Kako skinuti travu s livade?

[Nikola]

Gledam malo ovaj alat "wheel hoe":



Već dulje razmišljam o nekom rješenju kako da komad livade čim jednostavnije pretvorim u vrt, bez upotrebe teških strojeva i uništavanja tla. Mislim da bi bilo dobro jednostavno oguliti travu s livade, ako je to ikako moguće, znači zasjeći između korijena i zemlje, pa onda taj gornji sloj preokrenuti da ostane kao malč. Kakvim alatom bih to izveo? Bi li ovaj wheel hoe, u ovoj izvedbi ili uz nekakve izmjene, to mogao odraditi?

Trenutno koristim malčiranje, to mi ne trebate savjetovati, zanima me postoji li kakvo rješenje koje može posao odraditi u jedan dan.

[kad budu gorjeli gradovi]

evo šta bi ja uradio: pokosiš travu i staviš sve na jedan plast. ostaviš je tako neko vrijeme, bitno je da pokisne (ili je sam zalivaj), masa će se malo smanjiti ali će ovako svo sjeme trava izgoriti (ako je plast dovoljno veliki). zatim skineš gornji dio zemlje, nekih 10-15 cm, i  vratiš ga nazad ali naopačke. pokriješ travom i to je to. ako nema dovljno trave koristi karton ili bilo šta drugo. bitno je samo da je zemlja pokrivena...
jedino ovako ćeš spriječiti veći dio vrsta da ponovo rastu iz korijena, a nećeš mnogo uznemiriti živi svijet u tlu....

[Nikola]

Zadnjih 10-ak godina sam vjerojatno isprobao skoro sve metode uklanjanja trave sa livade. Izvorna ideja, oguliti travu, nije dobra. Previše posla za vrlo male površine, previše uništavanja dragocjene simbioze biljaka i mikroorganizama, a zapravo ne garantira da ćemo se riješiti korova.

Ljeti, najbrža metoda je solarizacija. Pokrije se trava prozirnim najlonom (folijom sa starog plastenika) na par dana. Sunce zagrije tlo na sličnu temperaturu kao u komposteru kod brzog (vrućeg) kompostiranja. To uništi travu, korijen, sjeme korova, a tako kratkotrajno pregrijavanje zapravo ne čini značajnu štetu mikroorganizmima. Nakon par dana se najlon skida i može se saditi u ostatke travnjaka. Ili se može malo pričekati da se ostaci bolje razgrade.

Sljedeći dovoljno dobar način je pokrivanje travnjaka neprozirnim materijalom. Literatura kaže, ljeti je ovoj metodi potrebno oko 3 tjedna, a u hladnijem razdoblju (recimo rano proljeće) je više kao 6 tjedana. Povremeno treba odgrnuti i provjeriti stanje. Obje metode (pokrivanje prozirnim i neprozirnim materijalom) imaju velike prednosti u odnosu na mehaničku obradu, znam to nakon što sam probao i oranje, frezanje, guljenje travnatog pokrivača...

Travnjak je zapravo odlična početna točka za formiranje novog vrta. Gusto korijenje, kada se krene razgrađivati, ostavlja strukturu rahlog kruha u tlu. Sve druge metode koje sam probao možda eliminiraju travu ali ne ostave tako rahlo i živo tlo.

U prvom planu na slici su izvorni travnjak, buduća gredica pokrivena agrotekstilom, te vrt koji sam ručno prekopao. Na ovom prekopanom već niče korov, i još će ga biti prije nego nikne krumpir.

[andjelkoasa]

Prekopavanje je najlošija varijanta.
Debelo mačiranje je najbolja.
Po mogućnosti, odmah u kasnu jesen.
Sada ti je bolje pustiti da malo izraste pa ukloniti do tla ali ostaviti kao pokrov i onda možeš nakon 14-20 dana nešto manje zahtjevno posijati na to mjesto.
Vrt se priprema na jesen.

[Nikola]

Na taj prekopani dio planiram krumpir, pa kositi između redova tako da korov neće biti veliki problem (nadam se). Veći problem su velike travnate površine, u livadu ne mogu ništa zasaditi.

Znam, debeo malč od pokošenog sijena je odličan, ali to sam uspio samo jedne godine izvesti. Pokosio 3000 m2 livade, sijenom pokrio 300 m2:
Moj prvi šumski vrt


Način kako sam to radio zahtjeva puno fizičkog rada. Ručno pokositi livadu, ili strižnom kosom (tko ju ima) da sijeno ostane u komadu. Onda sve prenositi 100 metara dalje do odabrane pozicije, i to vjerojatno usred ljeta. Sada imam više opreme nego tada (traktor, prikolica, razne metode košenja). Ipak, metodu je teško skalirati. Ako bih želio svih 3000 m2 livade zasaditi nečim, onda mi treba daleko više sijena nego imam, i sve treba izvesti u dobrom trenutku, uz dobar plan.

[Nikola]

Komad livade je par tjedana bio pokriven agrotekstilom. Sad sam otkrio, sadim krumpir unutra.

Pri dnu slike, komad livade koji je još uvijek pokriven.

U sredini, upravo otkriveni komad.

Na slici desno, vrt koji je dvije godine zapušten, pa pokošen. I ovo je izgleda dobra opcija. Znači, rasao je krumpir (2021.), i onda niknuo korov u jesen. Među korovom, najuspješniji je bio divlja salata (Lactuca serriola) koja je dvogodišnja biljka. Ova salata je 2022. godine narasla oko 2m visine, sa tvrdim stabljikama debljine prsta. Bila je tako gusta i visoka da ispod nje nije baš bilo mnogo biljaka. U jesen 2022. sam pokosio suhe stabljike divlje salate i iskoristio kao malč na nekom drugom mjestu. Ostala je skoro gola zemlja, sad mi je malo žao zbog toga što sam golu zemlju ostavio do proljeća. U proljeće sam prošao vilama za prozračivanje i posadio krumpir. Uz krumpir sam posijao i salatu, domaću zelenu. Sad je sve oko krumpira zeleno. Nema baš mnogo korova. Malo sam i ja sredio, srpom sam posjekao sve što je oko krumpira visoko raslo a ostavio sve nisko. Radi se većinom o domaćoj salati, divljoj salati i nekom sitnijem korovu.

A sve ovo pišem kao primjer kako se trave rješavam na dva načina.

[Nikola]

Ukopavanje rubova agrotekstila uzima previše vremena. Redanje utega po njemu ima malo više smisla, ali isto dugo traje, ružno izgleda i treba imati odgovarajuće predmete pri ruci (cigle, grede, trule grane...).

Nedavno sam došao do mnogo praktičnijeg rješenja koje upravo testiram. Svakih 1m sam u zemlju zabio čavao duljine 25cm, a čavao prolazi i kroz metalnu pločicu cca 30mm promjera. Materijal nije skup, vjerojatno će trajati jako dugo (pod uvjetom da ga ne izgubim), lako se spremi kada ne treba, postavljanje je izuzetno brzo i lako, odlično zategne agrotekstil. Ne znam koliku će štetu ostaviti. Nadam se samo maloj rupici od čavla koja se neće širiti.

Od postavljanja sam imao jedno žešće nevrijeme i vjetar koji je skoro lomio grane, a agrotekstil nije ni mrdnuo.

[andjelkoasa]

To mi izgleda kao nepotreban posao. Zaprati na FB Trag biljke, sve radi u i na travi, ne bavi se sa uništavanjem. Meni to izgleda kao puno jednostavnije rješenje.

[Nikola]

Mislim da Biljana pokriva travu sa velikom količinom sijena. Isto sam i ja jedne godine probao, ide to ali je zaista mnogo posla i traži mnogo resursa. Konkretno, uklanjanje trave sa 1000 m2 da bi se pokrilo 100 m2. Opet se veći dio njenog postupka fokusira na uklanjanje (uništavanje) postojeće žive trave, jedino je materijal za pokrivanje drugačiji.

[TB]

Stari tepisi i tapisoni? Ne znam da li otpuštaju kakvu kemiju prvih godinu dana izloženja vremenskim uvijetima ili kontinuirano dok se ne raspadnu.

[Nikola]

Mislim da je već bilo rasprave na temu tepiha i mislim da je suviše rizično. Sastavljeni su od različitih materijala koji se mogu različito ponašati. Može se raspasti u milion vlakana koja trajno kontaminiraju prostor. I ne vidim ekonomsku opravdanost. Agrotekstil je ispod eura po kvadratu. Ja imam oko 250 m2 agrotekstila i sve mi stane u prtljažnik auta ili malo veću kutiju. Za tepison te površine trebao bi kamion i vjerojatno dizalica da se iskrca.

Općenito, industrija (komercijalna poljoprivreda) je došla do najekonomičnijih rješenja, jer ljudi žive od toga i kriva procjena troškova se skupo plaća. A agrotekstil je zaista široko prihvaćen na uzgojnim površinama. Nema tu ni kartona, sijena, a ni tepiha. Ne kažem da industrijske standarde treba uzimati kao dogme, nego je i to neka informacija koju treba koristiti u procjeni.

[Visoka gredica]

Slazem se da je postavljanje mulchfolie najbrze i najjednostavnije rijesenje da se rijesis korova, trave ...
Jedino ja koristim za tu namjenu izradjene ankere od zice!
https://www.amazon.de/GardenGloss%C2%AE-Anti-ROST-Erdanker-Extrem-Harten/dp/B07KPKR12S/ref=sr_1_1_sspa?crid=33CJXPUILO0IM&dib=eyJ2IjoiMSJ9.4TSO-Fg-ImYt1oXfluX9zWdCnHt-xExpXt2tumX7a8BOsFWbpYX8d9rlxiXQqyZZOjJ5QjaqX_e7QlP4BhGH1ZupXON32TNi9jlflnmmcYfQW5O7YjNV4uRMCsu6cnnjZizWCUq-o_IZNilO3hSUrAjHATR4OfnK-wvhObWfCzfmg03WI9YqwEwm9boUYdP4dBxR4gxdzNDwGPfFV4HtHTFH7ICW2ru22CogdtKwPbajY67y-ngmLk-tunEe2ZdUhOUtgDXBHehfzbDGy2s9LZ--V4UZ_DxXQVKbe1tuO18.XCcaIZA_piJrgO0kBHRQQXsNRu0FS-2_CAIfwFOCODc&dib_tag=se&keywords=erdanker%2Bunkrautvlies&qid=1719718412&s=garden&sprefix=Erdanker%2Coutdoor%2C103&sr=1-1-spons&sp_csd=d2lkZ2V0TmFtZT1zcF9hdGY&th=1

[Nikola]

Da, izgleda praktično. Usput, ako koristiš foliju, imaš li kakav savjet za rezanje i porubljivanje? Ja sam dugi komad izrezao na kraće komade i rubovi mi se sada cufaju, izvlače se trakice. Tvornički je rub nekako preklopljen i termički zalijepljen.

[Harp]

Uzmes komadic deblje Al zice, ili obicni cavao i fino ga zaoblis u polukuglu na jednom kraju. To koristis kao vrh lemilice koji rastali, gnijeci i reze plastiku na dva dijela. Kako se rastopljena plastika ne bi lijepila za vrh, uzmes pekarski papir iznad i ispod.

[Visoka gredica]

Nikola, probaj s letlampom!
Ja kad koristim pokrovnu plasticnu foliju od pletenih vlakana, rezani dio spalim letlampom.
Ideju sam dobio glkedajuciovaj video:

2min:11 sec.