čuvanje plodova, razno, upit

[kad budu gorjeli gradovi]

ne znam šta bi to trebalo da obrazlažem. kalijum metabisulfit oslobađa sumpor-dioksid koji je jedan od najvećih aerozagađivača, a izgleda da ima i kancerogeno dejstvo

http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/3082823

http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/14555420

[zemljak]

čuvanje voća i do pola god. - uzmi veći sud koji može da se zatvori, na njegovo dno stavi istucan hren a zatim preko neki metal i poredaj voće do vrha (kruške, jabuke...) izatvori hermetički.

izvještaj: većina jabuka (ako ne i sve) mi ima najmanje jednu trulu točku (cca 2cm2). Ali su tvrde, i imaju zanimljivu aromu hrena.
valjda sam nešto zajebo... metal iznad hrena je mrežasti aluminij u dotičnoj posudi. Nisam nadaren za permakulturna rješenja valjda, ni bradavice nisam uspio riješiti (vidi pripadajuću temu)

2) u jednu gajbu/sanduk/kašetu/letvičar sam stavio istu vrstu jabuka, isti dan. Namočio u onom vinobranu, bez 'ovlaživača' jer mi zvuči prekemijski. Našao par polutrulih jabuka, ostale ok ali mekane i 'brašnast' okus

3) u drugu gajbu (isto u negrijanoj prostoriji donekle pod zemljom) stavio istovrsne jabuke, drugi dan, okupane u čaju od prošlogodišnjih stabljika Stevije. Jedna jabuka komplet trula, ostale ok, relativno tvrde, normalan okus

4) u trećoj gajbi isto sve, sličan rezultat. Ta je glumila placebo efekt, a čaj je od raznog bilja za koje sam mislio da može imati antifungibakterial učinak

[kad budu gorjeli gradovi]

prvo, nisu sve jabuke iste, knjiga iz koje sam preuzeo ovaj metod sa hrenom stara je jedno 50 godina, u to vrijeme nije bilo današnjih hibridnih sorti koje se raspadnu same od sebe. znači treba koristiti što starije sorte.
drugo, voćne sorte se obično dijele na ranostasne, srednjestasne i kasnostasne. obično je ova treća skupina namijenjena za neki vid konzerviranja i ostavljanja za zimu. kasnostasne sorte jabuka recimo obično se mogu skladištiti duže vrijeme, naročito stare autohtone sorte kao npr. budimka, šumatovka, bobovac, kanadska reneta, zimska parmenka, zelenika...
treće, ako hoćeš jabuke ostavljat za zimu moraju bit bez i najmanjeg oštećenja, kao što su nagnječenja, ogrebotine ili crvljivost, o čemu se mora vodit računa prilikom berbe i transporta. na mjestima gdje su plodovi oštećeni razvija se trulež.

[m2]

Paracelzus je izjavio da je razlika između lijeka i otrova samo u dozi.

[zemljak]

Vjerojatno već znate za koloidno srebro, nisam našao prikladniji netrgovački link: http://bioterapije.weebly.com/ionsko-srebro.html

E, znam tipa koji sa tim poprska ubrane jagode, i ne trunu. Taj si je nabavio i neki stroj za 2000kn kojim proizvodi navedenu srebrnu vodicu.  Uglavnom to ubija bakterije, gljivice i takve organizme. Veli da 'treba paziti ako se kupuje jer se na tržištu'razmnožilo kojekakvih srebara'...

Ako Gradovi nema neku informaciju o toksičnosti, meni je ovo prihvatljivo i rado ću masovno primjenjivati. Možda nabavim i mašinu, pa namažem i zidove u stanu;)

[kad budu gorjeli gradovi]

srebro ne bi trebalo biti toksično, a za baktericidno djelovanje, pretpostavljam da je učinkovito. oko tog koloidnog srebra postoji dosta teorija, ja se nikad nisam nešto posebno palio na to, srebro nije potrebno ljudskom organizmu te ga stoga i ne konzumiram.

[khan]

ljudski organizam nema mehanizma eliminacije srebra, pa ako želiš da ti se nakuplja, be my guest

[zemljak]

da li znaš da li se upija u npr. poprskanu jabuku ili ostaje na površini. U svakom slučaju operem jabuku prije žvakanja, pa se nadam da se može odstraniti.
A i nije tog srebra tako puno, zato se i zove nano:)
Ima li negdje popis ili općenita informacija što ljudsko tijelo može izbaciti a što ne?
npr. one silne E-brojeve može?

[kad budu gorjeli gradovi]

da li znaš da li se upija u npr. poprskanu jabuku ili ostaje na površini. U svakom slučaju operem jabuku prije žvakanja, pa se nadam da se može odstraniti.

ako misliš na pesticide, većina ih se ne rastvara u vodi. ja perem sirćetom.

Ima li negdje popis ili općenita informacija što ljudsko tijelo može izbaciti a što ne?
npr. one silne E-brojeve može?

sve zavisi od hemikalije. možda ti pomogne ovaj sajt.
e-brojevi su razni dodaci prehrambenim proizvodima. ima raznih od neškodljivih preko sumnjivih do toksičnih i kancerogenih. imam neku malu knjižicu a sigurno se može nać na internetu neki spisak, evo npr. ovaj.

meni taj spisak u suštini i nije potreban jer u principu ne jedem prerađenu hranu, osim kad nemam izbora.