Kompostiraj, ne kompliciraj, 20.3.2024. 17:00, Čavle
Dragi svi, s veseljem vas obavještavamo o predavanju na temu kompostiranja. Kad: 20.3.2024. u 17:00Gdje: Klub umirovljenika, Griža 16, ČavlePredavač: Mladen Mladenović Prijave
Nastavite čitati
Društvo
Klimatski melem: Čekajući Novo Doba – osvrt na online susret posvećen ekološkoj komunikaciji
Volio bih sa vama podjeliti iskustvo nakon odgledane snimke sa zoom susreta Čekajući novo doba – kako pričamo o sadašnjosti i šta to znači za budućnosti? u okviru Klimatskog melema, susreta posvećenih ekološkoj komunikaciji, u kojem su nas Višnja Kisić i Goran Tomka na predivan topli način proveli kroz priču o odnosima kriza i čovjeka, odnosu čovjeka prema krizi i opisima i pričama o vremenu u kojima živimo.
Nastavite čitati
Klimatski melem: poziv na online susrete o klimi i promjenama, ekološkom radu i komunikaciji
Pozivamo vas na skup online susreta posvećenih razgovoru o klimi koju mijenjamo, diskursima kroz koje tražimo riječi i smisao za naše vrijeme, načinima kako u njemu djelujemo i načinima kako ono djeluje na nas. Osmislili smo ih kroz udruge Tatavaka (Zlarin, Hrvatska) i Zelenu tranziciju (Beograd, Srbija) i dali im naziv KLIMATSKI MELEM, iz želje da mekano dotaknu neka mjesta u nama kojima treba malo pozornosti.
Nastavite čitati
Suočavanje s dobom kaosa
Okvir BANI nudi leću kroz koju se vidi i strukturira ono što se događa u svijetu. Barem na površinskoj razini, komponente akronima mogle bi čak nagovijestiti prilike za odgovor: krhkost bi se mogla suočiti otpornošću i opuštenošću; anksioznost se može ublažiti empatijom i sabranošću; nelinearnost bi trebala kontekst i fleksibilnost; nerazumljivost traži transparentnost i intuiciju. To su možda više reakcije nego rješenja, ali sugeriraju mogućnost da se odgovori mogu pronaći.
Možda je dovoljno što je BANI dao ime nagrizajućem strahu koji mnogi od nas sada osjećaju, da prizna da nismo samo mi, ne samo ovo mjesto, ne samo ovaj isječak vremena. BANI daje izjavu da ono što vidimo nije privremena aberacija, to je nova faza. Prešli smo s vode na paru.
Dan permakulture i tranzicije u Zagrebu 10. ožujka 2024.
Centar za kulturu i informacije Maksimir (CKIM) u suradnji s udrugama Hrvatska permakultura i Vestigium te obrtima Polikultura i Kompost
Nastavite čitati
“Bolja” zabava
Mnogima je privlačnost zdrave zabave odmah razumljiva. Zdrava zabava zadovoljava naše temeljne potrebe, uključujući radost, pripadnost i smisao, kao i ponudu boljeg okusa, svježijeg mirisa i hranjivijeg života za nas i našu rodbinu. Dakle, zadovoljava i emocionalne i fizičke potrebe, na način koji je dugoročno održiv.
Ali mnogi ljudi su blokirani u razumijevanju toga jer su ovisni o trenutnoj zabavi.
Priča o deset tisuća priča
Možemo li opet postati čovjekom? Trebamo li zato razbiti iluziju Boga, i iluziju priče o nadmoćnom biću koje se razvija kako bi pokorio svijet i svemir i čeka ga život vječni kad umre i sve će mu biti oprošteno!? Trebamo li svrgnuti sa vlasti korumpirane političare i kriminalce koji svijesno ubijaju ovu planetu i sav život na njoj? Trebamo li promjeniti načine trošenja resursa i energije? Trebamo li mijenjati zakone? Valute? Trebamo li zaustaviti ratove? Nahraniti gladne? I još mnogo drugih pitanja se tu može dodati.
Ili postoji bolji način?
Slobodna Volja: Dobro “oslobađanje”
Nedavni članak Richarda Heinberga istraživao je interakciju između vjerovanja u slobodnu volju i našeg odgovora na meta-krizu: možemo li spasiti svijet ako nemamo slobodnu volju kao pokretač? Iako pomalo oklijevam raspravljati o pogubnoj temi slobodne volje, dovraga. Smatram se prisiljenim to učiniti.
Zašto se truditi pisati post o slobodnoj volji? Osjećam da vjera u slobodnu volju može biti štetna za dugoročni ekološki uspjeh. Djeluje tako da nas izdvaja kao privilegirane stanovnike planeta. Samo ako nas sruše s pijedestala samoveličanja, mogli bismo otvoriti svoj mozak za rad sa životnom zajednicom – kao njezinim dijelom – umjesto u suprotnosti s njom ili gospodarenju njome. Ironično, dakle, vjera u slobodnu volju može nametnuti nepotrebna ograničenja: djelovanje da se zatvore korisni izbori!
Predstavljanje ideje o “hiperobjektima”
Mnogi ljudi su mi rekli: “Oh, sad napokon imam izraz za ovu stvar koju sam pokušavao shvatiti!” Vidimo, na primjer, da globalno zatopljenje ima svojstva hiperobjekta. “Viskozan” je — što god radim, gdje god da sam, nekako se “lijepi” za mene.
Nastavite čitati
Ekonomija budućnosti – s onu stranu “superorganizma”
Što više izbjegavamo i odgađamo problem, to je veća nepovezanost između naše financijske i fizičke stvarnosti.
Trenutak ove rekalibracije bit će prijelomni trenutak za našu kulturu, ali bi mogao biti i rođenje nove ‘ekonomije sustava’. i posljedično različite načine življenja.
Sljedećih 30 godina vrijeme je da primijenimo sve što smo naučili tijekom proteklih 30 godina. Došli smo do razgovora na razini vrste.
10 razloga zašto će naša civilizacija uskoro propasti
Shvaćam da je ovo poprilična tvrdnja, i prilično zastrašujuća ako imate manje od 50 godina. U ovom ću članku navesti 10 problema s kojima se svijet suočava, a svaki od njih bi sam za sebe mogao uzrokovati kolaps civilizacije. Što znači, ako se i jedan od ovih problema ne riješi, naša je civilizacija osuđena na propast.
Nastavite čitati
Masanobu Fukuoka (2.2.1913. – 16.8.2008.) je neosporno jedan od najvažnijih pionira i filozofa permakulture. Njegova revolucionarna ideja o uzgoju riže bez oranja, gnojiva i pesticida postavila je temelje za mnoge permakulturne principe.