Redizajn 2021

[Harp]

Mozda sumske jagode i maline... 

[andjelkoasa]

Ja ne bih maline. Jako su invazivne, preuzele bi cijeli teren.

[Nikola]

Ja ne bih maline. Jako su invazivne, preuzele bi cijeli teren.

Maline imam u svom prvom šumskom vrtu. Iskustvo je takvo da među već udomaćenim grmljem i mladim stablima nisu neki problem. Niču tu i tamo, dosta nepredvidivo, ali ne stvaraju otoke sa samom malinom, kakve znam vidjeti tamo gdje ih je netko uzgajao pa zapustio. Imam i jednu staru krušku oko koje kosim travu. Ne mogu traktorom prići baš do stabla, pa krug promjera 1m ostaje nepokošen. On je sad pun malina, okružile su stablo i izgleda da dobro uspjevaju tik do stabla, u debeloj hladovini. Tu su napravile otok sa kruškom u sredini.

U planu za onaj prethodno opisani bobičnjak nisam predvidio maline. Ako ih unesem ovdje, to bi moralo biti vrlo oprezno, i možda nakon 2-3 godine. Ali vjerojatnije je da ću ih intenzivnije uzgajati uz neku stazu koju svakako mislim kositi. Tako mogu zavladati komadićem terena, a pod kontrolom su od širenja. Prednost otoka malina u odnosu na sporadično nicanje posvuda po terenu je kod berbe.

[Nikola]

Na ovom mjestu sam sadio dosta jagoda da prekriju golu zemlju. Kako nastavljam dalje zidić i nasipavam, tako dalje sadim jagode. Prednost je što su u visini koljena ili struka, pa je lakše brati i plijeviti. Kada se ovdje krenu razmnožavati, širiti, vjerujem da ću ih presađivati i po prethodno opisanom bobičnjaku, pod voćke i grmove možda.

Na fotografiji sa terenom prekrivenim sječkom (prethodna strana), to je u krajnjem desnom rubu slike.

[Nikola]

Prošle jeseni, prostor na kojem su mlade jabuke i šljive, sam prekrio drvenom sječkom, i onda kroz sječku zabadao reznice ribiza.
Stara slika:


Skoro sve reznice su se primile i tjeraju dosta velike grane. Među njima sam sadio salatu i kupus, ali nije bilo mnogo sreće sa tim povrćem. Ptice ili nešto drugo su povadile salatu iz zemlje, a mene nije bilo da vidim na vrijeme i vratim sadnice na mjesto. Tako da su mi se mnoge sadnice osušile. Zečevi su izgrizli kupus, a onda su došle gusjenice pa i one dosta štete napravile.

Početkom ljeta sam u prazne prostore posijao tikve (butternut, vlastito sjeme), većina je niknula i počela dosta dobro prekrivati prostor. Čini mi se kao dobra kombinacija, tikve i malč od sječke. Cijelog proljeća i ljeta, ispod malča je prilično vlažno, korova nema mnogo, i tikve bi trebale pomoći u daljnjoj prevenciji korova do zime.

Na par sam mjesta posadio rabarbaru, samo je jedna vrlo dobro krenula rasti. Dvije su tako-tako, a dvije su se osušile. Ako bude nešto od tih rabarbara, onda ih sadim u većem broju druge godine. Uzgajam i šparoge iz sjemena pa na jesen sadim posvuda, i tako nastavljam migraciju prema trajnim biljkama na tom prostoru.

Htio sam zapravo osvrnuti se na korov u drvenoj sječki. Ovo mi je prvo iskustvo, i nije uopće loše. Neki vrtlari ukazuju na problem plijevljenja u sječki, kažu da isto ima mnogo korova i još ga je teže kontrolirati nego kad nema nikakvog malča. Moje iskustvo nije takvo, možda zato što je ispod sječke i sloj lišća koji dođe kao karton. Istina, raste nešto korova kroz sve to, a nekom korovu i jako godi što nema velike konkurencije u tom praznom prostoru. Ipak, prilično lako ga je eliminirati. Koristim malu ručnu kosu (duga drška, samo kraća oštrica) kakvom inače kosim i livadu. Kosom prođem ispod gornjeg sloja sječke, ona lagano prolazi kroz sječku i ne rasturi mi površinu. Presječem sve nepoželjne biljke blizu korijena i ostavim ih tako. Sve se osuši i nemam više brige. Drugi vikend opet nešto nikne, ja opet prođem kosom. To je mnogo ugodniji rad nego ručno plijevljenje ili okopavanje kakvo bih imao na zemlji bez malča. I na cijeloj površini od možda 100 m2, nađe se 50-ak nepoželjnih biljaka. To je 50 nježnih zamaha kosom, ne traje više od 10 minuta. Kratka kosa je dovoljno precizna da ne ošteti povrće koje je uz korov, ali probao sam isti postupak i sa oštrim motikama ili srpom (sa kratkom drškom). Sve što ima oštricu, dobro radi, a oblik oštrice onda ovisi gdje će se koji alat pokazati najbolje. Za uske prostore, može i radni nož, dok za veće prazne prostore, ručna kosa radi kao metla. Idealan alat bi možda bio srp na dugoj drški, ili nešto baš specifične izrade da može sjeći na razne načine. Razmislim o tom alatu do sljedeće sezone.

[andjelkoasa]

Malčiranje puno pomaže u kontroli korova. Kod nas je slak najgori. Ipak, kada izađe u malčiranom dade se prilično dobro reducirati jer je tlo rahlo.

[Nikola]

Malčiranje puno pomaže u kontroli korova. Kod nas je slak najgori. Ipak, kada izađe u malčiranom dade se prilično dobro reducirati jer je tlo rahlo.

I meni slak zazeleni velike površine malča. Kad nikne, teško ga je primjetiti, a nakon toga se jako brzo proširi u svim smjerovima. Probam ga izvući sa korijenom, povučem ja skoro 50cm elastičnog korijena, a opet vrh ostane negdje dolje. A opet, površine koje nisu pod malčem mi najviše napada pirika, širi se ne samo iznad, nego i ispod površine, pa mi je slak nad malčem nekako manje zlo. U malču zaista nema trava nikakvih (za sad).

[Harp]

Idealan alat bi možda bio srp na dugoj drški...

Instantno si me podsjetio na Fukuoku, to je u japanu tradicionalni alat. Mislim da je  i na fotografiji negdje u knjizi.

A za sve ljubitelje slaka, vazno je znati odakle slak crpi energiju. Izvor energije i princip.
Dakle ako se hocete rijesiti slaka na nekom prostoru, morate biti dosljedni. Duboka iskopavanja korijenja nemaju smisla ako ne ustrajete duze vrijeme. Naime, slak isod povrsine zemlje ima cijelu mrezu korijenja, i lisce suncevu energiju skladisti u - korijenje. Kao batat, koji je iz porodice slaka...
Kada ga iscupate, u blizini ubrzo (cca tjedan dana) naraste drugi, itd...

Kada jednom za ozbiljno odlucite da se rijesite slaka, narednih giodinu dana morate svakih par dana iscupati sve lisce sa sticene povrsine, ne dopustiti mu da skladisti viskove energije. Za rast lisca je potrebna energija iz korijena, i ako ustrajete, kada se ta rezerva iscrpi, slak ce nestati.
Dakle, svaki treci dan s motikom poravnat do zemlje SVAKI list slaka, ili jos bolje ako imate vremena, zabodite uz njega veliki sarafciger, malo zavrtite u konus, tako se zemlja razrahli do u dubinu i pocupate korijen iz sto vece dubine...
Isprobano

[Nikola]

Jel ovo? Ja sam na nekim slikama vidio Fukuoku sa drškom takvog alata, ali ne vidim što je na drugom kraju.

[Harp]

Da kao ovaj H-123, u jednoj od knjiga je sturo opisan taj alat, "... isto kao srp ali na dugoj drski..."
Uoci da za pojasom ima zataknut manji srp, kao ninja, uvijek pri ruci

[Nikola]

Nekoliko je većih pothvata planirano za ovu godinu, a jedan od njih je uređenje prostora za obilnije kompostiranje. Lokacija je prilično daleko od kuće, jer ne namjeravam tu kompostirati kuhinjski otpad. Njega kompostiram bliže kući i ne stvara se u značajnoj količini.

Na mjestu prikazanom na slici već postoji prostor na kojem mogu udrobiti 8-10 m3 drvene sječke. Uz taj prostor bih onda izgradio "nastambu" za kompostiranje sa više kompostnih hrpa. Planiram za poketak ovdje gomilati otpalo lišće u jesen, njemu treba 3 godine da se iskompostira kako treba. Znači možda 2-3 hrpe samo za lišće. Zatim, kompostirao bih pokošeno sijeno. Dosadašnja iskustva sa sijenom mi pokazuju da ga zaista treba kompostirati. Ako ga ostavim na livadi nakon košnje, ono jednostavno nestane u roku od par mjeseci. Mislio bih da nekako obogati tlo na kojem raste, ali nije baš tako. Svi nutrijenti se ili isperu, ili ispare u zrak. Nakon 10 godina košenja i ostavljanja pokošenog sijena na istom mjestu, livada nije ni mrvicu plodnija. I dalje na njoj ne uspjevam ništa uzgojiti bez dodavanja gnojiva. Zato, pokušati ću barem dio pokošenog sijena kompostirati.

Drvena sječka je odličan materijal i mislim da ga nikad neću imati dovoljno. Prošle godine su me druge obveze omele u drobljenju, ali planiram se vratiti izvornom planu da godišnje nadrobim oko 10 m3 sječke. Ako se to ostvari, onda dio sječke vjerojatno mogu miješati sa pokošenim sijenom. Raditi kompostnu hrpu sa odgovarajućim C/N omjerom, da dobijem što više kvalitetnog komposta.

Takav je plan, započeo sam sa sakupljanjem materijala, samo da nađem dosta vremena za to.

PS: Na slici, gornji kružić prikazuje prostor sa sječkom koji već imam. Donji kružić je tek zamišljena konstrukcija, tj. slika sa interneta.

[Nikola]

Značajan element dizajna bi trebale biti "živice", redovi grmlja posađeni na konturama. U te redove bih onda sadio voćke, između redova uzgajao povrće itd. Ali održavanje malih grmića na životu, pored sve te trave, je dosta izazovno. Na većini mjesta svaki grm sam označio štapom, pa onda oko njega pokosim travu. Tu i tamo izgubim koji, nije bitno, zamijeniti ću ga nečim drugim. Ali tu gdje je ovogodišnji vrt, trava mi nikako ne odgovara. Zato testiram malčiranje cijelog "drvoreda" ostacima od rušenja privremenog objekta.

[Nikola]

Nekoliko je većih pothvata planirano za ovu godinu, a jedan od njih je uređenje prostora za obilnije kompostiranje.

Uspio sam i ovaj detalj odraditi prije kraja godine. Prostor za kompostiranje će izgledati ovako nekako. Prosječna visina zidova je oko 1.2m. Svaka komora površine 2*2 metra, ima tri komore. Planiram po šumskim putevima sakupiti dovoljno lišća da barem jednu komoru napunim lišćem. Drugu komoru ću puniti vrtnim otpadom i pokošenom travom, kako budu nastajali. Ako u tom trenu budem imao pri ruci sječku, umiješati ću i nju sa zelenim otpadom. Ako je ne bude, možda umješam lišće.

Nemam iskustva sa aktivnim kompostiranjem, do sad bih jednostavno bacao otpad na neko mjesto pa što bude. I to je ok, ali ovdje ću probati paziti da omjer bude što bolji. Zaista mi treba mnogo dobrog komposta i ovo mi je prilično važan element.

[fazy]

Meni su krtice jele gliste iz kompostarnika jer na tlu nije bilo zaštite.
Onda sam postavio tanki alu lim, koji je "nestajao" malo po malo.
Sad imam cigle postavljene na tlo, pa tek onda alu lim i sad je OK.
Dobar je i linoleum umjesto alu lima.
Sad ima krtičnjaka oko i uz cigle, ali ne i u  kompostarnicima.
Inače koristim okvire koje po želji nastavljam u visinu, opisane u ovom forumu u temi "Visoke gredice".

Odgovor #14, autor m2:

https://www.perforum.info/forum/tlo/visoke-gredice/

[Harp]

Ja uvijek volim vidjeti drvo ili metal odvojeno od zemlje kakvim ciglicama, plocicama ili manjim betonom, zemlja odnosno mikroorganizmi su vrlo agresivni po pitanju trajnosti tih materijala...  a za krtice mozda isto poplociti tako necim ispod komposta.