čuvanje plodova, razno, upit

[zemljak]

zapravo bi trebalo staviti svaki plod u posebnu temu...
Znamo za razne tehnike čuvanja/pohranjivanja: Kiseljenje, rasol, octovi, sokovi, vina, rakije, ukuhavanje- đem/pekmez/marmelada, ajvari.., sušenje, zamrzavanje... itd? što se tiče 'obrade materijala'. I bilo bi lijepo da najbolje načine predstavimo.

Trap je jedna od neprerađivačkih metoda.
http://www.zlatananic.com/trap/
http://www.biosvijest.com/index.php?option=com_content&view=article&id=123:uvanje-povra-tijekom-zime&catid=27:1&Itemid=84

e, ali mene je na pisanje potaknula ideja da možda netko zna neki 'permakulturni trik' za postizanje optimalne klime.
npr. neki plod zahtijeva određenu temperaturu i vlagu. Kako tehnički, u suradnji sa biološkim postići što želimo?
Nikad mi ne bi palo na pamet da neka biljka dušikom opskrbljuje drugu, pa možda ako ovdje zagrebem- nekom geniju stavim bubu u uho, pa se snađe na stranom jeziku na gogletu, ili sam-samcat dođe do spoznaje.

Ako za čuvanje batata trebam 13-15 celzija i 90ak % vlage i ne znam koliko luksa svjetla...
imam podrum koji zimi drži tu temperaturu. A vlagu postižem potapanjem podruma? raspršivanjem kapljica... ili, majketi, postoji neka biljka, kamen, metal, štajaznam koji vlaži?

Ili za uzgoj npr. bukovače trebam neku temp, i vlažnost ali i prozračivanje- kako bez mehanizacije postići propuh i vlažnost (barem u zatvorenom prostoru)? na otvorenom mi nisu nikle:(

Ili ako trebam tu temperaturu, a prevlažno je- stavim gljive da suše zrak?

(e to je već za temu o uzgoju, ali eto, reko- buba u uho. Ispričavam se zbog pomalo filozofske teme)

[kad budu gorjeli gradovi]

prvo ne znam čemu potreba da se hrana konzervira toliko. ja to radim samo zimi kad nema ništa drugo. od marta do novembra ima dovoljno svježe hrane koju preferiram da jedem kad god je moguće jer se stajanjem i svakom obradom gubi bar nešto iz hrane.
ne znam koji su to plodovi koji zahtjevaju određenu temperaturu. recimo trap je odličan za čuvanje hrane zimi jer temp. u njemu baš i odgovara čuvanju krompira, mrkve, cvekle, repe, crnog luka, jabuka... a to je negdje 0-5°c.
evo ti jedan trik za čuvanje voća i do pola god. - uzmi veći sud koji može da se zatvori, na njegovo dno stavi istucan hren a zatim preko neki metal i poredaj voće do vrha (kruške, jabuke...) izatvori hermetički.
ne postoji ništa što vlaži. vlaga zavisi od vlage napolju i ne može se puno uticat na nju osim ako ćeš špricat vodom stalno.
aho hoćeš gajit gljive treba da znaš da ako je vlažnost ispod 75% možeš da zaboraviš na to. znači ako je uzgoj u zatvorenom tu vlažnost moraš nekako postići. a ako ih gajiš napolju trebaš čekat momenat kada se poklope uslovi jer nigdje u prioridi gljive ne rastu stalno nego samo kad je optimalna temp. i vlažnost.

[zemljak]

hvala, pokušat ću- a taj metal mora potpuno prekriti površinu?

Od novembra do marta je meni dugo. imam sad viškova pa bi radije sačuvao nego da prodam pa kupujem tkoznakakvo zimi.
a evo sad mi pada na pamet da ako natopljeno deblo funkcionira u gredici, moglo bi i u podrumu. Ili provest potok kroz podrum....
a i sušač zraka/upijač vlage će se naći ako razmislimo, a ne odbacimo ideju 'na prvu'.
niš, valja eksperimentirati pa dojaviti, neka živi buba u uhu

[kad budu gorjeli gradovi]

evo mislim da ćeš odavde dobit ideju:


  dsc08470m.jpg (130.6 kB, 800x600 - (hitova: 0 ).)

gljive je nešto lakše gajit u podrumu jer je u zatvorenim prostorijama vlažnost veća nego napolju ali za samo par procenata... ne zaboravi da ti treba svjetlo a prevelika vlaga može oštetit temelje objekta pa moraš pazit da ne bude skuplja pita nego tepsija.
ne kontam kakav sušač zraka i upijač vlage pominješ, pa tebi upravo treba vlaga min. 75% kao što sam gore napomenuo, a recimo sad sam baš mjerio i bilo je 50% znači ni blizu.
ne odbacujem ni jednu ideju unaprijed samo samo sam realan i govorim iz iskustva, bar što se tiče gajenja bukovača, imam ga dosta.

[Nikola]

Mislim da je Holzer spominjao neki uzgoj gljiva na balkonu... Posuda s vodom, komad drveta se moči u toj vodi (viri iz vode) a iz drveta rastu gljive. Tako nešto, zaboravio sam gdje je to pisalo.

Ovo s hrenom prvi put vidim.

[zemljak]

probat ću ovo sa hrenom, imam ga na bacanje. Dakle, u bilo kojem stadiju zrelosti voće/povrće može u lonac.
Za potapanje podruma sam se šalio, to je spomenuto za vježbanje bube u uhu. Ali da imam uvjete (pad itd), vidiš, ne bi bilo loše kanalizirati neki tok, pa slapić da vlaži zrak...

na 'sušače zraka' sam mislio u duhu naslova ove teme, ako možda neki urod traži okružje određene suhoće za trajnost... šta ste zapeli za te bukovače:) Uzgred, na drvu (ni odrezanom ni živom) mi nisu rodile pa sam zanemario tu mogućnost, a i slama u vrećama (koje je mokra sama po sebi) izgleda traži i vlažan zrak okolo. Proučavam Holzera koliko stižem, naići ću na to valjda. Hvala, momci!

Nego, sramota me ali ne znam koje to bilje/gljive  rastu ili se beru od novembra do marta (osim čičoke, matovilca i eventualno radiča-maslačka. Nek mi najljući neprijatelj na tome preživljava)?  To nešto samoniklo? Ne očekujem da nabrajaš, ali ako ima neki izvor informacija, literatura, reci molim te. Hvala

Ja se nešto sramežljivo trudim u tom ožujku tek posijati ponešto, a pokriti salatu  zimi...

[kad budu gorjeli gradovi]

Dakle, u bilo kojem stadiju zrelosti voće/povrće može u lonac.

plodovi moraju biti cijeli i neoštećeni, neposredno prije tehničke zrelosti...

Uzgred, na drvu (ni odrezanom ni živom) mi nisu rodile

gljive na živom drvetu ne rastu. da bi rasle mora proći neko vrijeme da micelijum proraste. i ne mora biti drvo trulo uopšte, ja berem često jablanovače u šumi i uglavnom ih nalazim na jablanovim panjevima koji su maksimalno 3 god. stari...

a i slama u vrećama (koje je mokra sama po sebi) izgleda traži i vlažan zrak okolo

pa naravno, ja svo ovo vrijeme govorim o vlažnosti zraka...

Nego, sramota me ali ne znam koje to bilje/gljive  rastu ili se beru od novembra do marta

ovo od novembra do marta sam naveo čisto onako jer je u tom periodu najviše hrane dostupno, što samoniklih što kultivisanih biljaka. zapravo ja nešto berem u svakom periodu godine. zimi berem šipurke od kojih pravim džem i čaj. u obližnjoj šumi raste pitomo kestenje koje mogu brat do kraja novembra. ako je zima blaža divlji šampinjoni rastu do decembra. takođe kako živim na periferiji odmah posle moje kuće su ogromne njive na kojima se uzgaja povrće, između ostalog kelj i prokelj, kojeg posle berbe ostave na njivi gdje stoji čitavu zimu. ponekad pola ne oberu pa to mogu koristit nekoliko mjeseci.
osim povrća iz porodice brassicaceae zimi se može gajit špinat, bijeli luk kao i većina korjenastog povrća (repa, cvekla, mrkva).
u martu stižu barbarea vulgaris, žara i vlasac. malo zatim i srijemoš, potočarka i prkos. posle njih već ima dovoljno raznovrsnog voća i povrća..
kako sam živio i u mediteranskoj klimi tu je situacija mnogo povoljnija... smokve i nar traju skoro do decembra, posle njih dolaze mandarine pa kivi. od povrća se osim gore pomenutog može gajiti i bob, crni luk, čak i salata, krompir se može ostaviti u zemlji preko zime pa ga moreš vadit dosta ranije na proljeće, u martu već kreće moj omiljeni divlji asparagus, u aprilu prve trešnje...

[zemljak]

da, kupusnjače sam smetnuo s uma i ispao neuk. Ali što god da pokrijem zimi agrotekstilom (snijeg baš ne uspijeva redovito ni dugotrajno u mojim krajevima, lako je Holceru), postane nejestivo žilavo, kao guma... i brokule i rikule i salate.. ne izdrži minus 15.

:gradovi, pretpostavljam da si u Bosni negdje visoko, otkud vama trešnje u aprilu?? neka rana sorta ili uzgajate jezera i slično?
Mi na sjeveru Zg, ranima smo zvali one početkom 5. mjeseca

A korjenasto mi pojedu miševi, voluharice, žičnjaci, štoli.. pozabavit ću se time

[kad budu gorjeli gradovi]

za kupusnjače je karakteristično da im jestivi dijelovi vremenom odrvenjavaju i postaju manje jestivi. zato ih treba brat odmah po dostizanju tehničke zrelosti. ovo naročito važi za kelerabu, kao i za karfiol i brokoli kod kojih se koristi cvijet, a manje na kupus, koji postaje nešto žilaviji ali i dalje jestiv... prokelj, najotporniji na zimu među kupusnjačama, može se jesti čak do aprila, ali što je više stariji glavice mu više poprimaju neki bljutav ukus... najukusniji je kad počnu prvi mrazevi, tj nekad u novembru. kelj takođe dobro podnosi zimu i može se brat tokom cijele zime.
slično važi i za mrkvu koja može preživit zimu ali je morate vaditi prije početka vegetacije tj. nekad u februaru, inače im korijen postaje potuno drvenast.
što se salate tiče, najbolje je konzumirati je prije razvoja stabla, jer kasnije listovi postaju gorki.
bijeli luk i špinat nemaju ovakvih problema, bijeli luk je čak bolje gajiti zimi jer budu veće glavice a manje je problema sa korovima...

što se trešanja tiče, jasno sam napomenuo da sam ih u aprilu brao dok sam živio u mediteranskom klimatu... u hercegovini postoji lokalna sorta aprilka, koja dozrijeva krajem aprila...

protiv glodara mislim da pomaže bijeli luk. u indiji ga dosta koriste u silosima za žito. u stvari glodari ne mogu podnijeti mnoge biljke, kao npr. aptovinu (sambucus ebulus), o kojoj smo baš juče raspravljali u jednoj drugoj temi na forumu...
ako te muče krtice, uzmi crijevo za vodu i ubaci u rupu. sipaj dok se ne napuni. pripremi neke vile il nešto slično. ostalo znaš već...

[zemljak]

'permakulturni trik' za postizanje optimalne klime.

Mali Holcer je nešto napomenuo, o podrumima na njihovom imanju, video koji je Nikola bio linkao:
Permakultura: Farma Sepa Holcera
Sad sam u 'Sepp Holzer's Permaculture' (pdf, kojeg dijeli Zelena Vila a sad mogu i ja) našao prilično detaljan opis:

Dakle, veli da svo voće i povrće trebaju tih 80-90% vlage, i 8 do 10Celzija.
U brdo ukopaju prostoriju koja ima kamene ili zidove od trupaca, pokriveno zemljom, ima par membrana da ne curi voda.
Ti prostori se mogu koristiti i za 'štalu' tj. premještaju životinje povremeno, okrenut ulaz prema istoku (ne hladi i ne grije previše a sunce ujutro budi živinu. Kad služi kao podrum, ima vrata, Natrpa bale slame na ulaz.

Na najvišem dijelu je cijev- ispuh, vertikala gore. Na podu isto cijev strši vertikalno (veli 15cm promjer, procjenjujem za prostoriju do 20 kvadrata, neka netko pametniji stavi slike), ta cijev je spojena na drugu, 10 metara dugu koja prolazi kroz zemlju, ima pad da otječe voda. Ta duga cijev služi za temperiranje zraka koji ulazi, na temperaturu zemlje.

[Lavandergirl]

Krtice, koliko znam ne rade nikakvu štetu osim što rahle zemlju. Voluharice rade, ali se i s njima da izaći na kraj. Postoje uređaji koji ih tjeraju iz vrtova, mada koliko čujem nisu baš pouzdani. Postoje te priče o luku, ali ih u mom vrtu ima luku i češnjaku unatoč. Shvatila sam da bi problem mogao biti u kompostu. Ako se ne okreće dovoljno često, voluharice i miševi od njega naprave svoj dom.

[Zloran]

[zemljak]

za čuvanje jabuka, a valjda i ostalog sličnog voća, konvencionala kaže:
   Nakon što ste svoje plodove ubrali u optimalnom stanju zrelosti (tzv. tehnološka zrelost) treba ih pravilno uskladištiti kako bi što dulje očuvali kvalitetu. Pored održavanja optimalne temperature i vlažnosti u skladištu (podrumu) za čuvanje plodova od neophodne je važnosti sadržaj kalcija. U nedostatku kalcija plodovi brzo propadaju čak i kad su zadovoljeni uvjeti skladištenja. Kako biste svojim jabukama osigurali dovoljnu količinu kalcija, potrebno je plodove nakon berbe potopiti u otopinu bogatu kalcijem.
  Za pripremu otopine potrebno je:
   10 litara vode
    0,4 kg kalcijeva klorida
    20 g vinobrana
    10 ml ovlaživača (Chromovit, Radovit)
Jabuke se potope u otopinu na nekoliko minuta (plivaju jer su lakše od vode pa ih je dobro potisnuti prema dolje) i zatim bez brisanja poslože u letvaricu. Uloga vinobrana je da s kožice ploda ukloni gljivice koje uzrokuju truljenje. Ovlaživač uklanja masno-voštanu prevlaku s ploda i omogućava bolje prianjanje otopine. Priprema otopine je jednostavna, a sastojci su jeftini. U uskladištenim jabukama škrob vrlo polagano prelazi u šećer odnosno jabuke postupno prelaze iz tehnološke u užitnu zrelost, kad su najbolje za jelo.

        I savjet za kraj. Jabuke ne pokrivajte ako ne želite da prebrzo dozriju. Najbolje je da ih posložite u jednom sloju. Ovako uskladištene jabuke mogu se očuvati više mjeseci, pa i do idućeg ljeta ukoliko imate dobar podrum. Povremeno ih je dobro poprskati vodom da se ne isuše. Izvor: vinogradarstvo.com

Prirodni sadržavatelji sumpora su luk, češnjak, vlasac (a kažu da je i preslica fungicidalna). A kako do CaCl2? mljeti vapnenac, rastapati puževe kućice i školjke ako je do kalcija. A klorida ima u morskoj vodi?.. Pa, od toga se nešto može ispermakulturisat, ako nam je kupnja vinobrana itd. odiozna ili eksplodiraju tvornice.

Inače, nabrao sam 50kg besprijekornih jabuka i po receptu pospremio u šaht sa zemljanom temperaturom. Pa da vidimo...

[kad budu gorjeli gradovi]

vinobraan je otrovan

[zemljak]

molim da obrazložiš tvrdnju. 
Našao sam po internetu svakakve napise, da je to kalcij-neštofit (E282) itd...
Ovaj kojeg sam se dočepao je kalijev metabisulfit (E224), nadražuje dišni sustav piše na vrećici. I, kao, smeta astmatičarima.
Inače ne vjerujem ničemu industrijskom iz vrećice, i ovi podaci su mi veliki poticaj da nastavim eksperimentirati sa 'sulfitima' iz luka itd.
al sad baš da je otrovan... nemoj me plašiti- često pijem vino:)  Mislim, i kisik je otrovan kad pretjeraš, i voda je opasna po život kad se utopiš