Redizajn 2021

[Nikola]

Nego reci mi o kamenju kakvo imas, kad kazes kamenito, jel to cvrsti dio brda ili manji komadi, ploce. Ljudi su u proslosti na takvim strmim terenima obradjivanjem zemlje vadili kamenje i slagali od njega zid suhozid, tako da su ujedno oslobodili zemlju od kamenja i terasirali istu, sigurno si to vidio.

Poznato mi je to što govoriš jer sam iz Rijeke, prezidi tj. suhozidi su mi svakodnevnica. Mislim da je izvorna struktura tla u primorju takva da ima vrlo malo organskog pokrova, a mineralni dio se sastoji od krupnijeg i sitnijeg kamenja između kojeg je plodna ilovača. Gdje je više ilovače (nizine, dolci) tu su se formirali vrtovi, a na kosinama je kiša isprala većinu ilovače i ostavila kamenje na površini. Kamenje na površini je čuvalo preostalu ilovaču koja je ispod kamenja. Terase su formirane zato da zaustave eroziju koja bi nastala uklanjanjem kamenja. Kamenje je uklonjeno sa terasa zato jer je obrada tla uz kamenje bila prekomplicirana, i ujedno je kamenje iskorišteno za gradnju zidova terasa.

Tlo u Gorskom kotaru je uglavnom drugačije, barem ovdje kod mene. Osnovna mineralna struktura je nekakva okamenjena glina, ilovača. Kako to nastaje, ne znam, ali ponašanje je nekako između zemlje i kamena. Kao prvo, ove "stijene" prekrivaju ogromne površine. Ne radi se o kamenju utopljenom u ilovaču, nego kompaktnim stijenama bez početka i kraja koje se lako mrve. Kada se komadi otkinu, ne služe ničemu. Nisu dobri za gradnju jer ih kiša otapa. Čak i trljanjem prstima po kamenu stvara se pijesak. Srećom, podneblje je vrlo vlažno i zaštićeno od vjetrova, pa vegetacija izuzetno dobro uspijeva. Zato je sve prekriveno šumom, a šuma gradi neprocjenjiv organski sloj tla.

Rekao bih da su to neke osnovne razlike Sjevernog hrvatskog primorja i Gorskog kotara. Slike mogu malo bolje dočarati što imam pod nogama.
Ovo je neki brežuljak uzdignut 20cm od ostatka terena. Pokušao sam ga poravnati, ali 2-3 cm ispod trave nalazi se stijena koju pomalo razbijam. Ravnanje će zato potrajati, ali uspjeti ću 

Malo dalje, isto pokušaj ravnanja, uklanjao sam kamenje koje se lako mrvilo dok nisam došao do neke stijene koja se uporno odupire svim alatima, i odustao sam.

Ovako izgleda kamenje kada se izvadi.


Slike gradnje kućice prikazuju malo dublju strukturu tla.

[Nikola]

Kada vidim ovakav teren, ja prvo zakljucujem da se radi o ispiranju, eroziji terena, a ne naplavini. Hocu reci da bih prvo pomislio da drvece zadrzava nivo zemlje koji je nekada bio zatecen, a ne da ga sakuplja i povisuje. Mozda sam u krivu, to mi je nekako najblize vidjenje da krosnja drveta zaustavi udarce kise u tlo i zbog toga sprijeci eroziju na tom podrucju. Posto voda ide samo nizbrdo, i moze ici slobodno i lijevo i desno od drva, ne vidim zasto bi na tom mjestu stvarala naplavinu, nanos - zbog krosnje drveta jedva da na tom mjestu kisa i udara po tlu.

Jednostavno to mozes provjeriti da obiljezis drvo na spoju s zemljom, i ako to raste, povisuje se, ja sam u krivu.

Možda si u pravu, nemam vremena da to izmjerim, odnosno geodetske izmjere i slični podaci bi to mogli odmah odgovoriti. Mene zapravo zanima kako da zaustavim eroziju ako je prisutna, odnosno da potaknem stvaranje tla ako je moguće. Trajnom vegetacijom vjerojatno postižem jedno ili drugo, ili oboje.

[Nikola]

Sto se tice sanduka, budi svijestan da stogod organsko bacao u njih nije tlo, i da je takva hrpa podlozna da ispari i nestane. Nasipavanje bi uvijek trebalo raditi s tlom (anorgansko) a na to kao prihranu ili manji dodatak stavljati organsko sto vec. Nisam siguran da bi kestenima prijalo nanos zemlje kakav si spominjao iznad za grm pasjeg trna.
Mislim da je bolje napraviti manje plitice za sadnju i njih oplemeniti da biljka lakse opstane, iskopati rupe za sadnju mladica kako sam prije objavio (sadnja drveca).

Bio si temeljit pa da ti odgovorim sa 3 poruke na tvoja opažanja. Da, svjestan sam da ako napravim sanduk visine 1m i natrpam granja do vrha, da uskoro neće ništa ostati od njega, odnosno ostati će možda par cm humusa, ako i to kiša ne raznese po susjednom zemljištu. Sadnja kestena je planirana na prilično zahtjevnom tlu. Zašto baš tu? Pa, kesten traži duboki humus i blago kiselo zemljište. Moj kraj je uglavnom lužnat. Nisam nikad mjerio, ali to mi ukazuju sve biljke koje rastu tu. Nema prisutne niti jedne biljke koja NE tolerira lužinu (bazno tlo, pH vrijednost iznad 7).

Moje shvaćanje pH vrijednosti je takvo da su kisela tla uglavnom močvarna, ona gdje dominira raspadanje organskog materijala. Lužnata tla su uglavnom kamenita, suha, vapnenačke stijene i sl. Kompost bi trebao biti neutralan, ako se ne varam. S obzirom na to shvaćanje, volio bih stvoriti mikrolokaciju gdje se raspada mnogo granja i sl. otpada, a najbolji kandidat mi je pojas uz šumu. Tu stabla odbacuju lišće, kiša slijeva organski materijal sa vrha brijega (pokošenu travu i sl.), tu je mnoštvo granja koje tu i tamo posječem i ostavim na tlu...

Kao dodatni poticaj sadnicama kestena, napravio bih te sanduke u kojima bih ispočetka kompostirao nešto, nebitno što. Ne bih nužno odmah sadio. Kada posadim sadnice, koje da budem iskren nisu ni jeftine (ako uzimam otporne sorte), želim da biljka prvih par godina ima što bolje uvjete. Kada se biljke razviju i počnu puštati korijenje par metara dalje, jasno, naići će na lužnato tlo. Možda će im smetati, a možda će ipak napredovati budući da će taj pojas uz šumu uvijek dobivati najviše organskog otpada.

Ovako izgleda taj pojas.

[Nikola]

Otvorio sam novi topic na temu erozije koju vidim u krugu od parsto metara oko mog terena:
https://www.perforum.info/forum/index.php/topic,1477.0.html

Dalje nastavljam sa dizajnom ovog terena, bavim se temom vode. Padaline u ovom kraju su dosta česte, ima rose, magle, izvora u blizini, općenito vode ne nedostaje, ali je problem akumulacije te vode. Teren je prilično propustan, jezera nema nigdje u blizini, a ipak bih volio imati nekakvu akumulaciju. Za sad, imam samo tank za kišnicu od nekih 3000 litara, betonirani ispod balkona - terase. Puni se sa krova kuće.

[TB]

i ja imam cisternu od 3000L pa prije kiše iz nje istočim 1000-2000L u "kocke" s kojima mogu mjesec dana zalijevati ako je suša. Sakupljanje kišnice u otvorene prostore izbjegavam radi komaraca. U planu mi je i filter za kišnicu na bazi aktivnog ugljena za uporebu u kući tipa pranje suđa.

[Nikola]

Posadio skoro sve sadnice pasjeg trna, prema planu:



Mislim da 3 sadnice nisam uspio posaditi jer je na cijelom području bilo suviše kamenito i nisam mogao razbiti kamen, odnosno već sam bio i umoran i dan pri kraju pa sam odustao od te tri sadnice.

Skoro sve sam sadio dosta brižno, iskopao mnogo veću jamu nego što je korijen zahtjevao, gdje je bilo dosta kamena tu sam krampom i željeznom šipkom razbijao kamen da pružim korijenju malo bolje početne uvjete. Zadnjih cca 8 nisam sadio tako temeljito, nego sam samo oštrom lopatom zasijekao X u travi, podignuo zemlju i u X ubacio sadnicu, nogom nagazio i to je to. Ova druga metoda je naravno mnogo brža, a koliko će biti uspješna, vidjeti ću za godinu dana. Ako pokaže da ima rezultata, makar bili i slabiji nego kod "propisne sadnje", to mi je vrijedna informacija jer tako mogu saditi jednu biljku na minutu.

[Nikola]

Na ovoj karti, desno od imanja nalazi se izvor. Kako sam sad u fazi analize i planiranja "tekućih" pitanja, išao sam još jednom provjeriti taj izvor. Nema ga više. Nula. Ne znam što se dogodilo u proteklih par godina da izvor presuši u kišovitom dijelu godine. Sjekla su se neka stabla iznad tog izvora, i nakon sječe se pokrenuo i neki mali odron tla. Ne znam je li to moglo poremetiti podzemne tokove, ili je nešto drugo. Uglavnom, sada na taj izvor ne mogu više računati, barem dok se tok ne povrati.

[Nikola]

Južni rub livade ograđen je betonskim stupovima i željeznom mrežom protiv divljači. Uz ogradu posađene su ringlovke u dva reda kao budući vjetrobran. Među njima, na par mjesta sam posadio pasji trn kao fiksator dušika.

U planu za sljedeće proljeće, imam sadnju vinove loze uz betonske stupove. Vinova loza mi lijepo uspjeva uz kuću, a traži samo mnogo sunca. Južna ograda je najsunčaniji dio terena pa mislim da će joj tu biti dobro. Ograda je visine 1.8m i duljine 35m. Kada budem orezivao lozu, samo ću reznice ubosti pored svakog stupa, nadam se da će se primiti.

[andjelkoasa]

Divljakušu šljivu (ringlo) imamo i stvarno obilno rodi svake godine. Problem nastaje kasnije ako je kišna godina pa šljive ispucaju zbog previše vlage i počnu trunuti već na stablu. Također je i jako bujna, treba ju dosta orezivati jer uraste u krošnju previše i na kraju ne možeš do plodova. A u tom slučaju onda imaš ispod stabla sloj polufermentiranih plodova kada počnu same otpadati. Trnje da ne spominjem, pogotovo na ''vodopijama'.
Ipak, žena je od njih napravila ukusan džem a mogu se sakupljati za fermentiranje i destilaciju.

Što se tiče loze, reznice se mogu ukorijeniti ali nemoj od njih previše očekivati. Grozdovi će biti sitni i bobe pune koštica. Lozu treba cijepiti na zdravu podlogu da bi prenijela svoja svojstva.

[Nikola]

Ovaj plan iz 2012. godine se ponovno aktualizira u 2022. godini sa kupnjom sječkalice / drobilice granja. Plan se sastoji u tome da šumarak gore desno (do potočića) koristim kao izvor materijala za drobilicu:



Tada je ideja bila da sajlom vežem grm, drugi kraj sajle vežem za teret koji onda spustim niz brdo. To je bilo malo pre-romantično, sada imam traktorčić kojim mogu povući teret. Ili mogu uhvatiti rukama drugi kraj sajle i vući prema dolje, to sam već radio i pokazalo se mnogo lakše nego uspinjanje sa teretom u rukama.



Tada sam imao u planu i izradu stepeništa, ali to nikad nije dovršeno (započeto jest).



Završeno nije jer nije bilo potrebe. Godinama nisam ni zakoračio u tu šumu. Sad sam krenuo koristiti ovo granje, pa je izrada stepeništa ponovno u planu. Koja vrsta stepeništa, to još ne znam. Ne mislim tu mnogo ulagati. Možda samo motikom iskopati gazišta u zemlji, da se ne kližem kada gazim.

Ovo što je na starom planu označeno kao "sječa drva" zaista ostaje mjesto za sječu i drobljenje grana.



Tu sam ogradio jedan prostor, površine cca 12 m2, ako tu nadrobim hrpu sječke visine preko 1m, koliko drobilica može bacati u visinu, mogu imati 15-ak m3 sječke u rezervi.

[Harp]

sto se tice transporta granja, neznam o kojoj daljini se radi, ali pretpostaviti cu da je 50m ili vise. Sjetio sam se da se ferate rade od odbacenih sajli lifta, naime svaka zgrada koja ima lift diljem svijeta mora u teoriji obnoviti sajlu npr svakih 10 godina, i te sajle, makar su sasvim ispravne zavrse u smecu ili planinarskim klubovima.

Dakle, moja ideja bi bila da nabavis tako neku sajlu i napravis mini zicaru, na kojoj bi dolje zavezao teret s omcom s upletenim prusikom na kraju (tako da cijelo vrijeme ostane zategnuto), i to uze preko kolotura postavio na sajlu. Kako bi s gornje strane potezao, bilo traktorom, vitlom i slicno, doslo bi prvo do podizanja tereta i rasterecivanja istog sa tla, a potom i do pomicanja koloture prema odredistu. Time bi teret zapravo cijelo vrijeme lagano se oslanjao na pod, ali bi sajla pritom bila najmanje optetecena.

Druga solucija je da imas cvrste nosace, vece drvo, i da sajlu bas zategnes, onda bi mogao dolje podignuti teret i fiksirati da visi u zraku za kolotur, i samo ga povuci gore.

Pitanje je da li bi ti odgovaralo da imas neko fiksno mjesto, ili nesto privremeno na privremenoj lokaciji, npr vezano za drvo, postavljeni jarbol itd...

stepenice ako radis one su uvijek na istom mjestu, mozda ce ti biti neprakticno donasat vece kolicine granja uvijek do njih.

[Nikola]

Zanimljiva ideja to sa žičarom. Ako dođem u priliku da nađem takvu sajlu, možda pokušam nešto slično. Do tad, razmišljao sam da vežem kolotur visoko za stablo koje je na vrhu uspona, kao na skici dolje.

Ako je povlačenje ručno, onda vučem prema dolje (koristim težinu vlastitog tijela, isprobano). Ako ne bih koristio kolotur visoko na stablu, onda mi teret zapinje dok ga povlačim, to nije dobro. Zato bih ga mogao postaviti na neke kotače, što je uobičajeno kada se stabla izvlače iz šume (traktorom ili konjima).

[Nikola]

Još jedna ideja koju moram testirati, vežem prikolicu za traktor sajlom. Spustim prikolicu na željenu lokaciju, režem granje i trpam u nju. Na kraju izvučem traktorom, koji je negdje gore, na ravnom i sigurnom.

Prije nekoliko godina, za potrebe kretanja po šumi, vezao sam konopac za stablo na vrhu i dnu padine (šumarka). Sada ga koristim prilikom ručnog izvlačenja grana. Funkcionira to dosta dobro, u svakom slučaju bolje nego da nema konopca. Grana u jednu ruku, konopac u drugu, vučem samog sebe prema gore, treniram bicepse. Sad mi padne na pamet, kad bih nekako zakačio granu za tijelo, mogao bih se uspinjati po konopcu s obje ruke.

Na priloženim fotografijama, vidi se kako izgleda penjanje (pogled prema gore), spuštanje (pogled prema dolje) i rezanje grana. Režem u blizini tog konopca, za ovu godinu uopće ne moram ići dalje. Režem uglavnom lijesku koja nema potencijal da postane stablo, a dobro se obnavlja iz korijena. Ostavljam netaknuta veća i manja stabla, te neke mladice koje su mi zanimljive na drugi način (npr. zbog plodova). Kasnije, kada taj pojas "očistim", onda mogu konopac premjestiti dalje, ili do tad napravim neki od praktičnijih sistema izvlačenja.

[Harp]

Strm ti je to teren. Speleolozi koriste posebne spravice koje znatno olaksavaju uspinjanje po uzetu, jer ne moras stiskati uze vec se samo povlaciti-odgurivati. Nalaze se posvuda po njima, na nozi, na pojasu, u rukama... Bitno je naglasiti da su noge te koje su najbitnije za napredovanje po uzetu, a ruke samo kao pripomoc.
 
Takvu spravicu, slicnih svojstva mozes improvizirano napraviti od oblikovane daske u rucku i francuskog prusika. Drzati ce u jednu stranu, propustati u drugu.

Grane mozes sloziti na neku mrezu i stisnuti ih u improvizirani ruksak, tako da imas obje ruke slobodne. Pritom grane ne bi trebale biti duze od cca 2m da ih lako kontroliras po putu.

Zadnja slika sa prikolicom mi ne ulijeva povjerenje, prikolica ima i svoju znacajnu tezinu, kotaci su premaleni za tvoj teren, moze zapeti po putu, sajla bi se trosila i zasjecala u brijeg. Jako mnogo potencijalnih gubitka energije u skici imas. Mislim, vjetojatno bi je izvukao, ali po koju cijenu?
Mozda kada bi netko bio uz nju i pomogao, ali to je opasno jer ga zapravo ne vidis. I dalje mislim da bi nesto kao mini lift bilo bolje rjesenje, mozda da ovo svoje uze razapnes mnogo vise od tla... a za njega se pridrzavas s dugom drskom, npr od grablji, dok bi drvece bilo s omcom vezano za njega (kolotur), ukoliko nemas drugo uze da ga potegnes s traktorom.

Ili mozda kakvo korito (npr armaturna mreza) na siroko skrojenim sanjkama, samo je bitno da im je spic dobro oblikovan za tvoj teren da ne zapne.
Ako tako moze djedmraz mozes i ti

[Nikola]

Prilažem par slika.