Prošle jeseni, prostor na kojem su mlade jabuke i šljive, sam prekrio drvenom sječkom, i onda kroz sječku zabadao reznice ribiza.
Stara slika:

Skoro sve reznice su se primile i tjeraju dosta velike grane. Među njima sam sadio salatu i kupus, ali nije bilo mnogo sreće sa tim povrćem. Ptice ili nešto drugo su povadile salatu iz zemlje, a mene nije bilo da vidim na vrijeme i vratim sadnice na mjesto. Tako da su mi se mnoge sadnice osušile. Zečevi su izgrizli kupus, a onda su došle gusjenice pa i one dosta štete napravile.
Početkom ljeta sam u prazne prostore posijao tikve (butternut, vlastito sjeme), većina je niknula i počela dosta dobro prekrivati prostor. Čini mi se kao dobra kombinacija, tikve i malč od sječke. Cijelog proljeća i ljeta, ispod malča je prilično vlažno, korova nema mnogo, i tikve bi trebale pomoći u daljnjoj prevenciji korova do zime.
Na par sam mjesta posadio rabarbaru, samo je jedna vrlo dobro krenula rasti. Dvije su tako-tako, a dvije su se osušile. Ako bude nešto od tih rabarbara, onda ih sadim u većem broju druge godine. Uzgajam i šparoge iz sjemena pa na jesen sadim posvuda, i tako nastavljam migraciju prema trajnim biljkama na tom prostoru.
Htio sam zapravo osvrnuti se na korov u drvenoj sječki. Ovo mi je prvo iskustvo, i nije uopće loše. Neki vrtlari ukazuju na problem plijevljenja u sječki, kažu da isto ima mnogo korova i još ga je teže kontrolirati nego kad nema nikakvog malča. Moje iskustvo nije takvo, možda zato što je ispod sječke i sloj lišća koji dođe kao karton. Istina, raste nešto korova kroz sve to, a nekom korovu i jako godi što nema velike konkurencije u tom praznom prostoru. Ipak, prilično lako ga je eliminirati. Koristim malu ručnu kosu (duga drška, samo kraća oštrica) kakvom inače kosim i livadu. Kosom prođem ispod gornjeg sloja sječke, ona lagano prolazi kroz sječku i ne rasturi mi površinu. Presječem sve nepoželjne biljke blizu korijena i ostavim ih tako. Sve se osuši i nemam više brige. Drugi vikend opet nešto nikne, ja opet prođem kosom. To je mnogo ugodniji rad nego ručno plijevljenje ili okopavanje kakvo bih imao na zemlji bez malča. I na cijeloj površini od možda 100 m2, nađe se 50-ak nepoželjnih biljaka. To je 50 nježnih zamaha kosom, ne traje više od 10 minuta. Kratka kosa je dovoljno precizna da ne ošteti povrće koje je uz korov, ali probao sam isti postupak i sa oštrim motikama ili srpom (sa kratkom drškom). Sve što ima oštricu, dobro radi, a oblik oštrice onda ovisi gdje će se koji alat pokazati najbolje. Za uske prostore, može i radni nož, dok za veće prazne prostore, ručna kosa radi kao metla. Idealan alat bi možda bio srp na dugoj drški, ili nešto baš specifične izrade da može sjeći na razne načine. Razmislim o tom alatu do sljedeće sezone.