Zaštita bilja

[Nikola]

Dali je netko imao probleme s kupusnih buhacem i kako ga je ekoloski rijesio?

Na mojim kupusnjačama ima nešto malo štete, ali nije za sad vrijedno nikakvog tretiranja. Prošle godine mi je kupusni bijelac znao pojesti kupus do kraja. Pošpricao sam preostali kupus uljem neema koje navodno odbija insekte. Zaista je djelovalo, kasnije ih nije bilo. Za buhača čitam da je dosta otporan na kontaktne insekticide. Ne znam da li bi onda neem pomogao. Možda bi, jer (ako se ne varam) ostavlja na lišću neugodan okus i miris, pa zapravo odbija kukce, ne ubija ih. Također, slušam neke savjete da se uzme akumulatorski usisivač i posisaju bube. Nisam probao.

[Visoka gredica]

I na mojim kupusnjacama isto, ali je rukola probusena da joj ni svicarski sir nije ravan. Citao sam o neem ulju i njegovom djelovanju, te npr. plantelin proizvod Kenyatox Verde na bazi dalmatinskog buhaca, te neke alternativne metode npr list i korijen maslacka, ali sam htio cuti/procitati vasa iskustva da ne kupujem nesto bez veze.
Hvala ti, probat cu s neem uljem pa cu opisati rezultate

[Nikola]

Ovdje sam opisao jedno iskustvo sa srušenim stablom. Stablo je palo na mladi orah, koji je tek tada počeo dobro napredovati.
https://www.perforum.info/sto-priroda-zeli-dva-primjera/

Kada promatram tu hrpu granja koja je poklopila orah, umjesto problema vidim odlično rješenje mnogih drugih problema. Koje probleme imam sa uzgojem voćaka:
- Plitka zemlja, suho tlo, nemogućnost navodnjavanja...
- Jaki vjetrovi koji lome sve što malo bolje raste
- Srne koje polome, obrste ili ogule koru posađenim voćkama
- Kad kosim livadu, ne primjetim male voćke i grmove, pa i njih pokosim
- Visok snijeg ponekad polomi voćke
- Imam granje koje smeta

Kako hrpa granja rješava te probleme?
- Granje malčira tlo, spriječava travu da raste, održava tlo hladnim, vlažnim, usporava isušivanje
- Vjetar ne može polomiti hrpu granja niti išta unutar te hrpe
- Srne uglavnom zaobilaze hrpu granja, više vole otvorene livade
- Preko hrpe granja sigurno neću proći kosilicom ili kosom, a nemam ni potrebe jer tu trave nema
- Hrpa granja gotovo sigurno štiti mladu biljku od pritiska snijega, funkcionira poput velikog štita ili kacige koji preuzima silu
- Upotrijebljeno granje više ne smeta

Takva su mi opažanja i razmišljanja. Ne znam jesam li pretjerao, ali moram testirati granje kao zaštitu svojih voćaka. Prilažem slike kako teren izgleda danju, a kako noću. Možda se da primjetiti da sam sadio neke voćke u niz, breskve, marelice, bazga, orah... Malčirano je ljetos sijenom, ali sijeno je slaba zaštita. Noću dođe skupina srna, obično dvije ili tri. Idu od voćke do voćke, pojedu svaku. Onda stoje tako, gledaju u kameru (jer kamera svijetli) pa odu. Voćke potjeraju iz korijena, i onda mjesec-dva kasnije ponavljamo isto.

Imao sam dosta granja za dvije probne hrpice. Zaštitio sam orahe posađene ove godine, vide se hrpice i na slici sa kamere. Oprezno sam slagao granje uz orahe, u raznim smjerovima tako da se dosta isprepletu. Kad sam postigao visinu iznad biljaka, onda sam preko hrpe lakše nabacivao još granja jer novo granje ne može slomiti biljke koje su dolje. Hrpe mi se čine dovoljno prozračne da biljke imaju nešto svjetlosti, a opet dovoljno guste da zaštite biljke od svih gore spomenutih problema.

[TB]

Ja sam primijetio jedan značajan nedostatak granja a to je da "korov" nesmetano raste između i guši biljku, a pogotovo su nezgodne akacije.

[Nikola]

Onda ispod granja još nešto, karton i sl?

[TB]

Ja bih rađe stavio agrofoliju jer karton nije čist materijal.

Evo i jedne ideje kako to Englezi rade.

[Nikola]

Ja bih rađe stavio agrofoliju jer karton nije čist materijal.

Kombinacija mi se baš ne sviđa. Granje će s vremenom istrunuti, tj. pretvoriti se u gomilu komposta. Agrofolija bi onda ostala zatrpana tim kompostom. Da me brine to što niče ispod granja (za sad to nije slučaj) možda bih koristio obične daske.

Ne brine me nicanje stabala jer se radi o redovito košenoj livadi. Na mojoj livadi, ako košenje zenemarim 2-3 godine, obično ne nikne ništa značajno. Tu i tamo koja trešnja, lipa. Jednom se pokosi i nema ih više. Ako u 2-3 godine štićena biljka postane stabalce, a granje se donekle razgradi, onda se može nastaviti sa košenjem (ako treba), rezanjem neželjenog grmlja (ako se ipak pojavilo) ili se nastavi krcati mrtvo granje.

Meni su se skroz ok razvijale voćke posađene pola metra od živice koju redovito kosim. Za razliku od onih posađenih usred livade. Ima nešto u zaštiti od vjetra, sunca, skrivanju od divljači... ali možda i stablo želi rasti uz druga stabla. Odnosno možda je i to što nikne kroz hrpu granja bolje od obične trave.

[Goco]

Ja voćke od srna štitim mrežicom i motkom koja drži mrežicu. Makar zaštiti ono što je do visine mrežice.