti od novo dodane količine granja, ali je zato davao potrebnu temperaturu, da novo granje otplini i plinovi sagore. Tako je nastao novi sloj žara i novi sloj drvenog ugljena i tako redom.

Moram naglasiti da pri tome nije bilo dima osim u trenucima dodavanja novih grana, kao i na samom početku paljenja bačve sve do stvaranja potrebne količine temperature od žara.

Nakon što je nestalo plamena iz bačvi, prvu sam premjestio na tlo da prekinem dovod zraka sa dna bačve i poklopio odozgora vratima starog hladnjaka, i nakon nekoliko minuta istresao dobiveni drveni ugljen na tlo i polijevao vodom. Drugu bačvu sam odmah zalio vodom:

[javorka]

Gdje nabaviti povoljno zeolit - već o njemu duže vrijeme razmišljam.

Da li je 169,90 kn za 25 kg zeolita povoljno, ne znam, ali takve su cijene u Bauhausu:

Definitivno jeste skupo jer sam ja u prošlu subotu kupila dvije vreće po 25 kg i platila 150 kuna - mislim da je nabavljeno u mineralprometu u V.Gorici, a dobra duša koja mi je to kupila je i dovezla do Kutine. Istina jeste da je dobila i mali popust jer je ga je malo reklamirala - inače je cijena 80 kn vreća.

Žao mi je što nisam to znala prije i što evo ovo pišem sa zakašnjenjem od 10-tak dana. Nisam se ranije sjetila....

[fazy]

Bačvu opisanu u odgovoru #64 na 5. stranici ove teme, preuredio sam tako, da sam joj sa donje strane urezao trokutasti otvor dimenzija 20 cm, za dovođenje primarnog zraka za sagorjevanje, pa je nastala rocket bačva.
Rezultat je puno manje dima tokom gorenja u odnosu na otvoreno spaljivanje korova i grana.
Pravovremenim dodavanjem novih grana, prethodno granje ostane kao drveni ugljen, a novonadodano isplinjava i gori.
I tako dodajem slijedeći sloj sve dok ne spalim cijelu hrpu.
Prije nego sve potpuno sagori, slijedi zalijevanje vodom, usitnjavanje, i premještanje na kompost.

[TB]

znači ako sam dobro shvatio, dovoljna je samo 1 bačva u koju se nadodaje materijal i to bez adaptera i dimnjaka, a dovod zraka je samo odozdo bočno kroz (masonski) trokut pa nije potrebno ni premještati bačvu 

[fazy]

Upravo tako TB.

Limenoj bačvi se odstrani vrh.
Na dnu bačve, sjekačem se zareže nekoliko otvora, a na bočnoj strani uz dno napravi otvor za zrak željenog oblika.

Imao sam bačvu sa kvadratičastim otvorom koju sam poklonio susjedu, a sebi sam napravio ovu.
Za dovod zraka izrezao sam otvor za zrak u obliku pravilnog geometrijskog trokuta sa bazom prema dnu.

Tako je nastala bačva za spaljivanje korova i orezanog granja uz proizvodnju drvenog ugljena.

Bačva koristi princip raketne peći.

Bačva se postavi na nekoliko kamena ili cigli, tako da dno ne dodiruje zemlju.

Drva se vertikalno dodaju u bačvu - heat riser.

Za proizvodnju drvenog ugljena važno je biti prisutan uz bačvu i stalno po malo dodavati novo granje vertikalnim ulaganjem na grane koje gore.
Važno je na vrijeme dodati nove grane kako ove koje gore u bačvi ne bi stigle sasvim izgorjeti i pretvoriti se u pepeo!
Ako zakasnimo sa dodavanjem novih grana, one u bačvi će sasvim sagorjeti i pretvoriti se u pepeo, a to nam nije cilj.

Sitniji materijal poput: korova, trave, latica, lišća i sitnig grančica, koje formiraju "hrpu", lagano i rastresito dodajemo u bačvu da ne ugušimo plamen.
Ako tako radimo bačva - raketa, gori bez dima, jedino joj "motor" radi sa plamenom prema gore, tako da nema opasnosti od polijetanja bačve - rakete.

Važno je što prije postići "radnu temperaturu" bačve - rakete prije samog paljenja korova i granja.
Na dno prazne bačve stožasto se poslože letvice i papir za potpalu. Nakon paljenja tih letvica, vertikalno se dodaju suhe grane koje spaljujemo i pustimo da se bačva razgori.
U nastavku dodajemo polusuho granje a nakon dobrog zagrijavanja bačve, možemo rastresito dodavati i svježu travu, lišće i korov i sirove grane.

Bačvu ložimo dokle god ima mjesta za drveni ugljen, tako da nam ulaz zraka ostane slobodan.

Nakon isčezavanja plamena, granje nastavlja gorjeti kao žar.
Tada, vodom iz vrtne kantice ili crijeva za vodu (sa rasprčivačem), zalijemo i ugasimo vatru u bačvi, istresemo dobiveni drveni ugljen i dodatno zalijemo vodom!

Nakon hlađenja tako dobivnog drvenog ugljena, usitnimo ga batom ili nekim drugim načinom.

Miješamo ga u kompost i pustimo stajati godinu dana.

[Nikola]

Jako si to lijepo opisao, hvala!

[TB]

odlično, skroz si pojednostavio proces  Ja ću probati s više manjih rupica na donjem dijelu bačve da se finije dozira zrak.

[fazy]

Probaj TB, pa javi kako radi.
Meni su se rupice brzo zapunile žarom i bitno smanjile protok zraka i tako usporile posao.
Ovakva bačva mi se do sada pokazala idealnom.
Ne moram usitnjavati grane. Bitno je da ih uspijem ugurati.
One koje vire van bačve po metar ili dva, ili upadnu u bačvu kad sagori dio u bačvi ili se prevrnu izvan bačve, (ako ih na vrijeme ne uguram u bačvu), pa ih naknadno uguram u bačvu.
Ne nabacivati grane horizontalno jer to guši vatru.
Krupne grane ugurati jednu po jednu vertikalno s jednog kraja bačve gdje stojimo. Sitnije grane mogu ići u snopu ali opet vertikalno.

I treba biti oprezan pri radu, jer plamen zna kuljati iz bačve po metar u visinu kao kod prave rakete.
Obavezno ložiti samo dok je tišina, to jest kad nema vjetra!

[m2]

Probaj TB, pa javi kako radi.
Meni su se rupice brzo zapunile žarom i bitno smanjile protok zraka i tako usporile posao.
Ovakva bačva mi se do sada pokazala idealnom.
Ne moram usitnjavati grane. Bitno je da ih uspijem ugurati.
One koje vire van bačve po metar ili dva, ili upadnu u bačvu kad sagori dio u bačvi ili se prevrnu izvan bačve, (ako ih na vrijeme ne uguram u bačvu), pa ih naknadno uguram u bačvu.
Ne nabacivati grane horizontalno jer to guši vatru.
Krupne grane ugurati jednu po jednu vertikalno s jednog kraja bačve gdje stojimo. Sitnije grane mogu ići u snopu ali opet vertikalno.

I treba biti oprezan pri radu, jer plamen zna kuljati iz bačve po metar u visinu kao kod prave rakete.
Obavezno ložiti samo dok je tišina, to jest kad nema vjetra!

Probaj unutar 200L bačve staviti 3-4 opeke (na kant - zrakasto od središta) i
na to manju 60L bačvu sa otvorenom jednom stranom (prema gore) naravno
bez rupa za dovod zraka, okolo stavljaj drvo za gorivo, unutra 60L suhlje drvo za ugljen...
Trebati će ti i još koji otvor za zrak na 200L bačvi...
S ovim bi trebao dobiti nešto više ugljena od sadašnje metode.

[TB]

koliko sam skužio, adapter i dimnjak služe samo kao afterburner da ne dimi okolo.

uzeo sam staru bačvu bez dna koja je sama po sebi rupičasta i stavio ju na zemlju koja je neravna pa i odozdo može vući zrak.

prvo sam probao raketni pricip sa dodavanjem granja ali je nepraktično jer odmah izgori, a ne možeš ni gledati odozgo.

zatim sam napunio bačvu granjem do vrha i zapalio.

pustio sam jaču vatru da krene i nedugo zatim smanjivao otvore za zrak sa zemljom sve dok nije jedva gorilo.

nakon cca 25 min vatra je ugašena i ispalo je 2-3 kante ugljena :D

veliki komadi koji nisu još izgorjeli idu u sljedeću rundu.

[TB]

idemo dalje, ideja je dobiti ugljen od neujednačenih drva i granja kako se ne bi trošilo vrijeme, novac i energija na usitnjavanje, sa minimumom tehnologije 

znači bačva guta panjeve, granje, korijenje, daske i sl., tko će sve to usitnjavati.

što ne izgori ide u sljedeću rundu.

sljedeća ideja je od 2-3-4 bačve napraviti jednu veliku (kao okrubli bazen) tako da će biti još manje posla sa granama koje ovako moram rezati i savijati.