Redizajn 2021

[Harp]

Uh, desetljecima nisam crtao drvenim bojcama

Na kraju dobijes isto, samo s drugim pristupom problemu. Zavoji mogu biti sirine plitice (obradive parcele, gredice) ne moraju biti zasiljeni kao u planinama. Umjesto da podizes visinu sebe i stroja u samom zavoju, podizanje se vrsi iskljucivo po dugom i ravnom putu, uz vrlo blagi neosjetan nagib, tako da kada dodjes do zavoja samo okreces na istoj nadmorskoj visini. Nasip (crveno) bi normalno bio nesimetrican, za razliku ot tvog rjesenja s horizontalnim putevima. Plitice (zeleno) mogu biti potpuno horizontalne ili kako ti pase blago nagnute protiv mraza.
Tako ja razmisljam ne znam da li je prakticki i izvedivo. Za sadnju drveca prije takvih radova trebas posebnu paznju posvetiti da ne zatrpas drvce dok nasipavas novu zemlju. Nasipanu zemlju bi trebao ucvrstiti kako se brane rade (ukopati 'klin') da ti tokom vremena ne sklizne.

[Nikola]

Lijepo si nacrtao, razumijem kako si zamislio! Nije velika razlika u odnosu na ono što sam ja crtao, jedino što je meni cesta na istoj razini kao terasa, i zavoji su mi više nagnuti, dok su kod tebe zavoji najravniji. Tvoje rješenje pogotovo ima smisla ako tom stazom hodam, ili još pješice nosim (guram, vučem) neki teret. Onda je mnogo lakše kretati se konstantnim blagim nagibom nego li imati dugu dionicu ravne staze pa onda strmi uspon. Priznajem da bi pješak (ili auto) lakše koristili tvoju stazu. Ipak, ja kod traktora do sad nisam iskusio takve probleme. Traktor ide prilično sporo, inercija u zavojima nema nikakav utjecaj (kakav bi imala kod auta). Traktor je građen da nešto vuče, otkud mu i ime, pa mu usponi i klizav teren ne znače baš mnogo.

[Nikola]

Ovom sam kartom prošao cijeli teren i sve premjerio. Karta se pokazala iznenađujuće preciznom (izohipse). Mjerio sam ovakvim pomagalom (slika je s interneta):


Nakon mjerenja i označavanja, malo sam "ručno" prilagodio linije uzimajući u obzir ono što već raste tamo. Udario sam kolčiće za sadnju grmova pasjeg trna, sad mi ostaje još nabaviti sadnice i saditi.

Nakon sadnje, morati ću se par godina podosta brinuti o tim grmovima, jer mi je zaista stalo da što brže i bolje napreduju. Razmišljam da oko svakog postavim npr. vreću (idealno bi bilo biorazgradivu) ili ogradicu u koju bih onda punio kompost, postepeno, kako grm raste. Funkcija vreće - ograde je da podiže razinu na kojoj je grm, kako bih mogao lakše nasipavati teren iznad grma. A prve godine i da zaštiti grmove da koji ne pokosim.

[Nikola]

Kako su redovi grmlja skoro savršeno na izohipsama, navodnjavanje ne bi smio biti problem. Tank sa vodom na početak reda i cijev koja prolazi cijelim redom, kapaljke kao što sam ovdje testirao:

[Nikola]

Prije nego završim kompletan uzorak ovog terena, volio bih raščistiti jednu dilemu koju imam otkad gospodarim terenom. Na sjevernom dijelu terena, između mene i susjeda, nalazi se "klin" državnog terena, par stotina kvadrata, koje očito nitko ne želi. Ponekad ja to pokosim, kad kosim svoje. Ako strogo gledam na to što je moje a što nije, ovo bih trebao izostaviti iz dizajna, možda pustiti da teren zaraste pa ga takvog odmah u dizajnu označiti. Umjesto toga, razmišljam da ga uključim u dizajn, koristim "dok ide, ide", imajući na umu da mi bilo kad netko može na tome zamjeriti.

Ovaj "blagi sjeverni nagib" završava u razini sa državnom cestom i tu se može vozilima ući na teren. Teren je prilično sjenovit (već sada) a kako je sa sjeverne strane budućih stabala, biti će još i više u sjeni sljedećih godina. Nije idealno mjesto za uzgoj, ali preko njega vodi najkraći put iz šume na cestu pa bih ga tako i koristio.

[Nikola]

U tom slučaju, generalni "outlook" bi izgledao ovako nekako. Ucrtani su grmovi koji služe za terasiranje, te moguće staze kroz teren.

Posebnom bojom je označena ova staza koja vodi iz šume na cestu, za koju vjerujem da neće biti problema, ali ako bude uvijek imam alternativni put.

[Nikola]

Da odmah riješim taj sjeverni dio. Znači tu imam područje iza živice pasjeg trna koje ne bih terasirao niti što drugo s njim radio. Dovoljno je ravno za korištenje. Zasadio bih lijesku na razmacima od 5m (krug je promjera 5m), održavao niska stabla lijeske ispod kojih ima dosta hlada, ali se može prolaziti. Ispod bi onda bila staza za vozila. Staza se koristi primarno za vezu šume i ceste, znači za izvlačenje drva. Ispod lijeski bi onda vjerojatno bila i obrada tih drva, rezanje, usitnjavanje granja itd. Ovo je Zona 4, rijetko se u nju ulazi, pa ne bih ništa više komplicirao sa tim dijelom.

[TB]

Razmišljam da oko svakog postavim npr. vreću (idealno bi bilo biorazgradivu) ili ogradicu u koju bih onda punio kompost, postepeno, kako grm raste. Funkcija vreće - ograde je da podiže razinu na kojoj je grm, kako bih mogao lakše nasipavati teren iznad grma. A prve godine i da zaštiti grmove da koji ne pokosim.

ne znam da li zatrpavanje debla stabla/grma utjeće na njegovo truljenje tj. da li iz tog zatrpanog dijela možda raste novi korijen?

[Nikola]

ne znam da li zatrpavanje debla stabla/grma utjeće na njegovo truljenje tj. da li iz tog zatrpanog dijela možda raste novi korijen?

Koliko ja znam, postupno zatrpavanje ne smeta biljkama koje nisu cijepljene. To je jedan od načina razmnožavanja grmova, zatrpaju se grane koje onda puste žile. Ako netko zna za biljke koje ne podnose zatrpavanje, volio bih da mi na vrijeme javi 

Za sad znam da se voćke koje su cijepljene ne smiju zatrpati iznad spoja, jer bi tada plemka pustila korijen i odbacila podlogu. Koliko je to pogubno, ne znam, ali time se mijenjaju karakteristike takve biljke. Ako je bila malog rasta zbog podloge, više neće biti. Ako je zbog podloge bila otpornija na bolesti ili hladnoću, više neće biti, pa to može djelovati pogubno.

Također, vjerujem da duboko zatrpavanje korijenja može djelovati pogubno na biljke jer uguši površinski sloj tla. Biljka ne stigne na vrijeme pustiti drugo korijenje blizu površine. Ima li dovoljno zraka ispod recimo pola metra komposta? Ja vjerujem da ima, ali ispod pola metra mineralnog agregata, recimo pijeska, ilovače, mislim da nema.

[Nikola]

Vratiti ću se na temu izgradnje terasa uskoro, imam par ideja koje moram ovdje testirati. Što se tiče nastavka dizajna, ovako bi se koristile "parcelice" uz kuću.

1. Livadica sjeverno od kuće površine nekih 100-150 m2 koja sada ima nagib prema sjeveroistoku. Okružio bih je tim pasjim trnom sa sjeverne i istočne strane, a sa zapadne je već zaštićena gustom živicom do ceste. Ima pad od nekih 1,5m u odnosu na najvišu točku. Postupno bih ravnao teren nasipavanjem. Koristilo bi se kao klasičan vrt sa raznim povrćem, dakle gredice, rotacija kultura, itd. Nažalost, ovu namjenu mogu aktivirati jedino ako se iz nekog razloga preselim tamo. U protivnom, ako budem dolazio samo vikendima, onda mi to nema smisla, uzgajati ću neku mini monokulturu.

2. Livada koju redovito kosim i koja teško može biti nešto drugo. To je vrh brijega, prilično plitka zemlja, kamenito. Uz rub prema cesti imam posađeno par voćaka (trešnja, jabuka). Uz vrlo male intervencije ovo ću izravnati do posve ravnog terena, već sada je skoro ravno. Može koristiti za neke radove, igralište, privremeno odlaganje materijala itd.

3. Vrt koji zadnje dvije godne koristim za uzgoj krumpira. Sad ću probati nešto drugo, možda batat, pa se opet vratim na krumpir itd. Zemlja je dosta duboka, prilično je osunčano. Ima blagi nagib prema jugoistoku, pad je oko 1m na 15m duljine. Kako se bude koristilo, prekopavalo, pomalo ću zemlju ravnati u terasu.

4. Komad koji planiram naj intenzivnije koristiti i posvećivati najviše pažnje. Sada je tu cca 10-ak mladih voćaka oko kojih suzbijam travu i usput uzgajam što mogu. Nastaviti ću saditi voćke, ali imati na umu da će se terasa ravnati, pa da ih kasnije ne zatrpam. Prostor između voćaka popunjavati bobičastim voćem i svim drugim što mi padne na pamet. Ovdje se nadam formirati onaj klasični šumski vrt sa mnogo slojeva i raznolikim biljkama, neke možda i eksperimentalne, dekorativne... Dio tog prostora je i plastenik naslonjen na kuću.

[Harp]

ne znam da li zatrpavanje debla stabla/grma utjeće na njegovo truljenje tj. da li iz tog zatrpanog dijela možda raste novi korijen?

Koliko ja znam, postupno zatrpavanje ne smeta biljkama koje nisu cijepljene. To je jedan od načina razmnožavanja grmova, zatrpaju se grane koje onda puste žile. Ako netko zna za biljke koje ne podnose zatrpavanje, volio bih da mi na vrijeme javi 

Ja o tome nista konkretno ne znam, ta tvoja ideja mi izgleda kao eksperiment, pa svakako javi i poslikaj pocetne i zavrsne rezultate Tko zna, mozda ces otkriti nesto izvanredno, a mozda sav trud upropastiti.

Opcenito, uocavam da biljka koja raste oformi strukturu u ovisnosti o okolini, tako na zraku formira koru, a u zemlji korijen. U prirodi se cesto vidi kada kisa ispere korijenje, i to korijenje nikada ne dobije 'koru' na sebi nego ostane tvrdo, isuseno. Tako da pretpostavljam i da bi moglo biti problema ukoliko po drvetu nasipavas zemlju ukoliko to samo drvo nema otpornost na to. Siguran sam da postoji drvece koje to lakse podnosi, odnosno drvece kojem to 'prija' i ono drugo kojem ce to smetati. Probaj napraviti test da zatrpas ono sto ti vec dobro raste, pa ces dogodine vidjeti kako uspijeva.
No ne razumjem, ako ti putevi idu ispod drveca, i ti trebas nasipati recimo 1m zemlje na mjestu sadnje drveta, sto si dobio ako prije posadis sadnice koje ces postepeno zatrpavati i nakon par godina ce sadnica izgledati kao da si je lani zasadio, strsati ce iz nasipa?

[Nikola]

Ja o tome nista konkretno ne znam, ta tvoja ideja mi izgleda kao eksperiment, pa svakako javi i poslikaj pocetne i zavrsne rezultate Tko zna, mozda ces otkriti nesto izvanredno, a mozda sav trud upropastiti.

Da, nešto od toga će biti  Znam za tehnike razmnožavanja bilja u kojima se formira korijenje iz zrelih grana. Npr. margotiranje potiče stvaranje korijenja na grani par metara iznad tla. Postoji i ožiljavanje reznica, opet grana koja je možda rasla negdje visoko sada pušta korijenje u vodi ili zemlji. Grmlje koje se grana nisko pri tlu možemo razmnožiti tako da mjesto grananja zatrpamo zemljom, pa par mjeseci kasnije razdvojimo grm u više jedinki jer se svaka zatrpana grana ukorijenila. Znači, nije neka novost u uzgoju bilja da se zatrpana grana ukorijeni.

No ne razumjem, ako ti putevi idu ispod drveca, i ti trebas nasipati recimo 1m zemlje na mjestu sadnje drveta, sto si dobio ako prije posadis sadnice koje ces postepeno zatrpavati i nakon par godina ce sadnica izgledati kao da si je lani zasadio, strsati ce iz nasipa?

To je jako dobro pitanje. Vjerojatno ne bih slično postupio u nekom drugom podneblju. Ali, kod mene tijekom hladnijeg razdoblja zna biti izuzetno mnogo kiše i ponekad prilično visok snijeg. Ako formiram terase i ostavim ih tako godinu dana, riskiram da mi oborine sve sruše niz brdo. Dapače, to se i događa u šumi oko mene, šumari poruše stabla koja drže tlo. Par godina kasnije kiša odvali ogromne komade brda. Za šumu to vjerojatno ne predstavlja nikakav problem, ali za mene bi to predstavljalo potpunu katastrofu. Mogao bih posve dobru livadu pretvoriti u kamenitu pustinju. U redu, solidan inžinjer i skupi građevinski radovi bi to riješili na način da se terase ne uruše, ogulio bi se sav humus, stavio na stranu, na mjestu nasipa bi se iskopao klin, pa tu nasipavala "brana", teren bi se možda i sabijao, pa bi se gore vratio deponirani humus i onda bih mogao saditi što hoću. Ja za takve radove nemam znanja ni hrabrosti, a nisam spreman platiti ravnanje terena više nego gradnju kuće.

Ne znam jesi li kad vidio konfiguraciju terena kao na slici? Na mom terenu su na 3 mjesta izrasla stabla, usred livade koja se nekad kosila ili je stoka pasla. Teren se sam od sebe oblikovao ovako na sva tri mjesta. Možda govorim napamet, ali rekao bih da kiša nosi materijal niz kosinu, a stablo ga zadržava. Tu se gomila i podiže teren. Isto mi se događa na rubu livade, gdje završava moj teren i započinje državni šumarak. Doslovno mi se formira ravna staza po rubu imanja dovoljno široka da se tuda šećem, a izvorno je teren nagnut preko 30 stupnjeva. Ja bih rado tu pojavu iskoristio, potaknuo, ubrzao.

[Nikola]

Evo, iz nekog razloga, ovako mi završava livada gdje prelazi u šumu. To mi daje ideju i nadu da korištenjem bilja mogu formirati terase. Kada bih htio postići samo terase, ovo bi možda bilo suviše dugotrajno, ali ja bilje želim saditi iz mnogih drugih razloga. Pa umjesto da ga sadim u pravilne redove i stupce, kao na šahovskoj ploči, saditi ću ga tako da potičem stvaranje terasa.

[Nikola]

Na prvoj slici označen je pojas uz šumu. Pojas je dosta specifičan iz više razloga. Tu blago nagnuta livada prelazi u strmiji teren što se vidi na sljedećoj slici. Na toj slici sam označio i gdje završava moja parcela i počinje šuma. Uz rub parcele se sama formirala stazica koju mogu koristiti jer joj pristupam sa sjeverne strane ovog pojasa. Dakle, pješice ovdje dođem bez problema, jedino ne mogu vozilom (usko je). Kako je ovdje već prestrmo da bih redovito kosio, teren je dosta zarastao, niču grmovi divlje lijeske. Izvorno sam tu htio saditi kestene, a sad se vraćam toj ideji.

Znao sam i ranije posaditi nešto u taj zarastao teren, nikad ništa od toga. Ne može ništa uspjeti zbog konkurencije u području korijenja. Sada bih to spojio sa idejom o temeljitom terasiranju terena. Na kosini bih izradio drvene sanduke, nešto kao komposteri. Na dno bi išle možda daske, to još ne znam. Unutra punim što god imam, usitnjeno granje, lišće, gotov kompost. Kad bude spremno, na vrh sanduka posadim sadnicu kestena koja bi sad bila na povišenom mjestu. S vremenom bih očekivao da stablo drži teren, sanduk će se do tad raspasti, a ja bih u međuvremenu to okolo nasipavao, ravnao teren.

Kada stabla dovoljno izrastu, činila bi lijepi rub terena, dovoljno sjenovit. Bez sjene, ako ne kosim redovito, ovo grmlje napreduje prema ostatku livade. Ova sjena bi bilo gdje drugdje u vrtu činila problem jer bih malo toga mogao uzgajati u blizini kestena, ali ovdje ionako imam nagib sa kojim se borim i nemam neke velike koristi.

Staza na dnu terena bi služila za sakupljanje plodova. Možda uz pomoć neke mreže ili slične konstrukcije, da se plodovi ne otkotrljaju dalje u šumu.

Na zadnjoj slici su zamišljena 4 kestena promjera 10m. U kutu livade je baš niknuo jedan orah kojeg sada pazim, i on mi se uklapa u ovu priču. Neka bude orah i 4 kestena iza njega.

[Harp]

Kada vidim ovakav teren, ja prvo zakljucujem da se radi o ispiranju, eroziji terena, a ne naplavini. Hocu reci da bih prvo pomislio da drvece zadrzava nivo zemlje koji je nekada bio zatecen, a ne da ga sakuplja i povisuje. Mozda sam u krivu, to mi je nekako najblize vidjenje da krosnja drveta zaustavi udarce kise u tlo i zbog toga sprijeci eroziju na tom podrucju. Posto voda ide samo nizbrdo, i moze ici slobodno i lijevo i desno od drva, ne vidim zasto bi na tom mjestu stvarala naplavinu, nanos - zbog krosnje drveta jedva da na tom mjestu kisa i udara po tlu.

Jednostavno to mozes provjeriti da obiljezis drvo na spoju s zemljom, i ako to raste, povisuje se, ja sam u krivu.

Sto se tice padine na kojoj planiras kestene, i ja sam misljenja da je to prestrmi teren za bilo sto drugo, jedino bih odmah posadio mnogo vise i mnogo gusce kestena i to paralelno cik-cak dakle dva reda. Razlog za to je sto kesten vec za nepunih 10 godina pocne stvarati bobice, a vrlo krzljavo izgleda kao neki grm sa mnogo grana koje izbijaju s okolnog mjesta, koji ne prelazi 3m sirine. Razvija se u visinu i onda najjaca grana pocne zadebljavati i istisne slabije. Kako se pojedini kesten bude zazvijao, vidjeti ces koji ce biti bolji i moci ces osloboditi mjesto za njih kada bude potrebno, ili ce sami ugusiti manje. Do tada ces moci sakupiti vecu kolicinu kestena.

Sto se tice sanduka, budi svijestan da stogod organsko bacao u njih nije tlo, i da je takva hrpa podlozna da ispari i nestane. Nasipavanje bi uvijek trebalo raditi s tlom (anorgansko) a na to kao prihranu ili manji dodatak stavljati organsko sto vec. Nisam siguran da bi kestenima prijalo nanos zemlje kakav si spominjao iznad za grm pasjeg trna.
Mislim da je bolje napraviti manje plitice za sadnju i njih oplemeniti da biljka lakse opstane, iskopati rupe za sadnju mladica kako sam prije objavio (sadnja drveca).

Nego reci mi o kamenju kakvo imas, kad kazes kamenito, jel to cvrsti dio brda ili manji komadi, ploce. Ljudi su u proslosti na takvim strmim terenima obradjivanjem zemlje vadili kamenje i slagali od njega zid suhozid, tako da su ujedno oslobodili zemlju od kamenja i terasirali istu, sigurno si to vidio.