Pokrovni usjevi

[Nikola]

Pokrovni usjevi - eng. "cover crops" - usjevi koji se uzgajaju tipično na većim površinama sa ciljem prekrivanja golog tla, popunjavanja prostora između glavnih (komercijalnih) kultura, radi poboljšanja strukture tla, obogaćivanja tla hranjivima, spriječavanja korova, zaštite od erozije itd.

U permakulturi se velika pažnja daje intenzivnom uzgoju na malim površinama, visoke gredice, malčiranje slamom, drvenom sječkom, kompostiranje, sadnja kompliciranih polikultura itd. Na većim površinama je takva praksa dosta često nemoguća odnosno ekonomski neopravdana. U komercijalnoj poljoprivredi postoji praksa koja nije nužno organska, ekološka, permakulturna, ali se dosta uspješno kombinira sa regenerativnom poljoprivredom i permakulturom u širem smislu.

Upravo istražujem neke osnove uzgoja povrća za osobne potrebe kombinirano sa pokrovnim usjevima. Dakle, postoji opcija da se tlo održava bez ijedne travke, debelo malčirano, da se tlo hrani kompostom koji se odvojeno priprema itd. što je lijepo kada se koristi na 50-100 m2, ali za površine od 500-1000 m2 mi to ne izgleda vjerojatno. Ne samo što je zahtjevno u smislu vremena i rada, nego postoje i objektivne kritike na tzv. Back-to-Eden metode formiranja "šumskog tla" i onda uzgoja povrća koje ni po čemu nije šumska biljka. Umjesto toga, preporuča se neprestani uzgoj odabranih kultura koje se stalno smjenjuju. Vrt je maksimalni broj dana u godini zelen, uvijek nešto u njemu raste neovisno je li to nešto jestivo ili tek tako da popuni prostor. A opet, ne dopušta se nasumično nicanje korova tj. biljaka kojih se teško riješiti i koje su kasnije problem za željenu kulturu.

Pokrovni usjev zapravo može biti svaka biljka. Mogu biti leguminoze poput djeteline, lucerke i sl. koje se tipično siju radi fiksiranja dušika, ali mogu i trave, pogotovo ako se želi tlo održati "živim" i zimi. Neke od tih trava su zob, raž, kukuruz, pšenica ili manje poznate trave koje nisu za ljudsku ishranu. Važno je da se radi o biljkama koje je lako kontrolirati i u pravo vrijeme ukloniti. Npr. većinom su to jednogodišnje biljke koje će odraditi kratku sezonu rasta i onda odumrijeti. Ako ne želimo da se same iznova zasiju, treba ih pokositi prije nego se to dogodi.

Koju biljku ili kombinaciju biljaka koristiti kao pokrovni usjev, to je veoma komplicirana tema jer ovisi o zaista mnogo stvari. Najvažnije, što planiramo postići, ali i koja kultura se planira prije ili nakon pokrovne, koje je vrijeme rasta, koje su nam metode "uništavanja" dostupne itd.

Opsežan priručnik za pokrovne usjeve, na eng. jeziku:
https://www.sare.org/wp-content/uploads/Managing-Cover-Crops-Profitably.pdf

Ja sam više-manje nehotično došao do nekih biljaka koje dobro funkcioniraju kod mene. Kada sam povadio krumpir, ostavio sam golo tlo, nisam znao što bih s njim ili nisam imao vremena baviti se njime. Sama se zasijala divlja salata, https://www.plantea.com.hr/divlja-salata/. Godinu je dana prostor ostao netaknut, a divlja salata je dvogodišnja biljka. Znači sljedeće je godine izrasla do 2m visine sa vrlo snažnim stabljikama koje su se ubrzo potpuno osušile. Očito se i zasijala u međuvremenu. Te suhe stabljike sam pokosio i iskoristio negdje kao malč, ali prilično grub, čvrst, skoro kao da sam granje prostro po tlu. Tu gdje su rasle te divlje salate, ostalo je tlo prilično golo, bez trave, ali veoma rahlo, tamno, rekao bih da izgleda bolje nego kada sam povadio krumpir. Sad čitam da ta divlja salata ima snažan i veoma dubok korijen, a ja korijen nisam dirao. Nešto mi se mota po glavi da sam "nehotice" dobro pripremio vrt za proljeće i ponovni uzgoj krumpira, ali me brine to mnoštvo sjemena divlje salate. Tko zna što će tu u proljeće niknuti prije krumpira. Uglavnom, možda sam na tragu neke kombinacije sa ovom samoniklom biljkom, ako uspijem skužiti kako funkcionira. Nažalost, nema baš mnogo informacija o njoj, moram kopati malo dublje.

[andjelkoasa]

Svakakve biljke mogu poslužiti: facelija, slačica, raž, suncokret ...
Najbitnije je da nisu preizrasle i da se pokose barem 14 dana prije sadnje ili sijanja kulture koju želimo uzgajati.
Poželjno je tretirati nekim biostimulatorom kako bi se ubrzala razgradnja.

Kolio sam uspio pronaći:
Za bob, grah, mahune i grašak  najbolji siderati su - bijela djetelina, stočni grašak, grahorica
Za sve kupusnjače, rotkve, rotkvice, repe, mrkvu, paškanat, peršun, celer - slačica, uljana repica, surepica, daikon
Za sve vrste salata, radiča, ciklu, špinat, blitvu, sve vrste luka, krastavce, tikve, dinje, paradajz, papriku - suncokret

[Harp]

E samo da nesto napomenem ovdje... sto prije nisam znao.
Djetelina se spominje da je dobra za zemlju i druge biljke, ima bakterije ovo ono... tako da djetelinu ne cupam gdje mi bas ne smeta.

I tako ja, na balkonu imam nekoliko velikih vaza u kojima sadim cicoku. Nisam jos napravio bolje rjesenje ali je u planu.
Cicoka je gomolj poput krumpira koji ima snazne izdanke, podigne zemlju bez problema i ako je kora stvrdnuta.

Iza sadnje cicoke u te vaze, poceli su uobicajeno nicati korovi, travu i nepozeljne korove sam odmah iscupao, medjutim djetelinu sam ostavio uz rub, jedna biljcica po vazi. Cicoku sam stavio u centar... i... djetelina se lijepo razvila sto znaci da je i korijen razvijen, i kada je doslo vrijeme, niknule su samo dvije cicoke od ukupno njih pet posadjenih. Ove koje nisu niknule su bile naprosto ugusene korijenjem te djeteline!
Gotovo je nevjerojatno da maltene "korov" poput cicoke ne moze izaci na kraj s leprsavim korijencicima djeteline, nisam to ocekivao.

[Nikola]

Zanimljivo opažanje, što znači da i sa djetelinom treba oprezno. Npr. bez ikakvog iskustva bih mogao zaključiti da ako posadim povrće i međuprostor zasijem djetelinom, sve će biti ok, djetelina je nježnija biljka od većine povrća (npr. kupus, krumpir).

[andjelkoasa]

Cilj pokrovnih usjeva je da tlo ne bude golo. Ali prije sadnje/sijanja biljaka koje želimo uzgajati pokrov treba 'uništiti' barem 14 dana prije sadnje/sijanja.
Radi se ovisno o veličini površine srpom, kosom, malom motikom ili bilo kakvim prikladnim alatom.
Biljke se ostavljaju na tlu i prekriju malčem kako bi počela razgradnja.
Pokrovni usjevi se ne siju uz biljke koje uzgajamo nego prije njih.
Iznimka je bundeva/tikva koja se u kombinaciji znanoj kao tri sestre sije zajedno sa kukuruzom i grahom.

[Nikola]

Koji bi kod nas bio dobar izvor sjemena za pokrovne usjeve? Koliko je to prihvaćeno u komercijalnoj poljoprivredi, imaju li sjemenarne takvo sjeme ili treba naručivati internetom? Lokalne sjemenarne koje sam ja obilazio nemaju gotovo ništa, odnosno imaju djetelinu, lucerku i travu za travnjake. Literatura spominje mnogo širi spektar vrsta, radi se o desecima raznih kultura, svaka ima neke karakteristike koje ju čine prikladnom za vrlo specifičnu namjenu, vrijeme sjetve, klimatske uvjete itd.

[Nikola]

Razmatra se utjecaj pokrovnih usjeva na kontrolu štetnika. Polje je zasijano inkarnatkom (Trifolium incarnatum L.). Oru se uski redovi u polju inkarnatke, bez uništavanja pokrovnog usjeva. U te redove se sadi patlidžan. Patlidžan napada krumpirova zlatica, to je primarni problem. U 9 sati ujutro, zabilježen je dolazak krumpirovih zlatica na biljke patlidžana. U podne, zlatice su okružene predatorom koji je došao iz polja inkarnatke. Do večeri, sve su zlatice bile uništene. Tako piše na str. 28 knjige koju sam ranije spomenuo. Ne spominje se (za sad) o kojem se predatoru radi, ali jedan drugi izvor spominje nekoliko mogućih predatora:

twelve-spotted ladybeetle (Coleomegilla maculata), spined soldier bug (Podisus maculiventris), a carabid beetle (Lebia grandis), and a parasitic tachinid fly (Myiopharus doryphorae)

[andjelkoasa]

U 'običnim' agro trgovinama se teško nađe.
Lani sam našao na Njuškalu a ove godine sam naišao na ovo:
https://lokvina.hr/shop/prodaja/zelena-gnojidba-sideracija

[Nikola]

Pokrovni usjevi koji se najčešće spominju u literaturi:
Talijanski ljulj
Ječam
Zob
Raž
Pšenica
Heljda
Hibrid Sorghum-Sudangrass (sirak)
Gorušica
Rotkva
Repa
Razne vrste djeteline
Vigna (grah metraš)
Grašak, zimski (austrijski) grašak, field peas
Grahorica
Lucerka

Neke od njih fiksiraju dušik, druge akumuliraju (koriste) dušik iz tla. Neke vrlo brzo niču, kratko žive i brzo se razgrađuju. Druge se siju u jesen, pa tek u proljeće stvaraju mnogo biomase. Neke je moguće sijati rasipavanjem iz ruke, za druge je bitno da se sjeme zakopa 2-3 cm pod zemlju. Neke biljke će ubiti mraz, neke je dovoljno pokositi prije ili za vrijeme cvatnje, dok će neke trebati zaorati ili (po literaturi) tretirati herbicidom.

Uzimajući sve u obzir, ovo postaje izuzetno komplicirana "igra", kako to uskladiti sa osnovnom kulturom. Ideja je da se tlo nikad ne ostavlja golo, da u njemu uvijek nešto raste i da je dobro pokriveno.

Heljda recimo jako brzo raste, kratko živi, voli hladno i vlažno tlo, ne voli sušu i mraz ju ubija. Popularna je kod "osvajanja" zemljišta. Ako imamo neobrađenu livadu sa mnogo raznog korova, sije se heljda (samo kako, nakon oranja i frezanja?) koja brzo stvara masivni pokrov. Ako se pokosi prije cvjetanja, ona se obnavlja i ponovno pokušava cvjetati. Tako se može nekoliko puta uzastopno kositi i dobiti efekt kao da je cijele godine livada bila pokrivena kartonom ili plastikom. Zimi mraz uništi heljdu i ostane golo tlo bez korova. A to opet nije dobro.

Zato se u jesen može u heljdu posijati neka žitarica ili mahunarka koja će preživjeti zimu i dočekati proljeće. Poželjno neka koju je lako u proljeće ubiti, košenjem ili gaženjem, eventualno frezanjem. I onda imamo površinu spremnu za uzgoj glavne kulture. Tako sam ja to nekako shvatio, ali problem je što je zaista mnogo vrsta u igri i svaka ima neke svoje "mušice".

[Nikola]

Heljda, posijana prije 5 tjedana, ima dva listića i visoka je 5-6 cm. Znanost kaže da je trebala do sad biti 150cm visine, možda i cvasti. Amerikanci je hvale kao najsigurniji pokrovni usjev, maltene baciš šaku sjemena u livadu i ona pobijedi travu. Nešto mi promiče? Bilo je mnogo kiše, malo sunca, možda to... Vidjet ćemo kako će se razvijati kad konačno malo ugrije.

[andjelkoasa]

Niske temperature i malo sunca su problem za klijanje.

[Nikola]

Nastavljaju se moji pokusi sa pokrovnim usjevima. Ona heljda koja je sijana u proljeće, zaista je krenula rasti kada je zatoplilo, andjelkoasa je bio u pravu. Ipak, u međuvremenu je niknula i divlja trava, pa je sve skupa to bila neka bezvezna mješavina raznih biljaka. Prije tri tjedna sam odlučio pokušati još jednom, ovaj put sa "sudanskom travom" i heljdom zajedno. Oboje je niknulo dosta brzo i sada se dosta dobro razvija. Sudanska trava (ako sam uspio dobiti pravu sortu) bi trebala narasti jako visoka i s vremenom zasjeniti heljdu, živjeti do zime i onda bi ju prvi mraz ubio. To bi mi ostavilo livadicu punu mrtvog sijena kao pokrivač za zimu, i onda sadnja povrća u proljeće.

Slično sam napravio i sa krumpirištem, krumpir je povađen prije 1 tjedan. Jedino što ovdje nisam više imao heljde, pa sam sijao čistu sudansku travu. Sijao sam dosta gušće nego što se to preporuča. Preporuka za sjetvu sudanske trave je 25-30 kg/ha, što čini oko 300 grama sjemena na 100 m2. Ja sam bacio bar 1 kg sjemena na krumpirište od 100 m2. Prvo, imam tog sjemena mnogo više nego mi treba, i bolje da se troši. Drugo, najvažnije mi je da sudanska trava suzbije drugi korov, ne želim da mi zbog slabe sjetve opet nikne mješana livada, kao u prvom pokusu sa heljdom. I treće, ja nisam sijao preciznom sijačicom, kako to rade ovi na velikim poljima. Oni točno namjeste doziranje sjemena, svakih par centimetara jedno sjeme, svako sjeme na dubinu 2-3 cm. I onda imaju jednolično nicanje. Ja sam bacao iz šake svud oko sebe, pa je negdje palo gušće, negdje rjeđe. Sijao sam prije kopanja krumpira, dok je još korov prekrivao polje. Onda sam krenuo vaditi krumpir, zemlja se "sama" isprevrtala, i ovo sjeme je negdje završilo dublje, negdje možda ostalo na površini. Računam da je (triput gušćom sjetvom) dovoljna količina sjemena ipak završila na dobroj dubini.

Dolje su fotografije:
1. Sudanska trava sijana u krumpirište, 1 tjedan nakon sjetve (sijano 30.7. i slikano 6.8.)
2. Sudanska trava i heljda 3 tjedna od sjetve, zajedno sijani u livadu iz prethodnog posta (sijano 16.7., slikano 6.8.)
3. Isto kao 2.

[Nikola]

Željeni učinak sa sudanskom travom je kao na slici. Idealno bi bilo da naraste gusta, visoka, bez korova, i da sijeno ostane do sljedećeg proljeća. Slika je sa interneta.

[Nikola]

Danas je cca mjesec dana od sjetve ove kombinacije heljde i sudanske trave. Heljda je prilično rascvala, visine je 50-60cm. Sudanska trava je visine oko 40cm. Dosta dobro izgledaju jedna i druga, dominiraju prostorom, ali ima i korova. Korov je uglavnom tamo gdje je loše preorano, pa je ostala divlja trava i tu se nisu uspjele zasijati heljda i sudanska.

Malo drugačije je u krumpirištu, nisam još slikao. Mnogo jednoličnije je niknulo i mislim da će tu bolje pokriti prostor i suzbiti korov, ali još je malena sudanska trava. Tu je možda 10-15cm, moram izmjeriti.

[m2]

Nigdje u HR ne mogu naći sjeme:
trifolium_subterraneum
želim isprobati između pomidora kao način sprječavanja rasta korova, ima tko ideju gdje nabaviti u RH ?
U teoriji bi trebala odumrjeti preko zime ali ne znam za Meditransku klimu...

Možda bude kome interesantno:
Knjiga koja obrađuje zelenu gnojidbu , međukulture, predkulture (bob, gorušica...) u vrtu...:
GERTRUDE FRANCK CompanionPlanting SUCCESSFUL GARDENING THE ORGANIC WAY
OBRADA ZEMLJE
• Bez kopanja, samo rahljenje vilama!
• Vrt MORA biti zelen kroz cijelu godinu, čak i zimi
• Nakon berbe, zemlja se pro rahli i posije gorušica u svako doba dok ima šanse da će niknuti