Dizajniram svoje imanje

[Nikola]

Evo prije nego zaboravim što sam mislio reći



Detalj prikazuje najsjeverniji kutak imanja. Tu se cesta spušta i kiša nosi puno organskog otpada. Nisam obraćao pažnju, ne znam je li cesta nagnuta prema mom imanju ili na drugu stranu. Ako je nagnuta prema mom vrtu, onda tamo u kutu mogu prokopati jedan jarak i prihvaćati vodu sa svim tim materijalom što ga nosi. Teoretski moglo bi se to povući i malo dublje u vrt i tu napraviti kao nekakvu močvaricu, ali to je dosta blizu susjedima pa za sad ne razmišljam o tome. Ipak, ovo granje i lišće bih volio pokupiti.

Druga stvar koju se nadam iskoristiti je ograda. Lišće pada, vjetar puše, i lišće se zaustavi pod ogradom. Bez nje vjerojatno leti posvuda uokolo. Pod stablom napravim kompostište. U hladu je pa je lakše održavati vlagu. Vjerojatno ni ne mora biti u ovakvim kontejnerima, rupa u tlu bi možda bila dovoljna. Možda ona ista u koju dolazi kiša sa ceste. Kad otpadne lišće, pograbljam ga u tu rupu. Kad u ljeto pokosim livadu, otkos ide u tu rupu. SIgurno ne može biti jedini izvor plodnosti z ovaj budući vrt, ali načelo permakulture je da svaku važnu funkciju podupire više elemenata. Mislim da je ovo sitnica od posla, a može biti od koristi.

Kad se sjetim, pogledati ću te nagibe, i kako se kreće otpad po cesti.

[andjelkoasa]

Za kompost treba velika količina kisika. Ukoliko bude previše vlage (rupa u tlu) onda će više trunuti nego će mikroorganizmi kompostirati. Iskoristi radije neke kolce i granje pa napravi malu ogradicu opletenu sa tanjim granjem i napravi barem neku vrstu kutije u kojoj ćeš sakupljati materijal za kompost.
Čitao sam da je minimalna količina koja se može dobro kompostirati preko zime 1m³,  zbog održavanja potrebne temperature unutra.

[Nikola]

Hvala! 1 m3 neće biti problem. Temperatura i vlaga i jesu razlog zašto pomišljam na ukopano kompostište. Čudno, ali u nekim podnebljima ovakvo kompostište savršeno funkcionira, imam jedno pred kućom. Tlo je dosta propusno, tako da materijal ne trune, bar ja nisam tako nešto primjetio. Rupa održava vlagu, štiti od vjetra i stabilizira temperaturu ljeti i zimi. Nedostatak rupe je što se kompost mora izvlačiti. Sa nekim mrežastim nadzemnim komposterom bih mogao jednostavno seliti konstrukciju, umjesto da razvozim kompost.

[m2]

Možeš komposter napraviti od bala sijena samo napraviš neki "krov" ili pokriješ ceradom kasnije možeš i komposter kompostirati

[Nikola]

Sada dolazim do ovog komadića koji se već koristi kao vrt. Ovo naranđasto na slici:



Nagnut je prema sjeverozapadu i u sjeni one velike lipe i nekih lijeski koje rastu oko nje. Ako zanemarim tu sjenu, to je trenutno najbolji komadić zemlje koji imam, zemlja je na nekim mjestima prilično duboka, kamenja je manje ali ima, također je tlo dosta propusno.



Na najvišoj točki iskopao sam jezerce. Nije još gotovo jer obloga propušta vodu, to moram nekako sanirati. Ujesen se puno lišća nađe u tom jezercu, pada na dno i pretvara se u glei, plodni mulj. Ideja je čim više poticati stvaranje tog mulja, uz rub jezerca posaditi razno močvarno bilje, a jezerce stalno dopunjavati sa krova kućice koja je malo iznad tog vrta. Mulj bih onda praznio u vrt i time ga gnojio. Vrt sam uredio kao niz povišenih gredica koje prate konture tla.

Za sad mi je ideja ovdje započeti s uzgojem onih "glavnih" kultura, bundeve, kukuruza, graha, krumpira, kupusa i dr. dok ne dovedem u zadovoljavajuće stanje onaj veći vrt koji sam ranije prikazao. Onda koristiti oba vrta naizmjence, recimo držati uvijek jedan u "ugaru", ili zasijan djetelinom, lucerkom, za slučaj da me pogodi najezda neke bolesti da mogu prebaciti proizvodnju na drugi dok to ne riješim.

Eh da, ovdje su osim povrća zasađene i mlade voćke (jabuke, višnje, dud), te bobičasto voće (ribiz, aronija maline, kupine...), oko voćaka lavanda. Računam da će doći dan kad tu više neću moći uzgajati povrće jer će biti premalo svjetla.

[Nikola]

I na kraju mi ostaje sami vrh brijega. Tu je kamen prilično čvrst, pravi vapnenac koji ne mogu tako lako razbiti ili iskopati. Tlo preko kamena je prilično tanko, par cm, a sami vrh je i provirio iz zemlje. Teren nije baš zgodan za uzgoj nečega. Možda nešto mediteransko, kao smokva, badem, koji podnose kamen, ali problem je što je klima kontinentalna pa vjerojatno ni smokva ni badem ne bi bili baš presretni na tom brežuljku.

Tamo u sjeni stabala je drvena kućica koja nije građena da traje dugo. Drveni stupovi su zabijeni u zemlju, bez neke zaštite, prioritet je bio čim brže i jeftinije nešto izgraditi za smještaj alata. Sad imam lijepu površinu krova koju koristim za sakupljanje kišnice.

Računam da ako bih kupovao vjetrogenerator, ovo mjesto bi bilo najbolje za smještaj. Kućica bi se onda koristila za opremu koja ide uz to.

Također, tu s vrha brijega vidim cijelo selo, i pogled je općenito jako dobar. Možda bi ovo moglo služiti kao nekakvo okupljalište, prostor za proslave, i sl. Ja bolju ideju za sad nemam.

[m2]

Možda bi ti ovo uspjevalo
http://en.wikipedia.org/wiki/Opuntia_ficus-indica....

[Nikola]

Izgleda da ne, piše da u Britaniji ne može prezimiti. Ali jedna druga kombinacija mi se trenutno mota po glavi.

Maclura pomifera, po hrv. Drvo mozak:
http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Maclura+pomifera

Prilično otporno na hladnoću, voli suho tlo. U rodu je sa smokvom i dudom. Mogu se cijepiti na njega. Bilo bi mi zanimljivo vidjeti ravno, uspravno stablo maclure do visine od 2m, i gore krošnja od smokve čije se savitljive grane spuštaju kao kišobran.

Ma nije ni to poanta, da silom moram nešto uzgojiti na toj kamenčini, kad imam dosta drugog zemljišta. Volio bih razmisliti što sve mogu smjestiti tamo a da to nisu biljke, pa kad potrošim te ideje onda idem na biljke koje podnose onakve uvjete.

[m2]

Smokva ima krošnju kao kišobran zbog zaštite "korijena" od sunca/isušivanja.
-opuncija ima jestive mlade listove (pohanje  ), postoje i kultivari u raznim bojama bez "bodlji"

[Nikola]

Ali opuncija ima zonu otpornosti 9, to je valjda od Grčke pa južnije? Ja imam metar-dva snijega zimi, a ona traži suhe zime. Nema teorije. Može u staklenik, sa bananom i grmom kave

[m2]

Ali opuncija ima zonu otpornosti 9, to je valjda od Grčke pa južnije? Ja imam metar-dva snijega zimi, a ona traži suhe zime. Nema teorije. Može u staklenik, sa bananom i grmom kave

malo sam se zanio "zaboravih" gdje si...

[Nikola]

Ah, tako, a meni upitnik iznad glave otkad si spomenuo opunciju Idem ja dalje sa dizajnom, već vidim koliko će ovo dugotrajan proces biti. Dolazim do najkompliciranijih zona, a onda moram sve proći još nekoliko puta da povežem cjeline.

[Nikola]

Trenutno skica imanja izgleda ovako nekako.







1. Uzgoj krumpira, kupusa i dr. masivnijih kultura
2. Jezerce u funkciji poz. 1. Koristi se za zalijevanje i gnojenje.
3. Vrh brijega, prostor za okupljanja, proslave, parking, vjetrogenerator.
4. Drvena kućica, privremeni smještaj gostiju, alatnica, oprema za el. energiju, kišnica s krova puni jezerce
5. Isto kao 1.
6. Redovi oraha i kestena, ljetni vjetrobran. Prostor ispod njih s minimalno vegetacije, parking za više auta, površina oblikovana tako da sakuplja kišnicu i vodi je prema 8., sakuplja plodove i malč oraha i kestena i akumulira ih negdje na 8.
7. Put za vozila, vodi do šume radi odvoza drva, odvaja se prema kući i vodi do podruma. Ideja je da se veća zaliha hrane čuva u podrumu, a povremeno ju autom odvozim u grad.
8. Površina za izvlačenje drva iz šume, sušenje drva, piljenje, akumulacija malča od piljevine, lišća koje dolazi sa 6., vjerojatno kompostiranje na toj poziciji, možda i wc iznad kompostišta.
9. Šuma za kopiciranje, uzgoj gljiva, pristup divljoj šumi, kućica na stablu.
10. Živica samonikle lijeske. Barijera između ceste i imanja, zaštita od pogleda, vjetra. Možda primjeniti tehniku "hedge laying".
11. Šumski vrt
12. Zimski vjetrobran za kuću. Zimzeleno bilje koje je ujedno dio šumskog vrta. Stvara posebno zaklonjenu zonu između vjetrobrana i kuće.
13. Najintenzivniji vrt tj. kuhinjski vrt, biljke koje se mogu same održavati ali osiguravaju svakodnevnu svježu hranu, začinsko bilje, staklenik, komposter za kuhinski otpad, drvarnica.
14. Kuća, zidani podrum za čuvanje hrane i možda radionica, skladište, spremnik kišnice, prihvat sadržaja kompostnog wc-a, oprema za el. energiju, na katu kućica od lakih materijala, montažna, velike staklene površine na jugu, trombov zid, krov sa solarnim kolektorima i PV pločama, krov se koristi za sakupljanje kišnice koja ide u podrum.
15. Vrt u "solar trap" izvedbi, vjerojatno još jedan "backup" za poz. 1., sa prednje strane žičana ograda, sa stražnje vjetrobarijera, stvara se posebno topla mikroklima.
16. Vjetrobarijera od zimzelenog bilja, razlog su jaki južni vjetrovi koji rade veliku štetu, lome stabla i sl.

[m2]

U onom "lošem" dijelu bi ti raštika rasla...

[zemljak]

 

sakuplja  malč oraha

vjerujem da znaš za vrtlarski mit da je orahovo lišće puno tanina i da 'truje' vrt. Znači, postoje podaci da to nije tako, i svjesno ideš u to? Otkud ti podaci?